Nova studija tvrdi da bi nakupine starih zvijezda mogle skrivati planete koji su pogodni za razvitak izvanzemaljskog života, no još se radi samo o spekulacijama
NOVA IDEJA
Izvanzemaljci su nam 'blizu': Tražimo ih na krivom mjestu
Gdje su ti izvanzemaljci? Ako su planeti tako redovita pojava u svemiru, a projekcije govore da bi trebao postojati i veliki broj planeta podobnih za život zašto još nismo otkrili razvijene izvanzemaljske civilizacije? Znanstvenici sve teže pronalaze razloge za Fermijev paradoks. Taj je paradoks očita kontradikcija između visoke procjene mogućeg postojanja izvanzemaljskih civilizacija i manjka dokaza za to.
Znanstvenici sa Sveučilišta Harvard i indijskog Tata instituta u Mumbaiju sada sugeriraju da inteligentni život treba potražiti bliže, već u prostoru naše galaksije.
Međuzvjezdane civilizacije mogle bi se razviti u zasebnim sazviježđima koje okružuju našu galaksiju, objavili su znanstvenici Rosanne Di Stefano i Alak Ray na skupu Američkog društva astronoma.
Zasebna sazviježđa nazvana Globularni klasteri su kružne nakupine tisuća zvijezda koje orbitiraju galaksijama. Astronomi procjenjuju da postoji oko 150 takvih nakupina zvijezda oko Mliječne staze, a oko Andromede čak i 500.
Prije se ta sazviježđa nisu ozbiljno ni razmatrala kao potencijalni kandidati za inteligentni život jer se procjenjuje da njihove zvijezde imaju nestašicu metala, odnosno osnovnih elemenata za život kakav poznajemo poput ugljika, kisika i željeza. Neki znanstvenici tvrde da globularni klasteri jednostavno nemaju prave uvjete za razvoj planeta.
No, Di Stefano i Ray su optimističniji te tvrde da je prerano reći da ne postoje planeti u sazviježđima van galaksija, prenosi IFLS.
PixabayPosljednjih godina se otkrilo da stjenoviti planeti mogu nastati i oko zvijezda koje nemaju puno metala.
Postoji i dodatni razlog zašto u globularnim klasterima dosad nisu pronađeni planeti - oni su više tisuća svjetlosnih godina udaljeni od Mliječne staze i direktno promatranje je otežano.
Udaljenosti među zvijezdama unutar globularnih klastera su puno manje, nego što je slučaj s našim Suncem i njegovim zvjezdanim susjedima. Najbliža zvijezda Suncu je Proxima Centauri, udaljena 4,7 svjetlosne godine, a u globularnim klasterima uobičajene udaljenosti su i po 20 puta manje. To znači da bi potencijalni život u tom prostoru mogao lakše i brže komunicirati, nego što je to slučaj unutar Mliječne staze.
- Emitirati komunikaciju između planeta u takvom sustavu bilo bi poput slanja pošte između Europe i Amerike u 18. stoljeću. Međuzvjezdano putovanje bi također zahtijevalo puno manje vremena - uvjerena je Rosanne Di Stefano.
Ideja je zasigurno intrigantna, no zasad se ipak radi tek o spekulacijama. Pitanje je ako se i pronađu planeti u tim klasterima, kakvi će biti..
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
