Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
66 komentara

U Lijepoj našoj je više Papaka nego Šupaka, ali ima i Četnika

I dok Hrvati jedni druge optužuju da su ustaše, prema Popisu stanovništva iz 2011. Ustaša u Hrvatskoj nema, ali zato ima Četnika, njih 17. Balija ima najviše, njih 555.

Foto: Google Maps
66 komentara

Vi svi mislite da je to jako smiješno, napokon je na naš telefonski poziv odgovorio jedan lik neobičnog prezimena čije puno ime ne želimo objaviti, iz očitih razloga, na njegov zahtjev.

- Naravno da je urnebesno, ali naviknete se. Smijali su mi tek u srednjoj jer u osnovnoj nisu znali što točno znači Karan, ali kad je krenulo 'A gdje je Karan'... Svi su se grohotom nasmijali. Kad postaneš stariji ljudi se uozbilje pa niti ne primjećuju to toliko više - kazao nam je naš sugovornik.

Grdaska svakodnevica A GDJE SMO TU MI? Znaju sve o vašem prezimenu, a ovdje otkrijte koje je najčešće

Prije koji dan je izašla priča o Acti Croatici, internetskoj platformi na kojoj se mogu pronaći informacije o hrvatskim imenima i prezimenima, kao npr. odakle potječu. Kroz tražilicu je moguće istražiti čak 68.000 hrvatskih prezimena, a u povijesnim dokumentima koje su objavili, obuhvatili su više od 200.000 prezimena.

POGLEDAJTE VIDEO:

Dok smo na toj stranici istraživali povijest naših prezimena, naletjeli smo na poprilično neobična koja nije uopće nije lako nositi.

Nakon par klikova po stranici Državnog Zavoda za statistiku, preko tražilice popisa stanovništva iz 2011., tako smo doznali da u Hrvatskoj postoji 11 ljudi koji se prezivaju Kenjalo, dok ih je čak 83 prezimena Šupak. Da se imena luda nalaze svuda bili smo svjesni, ali ni u ludilu nismo mislili da se 17 ljudi u Hrvatskoj prezivaju Četnik.

Popis DZS-a otkriva da u Hrvatskoj živi i 55 Pičaka, 29 Kenjara i po 46 Drekovića i Drkelića.

Najmanje 11 ljudi možete nazvati Krkan bez da se uvrijede jer im je to zapravo prezime. Papaka je u Hrvatskoj 563, a Čobana ima 33. Nijedan vam neće zamjeriti ako ih tako nazovete.

Foto: screenshot/

Batina je prezime koje nosi 173 Hrvata, a Piški 14 Hrvata.

Nije teško zaključiti otkud nam sljedeći kriterij za pretraživanje prezimena u Hrvata. Zadovoljni pretraženim, svečano objavljujemo da u Hrvatskoj živi 31 osoba koja se preziva Cica, 173 je Guzića, Jajala 108, a Čmareca 142. Mošnja je prezime 126 Hrvata ili Hrvatica, a Ševo njih 291.

Čak 459 stanovnika Lijepe naše se preziva Kučko, nadamo se da nisu karaktera kakvog im sugerira prezime. Vještica je 74, Bedaka 18, Guski 11, a Jadan se preziva njih 99.

Nema Ustaša, ali ima Četnika, Šiptara i Balija

I dok Hrvati jedni druge optužuju da su ustaše, prema Popisu stanovništva iz 2011. Ustaša u Hrvatskoj nema, ali zato ima Četnika, njih 17. Balija ima najviše, njih 555. U cijelu priču im se pridružuje 77 Šiptara, zajedno sa 173 Pandura.

Zanimljivo je bilo istražiti preziva li se koji Hrvat po nekoj drugoj državi jer baš Hrvata ima 227, Mađara 330, Talijana 54, a Bosanaca uvjerljivo najviše, njih čak 891. Ne znamo jesu li iz Zagreba, ali imamo 12 ljudi koji se prezivaju Purger. Tovara nema, za protutežu Purgerima.

I dok se u Lijepoj našoj volimo dičiti jednakostima, valja istaknuti da u Hrvatskoj još uvijek imamo 241 Kmeta, 176 Robova i 35 Plemića. Medica je 265, a Pelina 185. Prezime Burek nosi 248 Hrvata, Špek njih 27, a na Krvavica se odaziva 205 Hrvata. Ljepotica je 15, a Gabora 98, iako vjerujemo da su i ti Gabori atraktivni ljudi.

15 Hrvata se preziva Krist, što je manje od 33 Sotonice i 214 Vražića

Na ovom linku 'pozabavite' se i vi istraživanjem neobičnih hrvatskih prezimena, po kriteriju koji sami odaberete.

'Naši su preci imali smisao za humor, za razliku od nas'

Stručnjak za onomastiku Domagoj Vidović u svojim znanstvenim i stručnim radovima piše da su neobična prezimena odraz velike jezične starosti, ali i vrlo snažnoga sistema imenovanja koji je nadživio različite državne i političke sisteme. Prema njemu, riječ je o vrlo starom sloju slavenskih prezimena koja su se poslije prenosila čak i u razdobljima kad prezimena, barem u službenim spisima, nisu zapisivana.

- Ljudi najčešće nisu imali izbora - ako je prezime zapisano, bilo ga je znatno teže promijeniti nego danas, a ako su se previše ljutili, mogli su proći i gore. Najteže je obično bilo prvim generacijama jer bi se kasnije navikle na prezime i posve bi zaboravile što temeljno znači. Naši su preci uz urođeni smisao za humor očito sebe doživljavali znatno manje ozbiljno nego mi danas - piše Vidović.
 

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message