Evo koje projekte financiraju milijarderi za dugovječnost i na koji način se misle pomladiti

Bogati pojedinci, osobito iz tehnološkog i investicijskog svijeta, sve više ulažu u metode koje bi trebale usporiti starenje. Njihovi protokoli kombiniraju lijekove na recept, infuzije, injekcije i razne tehnološke tretmane. Ipak, važno je naglasiti da većina ovih metoda još nema čvrste dokaze da doista produžuje život zdravih ljudi.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:20

Tajkun | Video: KanalRi

Farmaceutske i suplementacijske intervencije

Metformin je oralni lijek u obliku tableta koji se desetljećima koristi za liječenje dijabetesa tipa 2. Uzimaju se jedna do nekoliko tableta dnevno, ovisno o dozi. U longevity krugovima koristi se izvan službene indikacije jer poboljšava osjetljivost na inzulin i djeluje na metaboličke puteve povezane sa starenjem.

Iako postoje indikacije da bi mogao produljiti razdoblje zdravlja, to kod zdravih osoba još nije dokazano. Nuspojave uključuju probavne tegobe i mogući manjak vitamina B12.

PROMO Ove tretmane za pomlađivanje kože traže svi - evo gdje ih možete isprobati

Jedan od najpoznatijih zagovornika dugovječnosti, David A. Sinclair, genetičar s Harvard Medical School, dugo je koristio metformin u svom režimu dodataka - i sam ga je spomenuo u svom protokolu.

Rapamicin (sirolimus) je također lijek u obliku tablete. Primarno se koristi kod pacijenata nakon transplantacije organa kako bi spriječio odbacivanje.

U longevity zajednici neki ga uzimaju u niskim dozama, često jednom tjedno, jer blokira mTOR put – važan regulator starenja. Kod miševa je produljio životni vijek, ali kod ljudi to nije dokazano. Budući da potiskuje imunitet, može povećati rizik od infekcija.

Tehnološki poduzetnik Bryan Johnson financirao je vlastito višegodišnje eksperimentiranje s rapamicinom kroz svoj multimilijunski longevity projekt. 

Također, rapamicin kao molekulu u znanstvenom kontekstu istražuju i projekti koje financiraju Jeff Bezos i Larry Page.

Foto: PIXSELL/Aude Guerrucci/REUTERS

Povećanje NAD+:

NAD+ terapija dolazi u dva oblika:

Cilj je povećati razinu molekule NAD+, ključne za proizvodnju energije u stanicama i popravak DNK. Ideja zvuči obećavajuće, ali dugoročni učinci kod ljudi još nisu dovoljno istraženi. Infuzije mogu izazvati mučninu i nelagodu.

Velika ulaganja u istraživanje staničnog reprogramiranja i NAD+ biologije dolaze od Sama Altman, ali i Jeff Bezosa.

GLP-1 agonisti: Lijekovi poput Ozempica i Wegovyja sve se češće koriste zbog potencijala smanjenja upale i sistemskih rizika povezanih sa starenjem. 

Riječ je o lijekovima protiv dijabetesa i pretilosti koji se daju potkožnom injekcijom, najčešće jednom tjedno.

Iako nisu razvijeni kao anti-age terapija, smanjenje tjelesne mase i upale može dugoročno smanjiti rizik od bolesti povezanih sa starenjem. Nuspojave uključuju mučninu i, bez treninga snage, mogući gubitak mišićne mase. 

Regenerativne i biološke terapije

Terapija matičnim stanicama: Ova terapija provodi se intravenskom infuzijom ili injekcijom u određeni dio tijela. Stanice se najčešće dobivaju iz pupkovine, masnog tkiva ili koštane srži.

Promovira se kao metoda regeneracije i smanjenja upale, ali u anti-age kontekstu ostaje eksperimentalna, uz nedovoljno dokaza o stvarnom pomlađivanju. Jedan od najpoznatijih financijera istraživanja regenerativne medicine je Peter Thiel, koji je podržavao projekte povezane s dugovječnošću. Također, David Gobel financira istraživanja regenerativne medicine, matičnih stanica i produženja zdravog životnog vijeka.

Foto: Profimedia

Zamjena plazme i „mlada krv“: Ovo nije tableta ni injekcija, već bolnički postupak. Krv se izvadi iz tijela, plazma se zamijeni drugom tekućinom, a krv se vraća u organizam.

Inspiracija dolazi iz studija na životinjama, no kod ljudi nema dokaza da takav postupak produžuje život. Postoje i medicinski rizici, poput infekcija ili poremećaja elektrolita.

Tehnološki poduzetnik Bryan Johnson je navodno eksperimentirao s plazmom mlađih uzrasta kao dijelom svog programa, što su mediji i komentatori opisali kao pokušaj “optimizacije krvi”. Uz to je i osobno financirao postupke plazmafereze kao dio svog Blueprint programa.

Peptidna terapija: Peptidi su sintetske molekule koje se najčešće daju potkožnom injekcijom. Cilj im je potaknuti hormon rasta, ubrzati oporavak i regulirati metabolizam. Mnogi od tih spojeva nisu službeno odobreni lijekovi, a dugoročni učinci nisu dovoljno poznati.

Okolišno i životno 'biohakiranje'

Hiperbarična terapija kisikom (HBOT): Osoba boravi u posebnoj komori i udiše čisti kisik pod povišenim tlakom 60 do 90 minuta. Medicinski je odobrena za određena stanja, ali primjena u svrhu pomlađivanja još je predmet istraživanja.

Krioterapija: Tijelo se nekoliko minuta izlaže temperaturama i do - 110 °C. Koristi se za smanjenje upale i oporavak, ali nema dokaza da produljuje život.

Terapija crvenim svjetlom: Provodi se izlaganjem tijela posebnim svjetlosnim valnim duljinama. Najviše dokaza postoji za poboljšanje izgleda kože i ublažavanje boli, dok sustavni anti-age učinak nije dokazan.

Napredna dijagnostika: Uključuje MRI snimanje cijelog tijela, detaljne krvne analize i epigenetske testove. Cilj nije izravno pomlađivanje, nego rano otkrivanje bolesti prije simptoma. Stručnjaci ipak upozoravaju na rizik od lažno pozitivnih nalaza i nepotrebnih zahvata. Financira je Bryan Johnson.

Iako ne postoje široko priznati znanstveni dokazni lanac za sistemsko anti‑aging djelovanje, visokobudžetne wellness klinike nude kombinacije eksperimentalnih peptidnih injekcija, tretmana crvenim svjetlom i krioterapije kao dio “premium” paketa. Klijenti tih klinika često su poslovni lideri, menadžeri i druge javne osobe koje ulažu značajan novac u vlastitu dugovječnost i performanse.