Česta zabluda jest da je ovisnost rezultat slabe volje. No znanje i tehnološki napredak u području molekularne genetike u posljednjem desetljeću radikalno su promijenili naše osnovno razumijevanje ovisnosti
NA VIŠE NAČINA
Kako alkohol i droge mijenjaju mozak i ima li povratka na staro
Čitanje članka:
2
min
Mnogi ljudi prirodno teže nagradama i pozitivno reagiraju na njih. Na primjer, mozak hranu doživljava kao nagradu kada smo gladni, a vodu kada smo žedni. Međutim, ovisničke supstance poput alkohola i droga mogu preplaviti prirodne putove nagrađivanja u mozgu, što rezultira neodoljivim žudnjama i smanjenom kontrolom impulsa.
Česta zabluda jest da je ovisnost rezultat slabe volje. No znanje i tehnološki napredak u području molekularne genetike u posljednjem desetljeću radikalno su promijenili naše osnovno razumijevanje ovisnosti. Znanstvenici i zdravstveni stručnjaci sada se slažu da ovisnost ima snažnu neurobiološku i genetsku osnovu.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
06:02
U posljednjih deset godina, bolje razumijevanje dinamičke regulacije gena u mozgu promijenilo je naš pogled na molekularne mehanizme ovisnosti, pružajući nove uvide koji bi mogli oblikovati pristupe liječenju.
Svaka moždana stanica sadrži genetski kod pohranjen u dugim lancima DNK. Kako bi sav DNK stao u stanicu, mora biti čvrsto spakiran oko proteina zvanih histoni.
Aktivni geni, koji kodiraju proteine s važnim funkcijama unutar stanice, nalaze se u područjima gdje je DNK odmotan. Promjene u aktivnosti gena mijenjaju proteine koje stanice proizvode, što utječe na neuronske veze i ponašanje. Ovo dinamično prilagođavanje gena svakodnevnim potrebama odražava sposobnost mozga da uči i mijenja se.
Istraživanja na životinjskim modelima sugeriraju da zloupotreba alkohola i droga izravno utječe na ekspresiju gena u područjima mozga odgovornim za pamćenje i sustave nagrađivanja.
Ovisničke tvari mogu mijenjati način na koji se geni aktiviraju, proces čitanja DNK i njezin prijevod u proteine, kao i kako stanice koriste energiju za svoje funkcije. Na primjer, alkohol može uzrokovati alternativnu ekspresiju gena u memorijskim krugovima, što dovodi do promjena u dopaminskim receptorima i funkcijama povezanima s nagrađivanjem.
Iako još nije jasno kako točno ove tvari uzrokuju promjene u regulaciji gena, poznato je da produkt razgradnje alkohola u jetri, acetat, može prijeći krvno-moždanu barijeru i odmotati DNK u memorijskim krugovima miševa.
Osim toga, alkohol, nikotin, kokain i opioidi aktiviraju ključne signalne putove koji reguliraju metabolizam, što može utjecati na neuronske funkcije i ekspresiju gena.
Kompleksnost načina na koji ovisničke tvari mijenjaju funkcije stanica potiče istraživače da istraže načine kako te promjene mogu biti reverzibilne. Lijekovi poput antidepresiva i stabilizatora raspoloženja već djeluju na modifikaciju DNK i ekspresiju gena. Također, mRNA terapije pružaju mogućnost specifične promjene ekspresije gena, što bi u budućnosti moglo pomoći u liječenju ovisnosti.
Životni stil također može utjecati na ekspresiju gena u mozgu. Na primjer, prehrambene promjene, poput prehrane bogate šećerom, mogu preoblikovati percepciju slatkoće putem mreže gena uključenih u razvoj.
Intenzivna meditacija smanjuje ekspresiju gena povezanih s upalama, dok tjelovježba povećava aktivnost gena ključnih za neuronsku plastičnost, poboljšavajući učenje i pamćenje te smanjujući rizik od demencije.
Prakticiranje zdravih životnih navika, poput smanjenja konzumacije alkohola i droga, meditacije i redovite tjelovježbe, može stabilizirati moždane funkcije i donijeti dugoročne koristi za fizičko i mentalno zdravlje, piše msn.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
