Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Za energetsku obnovu zgrada javnog sektora osigurano je 380 milijuna kuna iz EU fondova. Projektni prijedlozi primaju se do 15. siječnja 2018., a najvažniji kriterij je da se u zgradama obavlja društvena djelatnost.
Svaki program koji rezultira očuvanjem energije i smanjenjem utjecaja čovjeka na okoliš je izuzetno važan. Upravo zato je i važan program energetske obnove zgrada kako bi ih se učinilo energetski učinkovitijim, rekao je državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Ivo Milatić na otvorenju konferencije o energetskoj obnovi zgrada javnog sektora.
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja objavilo je 16. studenog 2017. poziv na dostavu projektnih prijedloga za energetsku obnovu zgrada javnog sektora, a organizirali su i konferenciju o postupku prijave putem e-Fondova. Za program je osigurano 380 milijuna kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj za energetsku obnovu zgrada javnog sektora, ali ističu kako žele taj iznos još proširiti.
To znači kako će se uskoro krenuti u energetsku obnovu zgrada u kojima tijela državne vlasti i državne uprave, jedinice lokalne ili regionalne samouprave, javne ustanove, vjerske zajednice i udruge obavljaju društvene djelatnosti, a po projektu će se iz EU fondova sufinancirati 85 posto vrijednosti projekta.
Ines Androić Brajčić iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja istaknula je kako se s pilot projektima energetske obnove krenulo još 2015., a od tada je zaprimljeno čak 675 zahtjeva za EU projekte energetske obnove.
- Godine 2015. smo imali pilot projekte za energetske obnove zgrada javnih ustanova, a 2016. krenuli smo s privremenim pozivima za energetsku obnovu višestambenih zgrada u zgrada za odgoj i obrazovanje. Sada imamo projekt energetske obnove zgrada javnog sektora. Do sada smo već osigurali 951 milijun kuna bespovratnog novca, a kompletna energetska ušteda je 62 posto - kazala je Brajčić i nastavila o problemima koji su se pojavili prilikom pilot projekata.
- Kada smo krenuli sa pilot projektima, prolaznost prijava bila je samo 15 posto. Prijave projekata znale su padati na banalnim stvarima. Zato smo uveli stručnu podršku za sve koji se prijavljuju i već 2016. smo imali prolaznost od 92 posto. Ta stručna podrška je važna i za ovaj program - istaknula je Brajčić koja je navela kako je već 13 škola završilo svoju obnovu.
Jedna od tih škola je OŠ Josipa Zorića u Dugom Selu koja je bila u lošem stanju, a nakon obnove je ušla u energetski razred 'B' i ušteda energije u odnosu na stanje prije obnove je 70 posto.
Isticano je na konferenciji kako zgrade javnog sektora moraju obavljati društvene djelatnosti da bi mogle biti energetske obnovljene. Te društvene djelatnosti su odgoj i obrazovanje, znanost, kultura, zdravstvo, socijalna skrb, upravna ili pravosudna djelatnost, sport, stanovanje zajednica, vatrogasna djelatnost, djelatnost zaštite i spašavanja te djelatnost humanitarnih pomoći.
Prijava za energetsku obnovu provodit će se putem sustava e-Fondovi koja mijenja dosadašnji način prijave prepun 'papirologije' do 15. siječnja 2018. To bi trebalo značajno ubrzati i pojednostaviti proces, a krajnji rok za prijavu projektnih prijedloga je 31. prosinca 2020., odnosno do iskorištenja raspoloživog novca.
24sata © 2026
