ŠTO KAŽE ZNANOST
FOTO Kako bi mogao izgledati svijet 2126. godine: Letenje do posla i vikend izleti na Mars?
Ako mislite da se svijet drastično promijenio u posljednjih 100 godina, stručnjaci kažu, ali to je tek predigra. Tehnolozi, futuristi i znanstvenici sve više pokušavaju naslikati sliku života 100 godina u budućnosti. Evo što najavljuju...
Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Ako mislite da se svijet drastično promijenio u posljednjih 100 godina, stručnjaci kažu, ali to je tek predigra. Tehnolozi, futuristi i znanstvenici sve više pokušavaju naslikati sliku života 100 godina u budućnosti. Njihove prognoze često zvuče kao scenarij iz filma, ali nisu čista fantastika, već mješavina onoga što već testiramo danas i onoga što bi se moglo dogoditi ako se stvari poslože, ili ako nas sreća posluži...
Ako mislite da se svijet drastično promijenio u posljednjih 100 godina, stručnjaci kažu, ali to je tek predigra. Tehnolozi, futuristi i znanstvenici sve više pokušavaju naslikati sliku života 100 godina u budućnosti. Njihove prognoze često zvuče kao scenarij iz filma, ali nisu čista fantastika, već mješavina onoga što već testiramo danas i onoga što bi se moglo dogoditi ako se stvari poslože, ili ako nas sreća posluži...
Prva velika promjena mogla bi se ticati gradova i načina na koji se krećemo. Mnogi analitičari vide budućnost u kojima su veliki gradovi barem djelomično autonomni. Promet kakav poznajemo mogao bi se pretvoriti u mrežu samovozećih vozila, dron-taksija i možda čak podzemnih ili nadzemnih brzih linija. Leteći taksiji već se testiraju danas, do 2126. mogli bi postati uobičajeni u bogatijim metropolama, iako vjerojatno neće zamijeniti sve automobile zbog buke, energije i sigurnosnih pravila.
Kuće i stanovi? Pametne zgrade koje same upravljaju energijom, zrakom i svjetlom već su sad u ranim fazama, do 2126. bit će standard. Zidovi s ugrađenim fleksibilnim ekranima koji se pretvaraju u radni stol, kino ili prozor s pogledom na bilo koje mjesto na planeti zvuče sasvim izvedivo. 3D printanje u gradnji već funkcionira za cijele kuće, u budućnosti bi se mogle "isprintati" za nekoliko dana ili tjedana, iako će vjerojatno i dalje trebati ljudi za finiš i prilagodbe.
Medicina je mjesto gdje se stvari najviše lome – i najviše uzbuđuju. Napredak u genetici i biotehnologiji već danas liječi neke nasljedne bolesti. Do 2126. rutinsko popravljanje organa laboratorijski uzgojenim tkivom ili bioinženjerskim organima moglo bi biti stvarnost za mnoge. No radikalno usporavanje starenja na staničnoj razini i prosječni životni vijek od 120+ godina? Većina demografskih modela (UN, University of Washington i slično) kaže da ćemo vjerojatno vidjeti rekordne pojedince koji dožive 125–130 godina do kraja 21. stoljeća, ali masovno produženje prosjeka na 100 plus godina još uvijek nije sigurnom ovisi o tome hoćemo li riješiti složene bolesti starenja, rak i neurodegeneraciju bez neočekivanih nuspojava.
Umjetna inteligencija će biti posvuda. Do 2126. AI neće biti samo pomoćnik, bit će stalni digitalni partner: sugovornik, savjetnik, kreativni suradnik, možda čak i emocionalna podrška.
Komunikacija? Pametni telefoni kakve znamo mogli bi nestati. Nosiva tehnologija, AR naočale ili čak moždani implantati (kao Neuralink i slični) mogli bi postati normalna stvar, barem za one koji ih žele. Prijevodi u stvarnom vremenu već su tu, a do 2126. mogli bi biti besprijekorni.
Brain-computer interface tehnologije mogle bi omogućiti izravniju interakciju s uređajima, možda čak i dijeljenje jednostavnih misli ili osjećaja...
Svemir? Ako se trenutni planovi SpaceX-a, NASA-e, Kine i drugih nastave, do 2126. ljudska prisutnost izvan Zemlje mogla bi biti sasvim uobičajena. Trajne baze na Mjesecu gotovo sigurno. A svemirski turizam? Vjerojatno će biti kao današnja luksuzna krstarenja.
Mars je teži orah: prve male baze ili stalne postaje moguće do sredine stoljeća, a samoodržive kolonije s tisućama ljudi do kraja 22. stoljeća, moguće, ali samo uz ogroman napor, tehnološke proboje i sreću da nas ne zaustave troškovi, zračenje ili politički problemi.
Naravno, budućnost neće biti samo sjaj i čuda. Klimatske promjene, nestašice resursa, rast populacije, geopolitički sukobi i etičke dileme oko AI-a, genetskog editiranja i implantata ostat će ogromni izazovi.
Zato će održivost biti ključna riječ. Gradovi prekriveni vertikalnim farmama i solarnim panelima, energija uglavnom iz obnovljivih izvora (plus možda fuzija), hrana iz laboratorija ili visokotehnoloških farmi, sve to već kreće, i do 2126. moglo bi postati dominantno.
Ali jedna stvar vjerojatno ostaje ista: ljudska znatiželja. Bez obzira hoćemo li živjeti u pametnim megagradovima, pod kupolama na Marsu ili negdje između, ista želja za istraživanjem, otkrivanjem i pomicanjem granica koja nas je dovela ovdje nastavit će gurati naprijed. Ako su ove prognoze barem napola točne, svijet 2126. bit će gotovo neprepoznatljiv, mješavina čuda i novih problema.
