Gripa ili influenca: uvijek aktualna i opasna bolest

Što je influenca?

Gripa ili influenca (jedan je izraz iz grčkog, a drugi iz latinskog jezika) jest najteža virusna bolest dišnog sustava koja se lako prenosi. Prouzročena je virusima influence. Gripa se pojavljuje svake godine u zimskim mjesecima u obliku manjih ili većih epidemija. Počinje vrlo naglo povišenom temperaturom i glavoboljom, te bolovima u mišićima i umorom, a potom se pojavljuju začepljenost nosa, grlobolja i suhi kašalj. Gripu prate brojne komplikacije, među kojima je upala pluća vrlo česta i teška. U Hrvatskoj se godišnje prosječno registrira oko 100 tisuća oboljelih.

Kako se influenca prenosi?

Virusi influence lako se prenose kapljičnim putem i dodirom. Zaražena osoba, kašljem ili kihanjem, ali i pri govoru i smijanju izbacuje infektivni sekret kroz nos i usta  raspršen u kapljice različite veličine. Virusi se mogu prenijeti i preko inficiranih predmeta svakodnevne uporabe. Bolesnik je zarazan jedan ili dva dana prije pojave bolesti te 5-7 dana nakon pojave prvih simptoma.

Zašto se influenca širi u obliku velikih epidemija?

Gripa se među ljudima prenosi i proširuje vrlo lako i  eksplozivno. Suvremeni brzi ritam života u velikim gradovima, putovanja, te rad u velikim kolektivima i svakodnevni kontakt s mnogo ljudi idealni su uvjeti za brzo širenje influence. Zbog stalnih promjena virusa, odnosno neotpornosti čovjeka i vrlo lakog načina prijenosa influenca je kozmopolitska bolest, a epidemije se pojavljuju svake godine u zimskim mjesecima. Za vrijeme epidemije višestruko poraste broj bolesnika u ordinacijama, registrira se veliki broj bolovanja i izostanaka iz škole, povećava se potrošnja lijekova, posebno antibiotika, a znatno se povećava i broj hospitaliziranih bolesnika.

Koji su simptomi bolesti?

Inkubacija gripe (razdoblje od infekcije do pojave prvih simptoma) iznosi svega 1 do 3 dana. Bolest nastupa vrlo naglo. Bolesnici uz visoku temperaturu, glavobolju i bolove u mišićima, osjećaju potpunu klonulost i nemoć, mučninu i gubitak teka, a neki su pospani, smeteni ili dezorijentirani. Bolesnik, u pravilu, liježe u krevet („gripa obara s nogu”).  Temperatura može biti izrazito visoka, nerijetko i iznad 40 oC, osobito u prva tri dana bolesti, a često je popraćena osjećajem hladnoće (zimica) ili tresavicom. Povraćanje i proljev nisu rijetke pojave, osobito u djece. Nakon dan-dva pojavljuju se grlobolja, otežano disanje na nos i suhi nadražajni kašalj. Temperatura obično ostaje povišena 4-6 dana. Oporavak je relativno spor i dug. Kašalj, umor, nevoljkost, slab tek i slične tegobe  mogu potrajati i nekoliko tjedana.

Pojavljuju li se komplikacije i koje su najčešće?

Influenca je  teška bolest zbog komplikacija koje se pojavljuju mnogo učestalije nego u drugim prehladama. Komplikacije mogu biti uzrokovane samim virusom influence ili sekundarnim bakterijskim infekcijama. Komplikacije su najčešće u dišnom sustavu, osobito upale uha, sinusa i pluća, te pogoršanje kroničnog bronhitisa i astme. Upala pluća je česta i teška komplikacija gripe. Česta, jer se pojavljuje u 10% bolesnika s influencom, a teška jer je odgovorna za golemu većinu smrtnih slučajeva. Pneumonija uzrokovana samim virusom influence pojavljuje se na početku bolesti, a susreće se poglavito pri pandemijskoj pojavi gripe. Sekundarna bakterijska pneumonija obično se pojavljuje nakon kliničkog poboljšanja influence, uz ponovni porast temperature i pogoršanje općeg stanja s pojavom produktivnog kašlja. Najvažnije komplikacije izvan dišnog sustava jesu miozitis (upala mišića), zahvaćenost središnjeg živčanog sustava i srčanog mišića.

Koje su najrizičnije skupine za pojavu komplikacija?

Komplikacije se mogu pojaviti i u prethodno zdravih i mladih osoba, no većina komplikacija, osobitio onih najtežih pojavljuje se u tzv. rizičnim skupinama. To su osobe i bolesnici s oslabljenom općom otpornošću i kondicijom te bilo kojim oblikom oštećenja imunološkog sustava. U rizične skupine pripadaju svi stariji od 65 godina i svi bolesnici koji imaju kronične bolesti pluća (astma, kronični bronhitis) i srca (dekompenzacija, koronarna bolest, srčane griješke), dijabetes, kronične bolesti jetre i bubrega te neurološke i zloćudne bolesti. Rizičnim čimbenicma treba pribrojiti trudnoću i izrazitu gojaznost.

Kako se influenca liječi?

Osnovno liječenje gripe jest simptomatsko, a označuje mjere za otklanjanje i ublažavanje pojedinih simptoma ako su jače istaknuti. To uključuje mirovanje, uzimanje veće količine tekućine i lijekove za snižavanje temperature i smirivanje kašlja, a antibioticima se mogu liječiti samo bakterijske komplikacije. Uloga vitamina i drugih lijekova u liječenju gripe vrlo je dvojbena.

Jesu li učinkoviti protuvirusni lijekovi i mogu li zamijeniti cijepljenje?

Novi antivirusni lijekovi, inhibitori neuraminidaze jesu zanamivir (Relenza) i oseltamivir (Tamiflu). Ovi se lijekovi moraju primjeniti već na samom početku bolesti, svakako u prvih 48 sati nakon pojave prvih simptoma. Kasnijom primjenom ne postiže se učinak, a kasnije nastale komplikacije ne mogu se liječiti antivirusnim lijekovima. Antivirusni lijekovi, dakle ni u kojem slučaju ne mogu biti zamjena za cijepljenje.

Kome se preporučuje cijepljenje protiv influence?

Cijepljenje je najvažniji i nenadomjestiv postupak za sprječavanje gripe. Cijepljenje se provodi mrtvim cjepivom, a osim rizičnih skupina preporučljivo je cijepiti i djecu te svo ostalo pučanstvo. Cijepljenjem se izbjegava izostanak s posla ili iz škole, odnosno jednotjedno ležanje u krevetu. No, najvažnije je da se cijepljenjem otklanjaju ozbiljne  komplikacije bolesti.

Je li cjepivo protiv influence sigurno?

Kontraindikacija za primjenu cjepiva jest samo preosjetljivost na jaja jer se ona koriste u proizvodnji cjepiva. Koristi se kombinirano trokomponentno cjepivo (dva tipa virusa A i virus B). Cjepivo protiv influence pripada u red najsigurnijih cjepiva uopće, jer sadrži samo dijelove virusa. Cijepljenje se provodi u jesen, nekoliko tjedana ili mjeseci prije  pojave epidemije influence. Zbog stalnih promjena virusa i kratkog trajanja imunosti cijepljenje treba ponavljati svake godine.

Prof. dr. sc. Ilija Kuzman, Pročelnik Zavoda za akutne respiratorne infekcije, Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević” Zagreb

Više informacija ovdje.