Jedno od sedam svjetskih čuda otkrili su u pustinji 1860.

Od 800. do 1200. godine u jugoistočnoj Aziji usred džungle u Kambodži živjeli su Kmeri. Bili su jako pobožni i, prema hinduističkim vjerovanjima, sagradili su tisuće hramova bogu Višnu. Angkor Wat jedan je od najvažnijih i najvećih hramova kambodžanske regije Angkor. Smatra se najvećom građevinom u svijetu i jedno je od sedam svjetskih čuda. Tako je velik da su hodočasnici koji su ga željeli obići pješačili gotovo 21 kilometar.

Pronađen je u skrivenim predjelima prašume tek 1860 godine. Tako je otkrivena stara kultura Kmera. Angkor je bio političko, vjersko i ekonomsko središte kraljestva Kmera koje se protezalo od Burme do Vijetnama. To je najveći religijski kompleks s više od 1000 hramova. UNESCO ga je 1992. godine uvrstio na listu kulturne svjetske baštine kako bi spriječio njegovo pljačkanje i uništavanje. Angkor Wat je napravljen od više kamena nego što ga imaju egipatske piramide.

Središnji toranj hrama visok je 55 metara, a do njega se može strmim kamenim stepenicama. Galerije središnjeg hrama okružene su reljefima koji prikazuju hinduističke bogove i demone. Zidovi su ukrašeni figurama plesačica. Tornjevi u obliku lotosovih cvjetova simboliziraju planinu Meru, dom bogova. Uže područje oko Angkor Wata okruženo je vodenim opkopom širokim 200 metara i simbolizira praocean. Okružen kanalima hram je sagrađen od neobrađenih blokova pješčenjaka koji su klesali kipari. Počeo je propadati kad su Kmeri u 13 st. prešli na budizam.

Prestali su se smatrati božanskim vladarima i bogovima nisu više podizali hramove. Sistemi za navodnjavanje i građevine su zapušteni.

Hram je najznačajniji nacionalni simbol Kambodže

Angkor znači grad, a Wat na jeziku Kmera i tajlandskom znači hram. On je samo dio kompleksa hramova i palača sagrađenih na površini od gotovo 80 km2. Bio je dio državne zastave Kambodže, a nalazi se i na novčanici. Uz brojne turiste, hram dnevno posjećuju i budistički monasi.