HIPOTETSKI CRNI SCENARIJ
FOTO Eksperti za preživljavanje savjetuju što raditi u scenariju apokalipse: Ovo je ključno...
Ovo je scenarij iz filma katastrofe. Svijet kakav poznajemo nestaje preko noći, bilo zbog pandemije zombija, razorne prirodne katastrofe ili potpunog sloma društva. I dok se svi nadaju kako do toga neće doći, stručnjaci za upravljanje kriznim situacijama i preživljavanje imaju jasne savjete kako se ponašati ako se najgori scenarij ipak ostvari. Ključ nije u panici, već u pripremi, znanju i prilagodljivosti.
Ovo je scenarij iz filma katastrofe. Svijet kakav poznajemo nestaje preko noći, bilo zbog pandemije zombija, razorne prirodne katastrofe ili potpunog sloma društva. I dok se svi nadaju kako do toga neće doći, stručnjaci za upravljanje kriznim situacijama i preživljavanje imaju jasne savjete kako se ponašati ako se najgori scenarij ipak ostvari. Ključ nije u panici, već u pripremi, znanju i prilagodljivosti.
Ovo je scenarij iz filma katastrofe. Svijet kakav poznajemo nestaje preko noći, bilo zbog pandemije zombija, razorne prirodne katastrofe ili potpunog sloma društva. I dok se svi nadaju kako do toga neće doći, stručnjaci za upravljanje kriznim situacijama i preživljavanje imaju jasne savjete kako se ponašati ako se najgori scenarij ipak ostvari. Ključ nije u panici, već u pripremi, znanju i prilagodljivosti.
U prvim trenucima kaosa, dok većina ljudi panično gleda u svoje telefone ili kroz prozor, vaša reakcija je presudna. "U kriznim situacijama, prvi spasilac niste vi, već osoba do vas. Morate biti spremni sami sebi pomoći dok pomoć ne stigne", ističe Tim Frazier, stručnjak za upravljanje katastrofama sa Sveučilišta Georgetown.
Najveći neprijatelj u tim trenucima je panika. Ona zamagljuje rasuđivanje i tjera ljude na iracionalne odluke, poput odbacivanja ruksaka s ključnim zalihama. Umjesto impulzivnog djelovanja, važno je stati, duboko udahnuti i procijeniti situaciju. Tko su potencijalne prijetnje? Koji su najsigurniji izlazni putevi? Svjesnost okoline u prvim satima daje vam neprocjenjivu prednost.
Jednom kada se početni šok smiri, preživljavanje se svodi na zadovoljavanje osnovnih potreba. Voda je apsolutni prioritet. Bez nje čovjek može preživjeti tek tri do pet dana. Prvi korak je osigurati zalihe – napunite kade, boce i sve dostupne posude. Dugoročno, ključni su filteri za vodu i znanje o pročišćavanju kišnice. Naravno, ako vaša lokacija nije pretjerano 'otkrivena'. Ostanak u gradu je u ovom scenariju, kažu stručnjaci, opasan...
Hrana dolazi odmah nakon vode. Zaboravite na brašno koje se brzo kvari; fokusirajte se na dugotrajne namirnice poput meda, bijele riže, konzervirane hrane i energetskih pločica. Ipak, te zalihe neće trajati vječno. Dugoročni opstanak ovisi o sposobnosti uzgoja vlastite hrane.
U svijetu bez zakona, sigurnost postaje primarna briga. U scenariju zombi apokalipse, prvo što trebate je oružje za obranu.
U realnijem scenariju društvenog kolapsa, najveća prijetnja postaju drugi ljudi. "Ne postoji opasnija zvijer od prestrašenog ljudskog bića", upozoravaju stručnjaci. Zbog toga je ključno osigurati svoje sklonište i izbjegavati nepotrebne sukobe.
Stručnjaci se slažu da su gusto naseljena područja smrtonosna zamka. Gradovi bi postali arene u kojima se preživjeli bore za ograničene resurse. Glavni cilj za svakoga tko bi se našao u gradu je pobjeći. Pritom je važno ne isticati se. Taktička oprema i dobar ruksak čine vas metom. "U scenariju katastrofe, stopite se s masom, krećite se oprezno i koristite napuštene zgrade kao privremena skloništa", poručuju stručnjaci...
Krajnji cilj, ako je moguće, bio bi izolirani otok s izvorom pitke vode – savršeno mjesto za dočekati kraj svijeta.
Pitanje je hoćete li se osloniti samo na sebe ili potražiti sigurnost u grupi. Neki stručnjaci, poput Fraziera, preferiraju samoću, ističući da je povjerenje luksuz. U svijetu u kojem se ljudi bore za posljednju konzervu hrane, nepoznati ljudi predstavljaju rizik.
S druge strane, dobro organizirana zajednica povećava šanse za preživljavanje. Dijeljenje resursa, vještina i straže omogućuje dugoročnu održivost. Bez društvenih veza, svaka se grupa raspada na manje jedinice čim se pojave prvi sukobi interesa.
U slučaju apokaliptičnog scenariju stručnjaci preporučuju primjenu metode S.T.O.P. (Sit, Think, Observe, Plan). Sjednite (Sit): Zaustavite se fizički kako biste smirili adrenalin. Razmislite (Think): Racionalno procijenite što se događa. Promotrite (Observe): Tko su prijetnje? Gdje su izlazi? Kakvo je vrijeme? Planirajte (Plan): Tek tada osmislite korake. Svjesnost okoline u prvim satima daje vam neprocjenjivu prednost.
Mnogi zaboravljaju da hipotermija može ubiti brže od gladi. Važno je svladati paljenje vatre bez šibica ili upaljača. U vašem ruksaku obavezno mora biti kresivo (ferrocerium štap), a korisno je znati zapaliti vatru trenjem ili pomoću povećala. Vatra ne služi samo za toplinu, već i za prokuhavanje vode, kuhanje hrane i signaliziranje spasiocima dimom ili svjetlom.
U svijetu bez hitne pomoći, mala infekcija može biti smrtonosna. Vaša kutija prve pomoći mora biti opsežna: zavoji, antiseptici, sredstva za zaustavljanje krvarenja, ali i zalihe lijekova na recept za kronične bolesti te antibiotici. Također, ne zanemarujte higijenu – vlažne maramice, sapun i vreće za smeće ključni su za sprječavanje širenja bolesti u improviziranim uvjetima.
"Na kraju, preživljavanje apokalipse manje ovisi o snazi, a više o snalažljivosti, opremi i mentalnoj čvrstini. Vaš "bug-out bag" (ruksak za bijeg) trebao bi biti spreman i sadržavati: vodu, hranu za tri dana, multi-funkcionalni alat, baterijsku lampu s rezervnim baterijama, radio na navijanje (za vijesti i vremensku prognozu) te zviždaljku za dozivanje pomoći. Pravilno planiranje i posjedovanje pravih alata sprječava lošu izvedbu, pogotovo kada je ulog vaš vlastiti život.", poručuju stručnjaci. Neki kažu i kako je nužno imati dobro oružje. Zlu ne trebalo...
