SF ILI STVARNOST?
FOTO Kako Musk vidi budućnost čovječanstva: Roboti, pohod na Mars, spajanje mozga i AI-ja...
Elon Musk, osnivač Tesle, SpaceX-a, Neuralinka i vlasnik platforme X, već godinama privlači veliku pažnju javnosti svojim stavovima o budućnosti čovječanstva. Njegove ideje često idu u smjeru znanstvene fantastike: kolonizacija Marsa kao svojevrsna „rezervna opcija“ za preživljavanje vrste, povezivanje mozga s umjetnom inteligencijom kako bi ljudi mogli pratiti napredak strojeva, te razvoj humanoidnih robota koji bi mogli preuzeti dio poslova i ublažiti problem manjka radne snage...
Elon Musk, osnivač Tesle, SpaceX-a, Neuralinka i vlasnik platforme X, već godinama privlači veliku pažnju javnosti svojim stavovima o budućnosti čovječanstva. Njegove ideje često idu u smjeru znanstvene fantastike: kolonizacija Marsa kao svojevrsna „rezervna opcija“ za preživljavanje vrste, povezivanje mozga s umjetnom inteligencijom kako bi ljudi mogli pratiti napredak strojeva, te razvoj humanoidnih robota koji bi mogli preuzeti dio poslova i ublažiti problem manjka radne snage.
Elon Musk, osnivač Tesle, SpaceX-a, Neuralinka i vlasnik platforme X, već godinama privlači veliku pažnju javnosti svojim stavovima o budućnosti čovječanstva. Njegove ideje često idu u smjeru znanstvene fantastike: kolonizacija Marsa kao svojevrsna „rezervna opcija“ za preživljavanje vrste, povezivanje mozga s umjetnom inteligencijom kako bi ljudi mogli pratiti napredak strojeva, te razvoj humanoidnih robota koji bi mogli preuzeti dio poslova i ublažiti problem manjka radne snage.
Te vizije izazivaju uzbuđenje, ali i duboku zabrinutost. Iza grandioznih obećanja kriju se promašeni rokovi, etičke kontroverze, financijski i tehnički izazovi te strah da bi takva budućnost mogla dovesti do distopije, gdje elita bježi na drugi planet, a ostatak čovječanstva ostaje zarobljen u automatizaciji i novim oblicima tehnološke kontrole.
Je li Musk istinski vizionar koji spašava ljudsku vrstu ili samopromocijski mogul koji riskira da nas sve odvuče u opasnu iluziju?Jedna od njegovih najupornijih ideja jest da čovječanstvo mora postati multiplanetarno kako bi preživjelo katastrofe na Zemlji, asteroidne udare, klimatske kolapse, nuklearni rat ili neku drugu egzistencijalnu prijetnju.
Mars vidi kao jedino realno mjesto za samoodrživu civilizaciju: dovoljno daleko da preživi globalni kaos, a ipak dovoljno blizu za buduće misije. „Važno je uspostaviti samoodrživu bazu na Marsu jer je dovoljno daleko od Zemlje da bi, u slučaju rata, imala veće šanse za preživljavanje od baze na Mjesecu“, ponavljao je Musk više puta.
Naglašava da to nije samo za bogate, putovanje će biti ekstremno opasno, poput Shackletonova oglasa za ekspediciju na Antarktiku: „Teško, opasno, dobra šansa da ćete umrijeti, uzbuđenje za one koji prežive.“
Cilj je grad s milijun stanovnika do 2050., uz prve teretne misije već 2026. i ljudske posade ubrzo nakon toga, uz Starship kao ključnu raketu.Realnost je, međutim, daleko složenija. Muskovi rokovi pomiču se desetljećima – još 2016. obećavao je ljude na Marsu do 2024. ili 2025., što se nije ostvarilo.
Danas SpaceX planira prve neposadne Starship misije prema Marsu krajem 2026., kako bi iskoristili povoljan orbitalni prozor, s mogućim ljudskim slijetanjem oko 2028. ili 2029. Mnogi stručnjaci smatraju te datume izrazito optimističnima, ako ne i nerealnima. Mars je ekstremno neprijateljsko okruženje: visoko zračenje bez magnetske zaštite, gravitacija samo 38 posto Zemljine koja dugoročno može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme, prašinske oluje koje traju mjesecima i potpuna odsutnost bilo kakve infrastrukture za život. Dugoročna kolonizacija ostaje golemi biomedicinski, logistički i inženjerski izazov.
