Obavijesti

News

Komentari 35

HDZ ipak nije ukrao teglice za med pa u njih stavljao ajvar: "Mogle su se kupiti u dućanu"

HDZ ipak nije ukrao teglice za med pa u njih stavljao ajvar: "Mogle su se kupiti u dućanu"

Nakon optužbi zastupnika Marina Miletića o krađi, razgovarali smo s organizatorom akcije, donatorom tegli i predsjednikom Hrvatskog pčelarskog saveza

Marin Miletić, saborski zastupnik Mosta, optužio je HDZ da pčelarima kradu tegle koje potom pune ajvarom. Zvuči bizarno, ali Miletić se osvrnuo na vijest o takozvanoj Mićinoj ajvarijadi, tradicionalnom susretu lokalnih HDZ-ovaca koji, u spomen na preminulog Milana Dasovića, već godinama u Slavonskom Brodu pripremaju ajvar, a sredstva prikupljena od prodaje doniraju u humanitarne svrhe. Pažnju su privukle tegle s ajvarom, na kojima su bile istaknute naljepnice s logom HDZ-a. 

Miris pečenih paprika u HDZ-u: Napravili su 85 kila ajvara
Miris pečenih paprika u HDZ-u: Napravili su 85 kila ajvara

U oči upada i uzorak na tegli, koji neodoljivo podsjeća na uzorak s "nacionalne staklenke", odnosno sa službene posude Hrvatskog pčelarskog saveza namijenjene primarnim proizviđačima pčelinjih proizvoda. Svaka takva staklenka mora biti označena i pripadajućim znakom, u čijem sklopu je i serijski broj izdan na ime korisnika, stoji na stranicama Saveza. 

Ukratko, Miletić je optužio mjesne HDZ-ovce da su maznuli službenu teglu "koja se može kupiti jedino od hrvatskih pčelara, evidentiranih u sustavu kako bi se štitio domaći med od patvorina". Štoviše, najavio je i podizanje kaznenih prijava.

- Ovo je teška kaznena prijevara, teško kazneno djelo. Pčelarska teglica se subvencijama financira, postoje posebni kalupi i ne bi ju trebali neki HDZ-ovi uličari imati za punjenje ajvarom. Podignut ću kaznene prijave protiv odgovornih da se ispita tko je prodao ovim ridikulima pčelarske teglice i tko je sve umočen u ovo koruptivno ludilo - poručio je.

 

"Staklenka kao staklenka"

Provjerili smo koliko ima istine u ovome.

Prvo smo se javili Marku Dasoviću, organizatoru ajvarijade. Član je HDZ-a. Nije mu jasan problem s teglom.

- To je sve donirano, donirane su i teglice, dao ih je jedan gospodin. Ovo je bilo humanitarnog karaktera, kao i uvijek, a sredstvima od prodaje pomažemo potrebitima. Važna je humanitarna strana, a ne etikete. Nisam ni znao, iskreno, staklenka kao staklenka - rekao nam je Dasović.

Što kaže donator?

Kontaktirali smo i donatora tegli, pčelara Stjepana Aračića. I on je član HDZ-a, kako kaže, od osnutka.

- Donirao sam 150 komada, tako je. Cijela istina je sljedeća: Ta staklenka, koja inače jest za med, povlači se iz proizvodnje. Stavljena je na slobodno tržište i možete je otići kupiti. U prodaji je, ne podliježe upitniku i evidenciji. Nesporazum je u logu Hrvatskog pčelarskog saveza koji bi trebao štititi med. Osim toga, možemo povući paralelu. U njoj bi trebao biti nacionalni proizvod. A je li ajvar nacionalni proizvod? A Bože moj - poručio je Aračić.

Staklenka bez interesa

Za svaki slučaj, javili smo se i Draženu Kocetu, predsjedniku Hrvatskog pčelarskog saveza. Ne slaže se baš s Aračićevim tvrdnjama. 

- Netočni su podaci o povlačenju. Mi s tvrtkom koja distribuira naše staklenke imamo odličnu suradnju. Od prvog dana su nam izašli u susret i jedini se prijavili kao distributeri. Konkretno, radi se o tri modela staklenki, a i mi i tvrtka imamo problem sa staklenkom od 580 mililitara koja se od prvog dana vrlo loše prodaje pčelarima. U toj staklenci nema interesa, pčelari uglavnom kupuju one od 720 i 370 mililitara - pojašnjava Kocet.

- Tvrtka već tri godine, zajedno sa Savezom, pokušava naći rješenje da se te staklenke ponude po najpovoljnijim mogućim uvjetima. Nakon nekoliko apela prema pčelarima i ministarstvu, nismo uspjeli naći rješenje. Zatim se staklenka, odlukom tvrtke kao našeg distributera i protivno ugovoru kojeg imamo, stavlja na tržište u slobodnu prodaju. Tu staklenku je mogao kupiti bilo tko, pa i proizvođač pekmeza i ajvara. Nakon saznanja da je stavljena na tržište, odlazimo na sastanak u tvrtku, prosvjedujemo zbog te odluke, ali od njih dobivamo informaciju da nemaju rješenja jer ta staklenka ne stvara novac. Stvara samo probleme - opisuje Kocet.

Kršenje ugovora

- Naposljetku, isposlovali smo njihovo zaustavljanje prodaje na mjesec dana da pokušamo opet s pčelarima, ali staklenke su već u trgovinama koje su je otkupile kad su puštene na tržište. Svjesni smo kršenja temeljnog ugovora i izvijestili smo ministarstvo koje će raspraviti o problemu - kaže nam predsjednik HPS-a.

Jasno kaže da HDZ nije "ukrao tegle".

- Gospodin pčelar je kao slobodni građanin znao da je staklenka na tržištu, kupio je 150 komada i donirao ih. Nije krađa, kupljeno je u trgovini, ali protivno je onome što je Savez dogovorio s tvrtkom - naglašava.

Dodaje da, iako nacionalna staklenka nije tako idejno zamišljena, draže mu je da je unutra ajvar nego nekakva patvorina meda.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+

Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 35
VIDEO Ovo su prvi heroji koji su pokušali spriječiti masakr u Sydneyu. Umrli su zagrljeni...
SNIMKA SLAMA SRCE

VIDEO Ovo su prvi heroji koji su pokušali spriječiti masakr u Sydneyu. Umrli su zagrljeni...

Stariji muškarac uz cestu nije pobjegao - umjesto toga, jurnuo je ravno prema opasnosti, koristeći svu svoju snagu pokušavajući oteti pušku i boreći se do smrti, rekla je svjedokinja
U blagdanskoj košarici odojak duplo skuplji, bakalar je i 65 eura: 'Ma tko to može platiti?'
VELIKA INSPEKCIJA

U blagdanskoj košarici odojak duplo skuplji, bakalar je i 65 eura: 'Ma tko to može platiti?'

Provjerili smo cijene namirnica za Božić u popularnim dućanima. Košarica i do tri puta skuplja. Stručnjaci: Kupujte na akcijama! Cijene bi mogle rast što se više bližimo Božiću
Stranih radnika u Hrvatskoj ima više od 120.000, a evo koliko oni uplaćuju za mirovine Hrvata
DOPRINOS GOSPODARSTVU

Stranih radnika u Hrvatskoj ima više od 120.000, a evo koliko oni uplaćuju za mirovine Hrvata

U Hrvatskoj su 123 tisuće stranih radnika iz trećih zemalja, iz čijih plaća se uplaćuju doprinosi za današnje mirovine, i zdravstvo. Mirovinski i zdravstveni sustav imaju više koristi od njih nego oni od sustava