Piramide u Gizi su grobnice drevnih faraona

Piramide kod Gize su grobnice egipatskih kraljeva. Sagrađene su prije 4500 godina, od rukom klesanih kamenih blokova koje su na njihovo mjesto dovukle stotine tisuća robova.

Najveća i vjerojatno najpoznatija piramida je Keopsova piramida, faraona Keopsa koji je vladao oko 2558. pr. Kr. - 2532. pr. Kr. Blizu nje je Velika sfinga, te Kefrenova piramida. Treća i ujedno najmanja je Mikerenova piramida, piše skole.hr.

Piramide su izgrađene između 2600. i 2450. pr. Krista. Sazdane su od golemih kamenih blokova te obložene vapnencem, zbog čega su bile sasvim glatke. Raspored prostorija nije u svim piramidama isti, no u svima nalazimo tunele koji kroz kamene blokove vode do grobne komore, točno ispod vrha piramide. Svaka je piramida imala i svoje pomoćne zgrade, među njima i hram-mrtvačnicu, gdje se duša mrtvoga kralja pripremala za drugi život.

Egipćani su vjerovali da za život poslije smrti trebaju sačuvati i tijela i imetak, pa su te piramide, kao i mnoge druge u Egiptu, bile izgrađene da zaštite kraljeve i njihovu imovinu. Postoje mnoge teorije o tome zašto su grobovi građeni baš u obliku piramida. Čini se da one predstavljaju Sunčeve zrake koje kroz oblake padaju na Zemlju te tako omogućavaju faraonu  da se uznese u sveto kraljevstvo boga Sunca.

Piramide u Gizi su zbog njihove veličine (najveća je u trenutku izgradnje imala 147 metara od baze do vrha) i zbog komplicirano izvanredne unutrašnjosti proglasili jednim od sedam svjetskih čuda.