Brojni znanstvenici i NASA-ini stručnjaci upozoravaju da masovno naseljavanje nije realno u skorijoj budućnosti.Kritičari poput astrofizičara Lawrencea Kraussa idu korak dalje, nazivaju Muskov plan „logističkom ludosti“ i strateški opasnim. Krauss tvrdi da odvlači resurse od rješavanja Zemljinih problema, poput klimatske krize, te da bi mogao biti samo bijeg privilegiranih slojeva dok ostatak planeta ostaje ranjiv.
Postoje i pravna pitanja: Ugovor o svemiru iz 1967. zabranjuje nacionalno prisvajanje nebeskih tijela, što bi u budućnosti moglo izazvati međunarodne sukobe oko privatne kolonizacije koju vodi jedna korporacija.
Drugi Muskova velika briga jest demografski kolaps, on pad nataliteta smatra najvećom prijetnjom civilizaciji, većom čak i od globalnog zatopljenja. "Kolaps populacije je najveća prijetnja civilizaciji, mnogo veća od globalnog zatopljenja. Zapamtite moje riječi“, ponavlja. Rješenje vidi u umjetnoj inteligenciji i robotima: "Ako nema dovoljno ljudi za Zemlju, definitivno ih neće biti dovoljno za Mars", poručuje Musk. Demografi ističu da globalna populacija i dalje raste prema oko 10 milijardi do kraja stoljeća, a problem nije izumiranje, već stabilizacija i starenje stanovništva. Pad fertiliteta u bogatim zemljama jest ekonomski izazov, ali društva imaju alate za prilagodbu: imigraciju, automatizaciju i politike podrške obiteljima. Mnogi stručnjaci optužuju Muska da širi alarmizam o "depopulaciji“ kako bi opravdao širu primjenu AI-ja i robota, što bi moglo dodatno povećati nejednakost.
Njegovi stavovi ponekad se povezuju s pronatalističkim narativima bogatih elita koje žele održati rast radne snage, a dio komentatora upozorava i na problematične političke implikacije.
Umjetna inteligencija za Muska je istovremeno najveća prijetnja i jedina nada. Naziva je "prizivanjem demona“, opasnijom od nuklearnog oružja. Na Davosu je nedavno rekao da bismo mogli imati AI pametniji od bilo kojeg pojedinca već krajem 2026., a pametniji od cijelog čovječanstva do 2035. Rješenje vidi u Neuralinku, sučelju mozak-računalo.
Prvo za liječenje paralize, sljepoće ili drugih neuroloških stanja, a zatim za simbiozu s AI-jem. Ova ideja izaziva snažne etičke debate. Neuralink je suočen s optužbama za okrutne pokuse na životinjama i pritisak na brzinu razvoja. Danas ima 21 sudionika u kliničkim ispitivanjima diljem svijeta, s napretkom u kontroli uređaja mislima, ali pitanja ostaju: tko kontrolira podatke iz mozga? Postoji li rizik hakiranja, zloupotrebe ili komercijalizacije intime ljudske svijesti?
Kritičari upozoravaju da bi kognitivna poboljšanja bila dostupna prvenstveno bogatima, produbljujući društvene nejednakosti. Za kraj, Muskova vizija ostaje nesumnjivo ambiciozna. Starship pokazuje napredak, Neuralink ima prve pacijente koji koriste implantate, Optimus roboti se razvijaju prema komercijalnoj primjeni.
Ali povijest pokazuje da se rokovi često pomiču, hype je ogroman, a rizici se ponekad umanjuju. Mars kao osiguranje za vrstu, AI koji zamjenjuje mase, mozgovi spojeni na mrežu koju kontroliraju korporacije i najmoćniji pojedinci, za neke je to put spasa, za druge potencijalna distopija u kojoj tehnologija služi eliti. Stručnjaci upozoravaju: vjerovati proroku koji toliko puta griješi u rokovima, a istovremeno gura tehnologije s golemim društvenim posljedicama, može biti riskantno. Je li ovo budućnost koju želimo – ili fantazija milijardera koji se igra više sile? Vrijeme će pokazati.
