Ne priznajemo arbitražu. Zašto onda priznajemo lex Agrokor?

Prije točno tri godine, Večernji list je ekskluzivno objavio dijelove razgovora Jerneja Sekolca, člana Arbitražnog suda kojeg je imenovala Slovenija, i slovenske zastupnice pred Arbitražnim sudom Simone Drenik. 

Njihovi razgovori otkrivaju razradu strategije o tome kako će utjecati na druge članove Arbitražnog suda i manipulirati sudskom dokumentacijom u arbitražnom postupku oko granice.

Hrvatska je na to burno reagirala. 

Hrvatski sabor jednoglasno je potvrdio izlazak Hrvatske iz arbitražnog postupka zato što je Slovenija “namjernim, protuzakonitim, nemoralnim i neetičnim postupcima” kompromitirala cijeli postupak.

Kompromitirani sudac je nakon toga zamijenjen, Arbitražni sud je donio presudu koju Hrvatska svejedno ne priznaje.

Može li se taj slučaj povezati s lexom Agrokor?

Lex Hotmail

Iz najnovije afere Hotmail vidjeli smo kako je došlo do tog zakona. Vidimo kako se vodio postupak pisanja zakona, kako su se ignorirali pravni savjeti, kako je jedna ortačka skupina pisala zakon po kojem su onda mogli zaraditi ogromni novac, svjedočili smo namjernim, nemoralnim i neetičnim postupcima. A Uskok će provjeriti jesu li bili i protuzakoniti.

Dakle, cijeli postupak je bio kompromitiran.

Ali hrvatska Vlada nastavlja dalje s postupkom nagodbe kao da se ništa nije dogodilo.

Izbačen je Ante Ramljak, odbačena je Martina Dalić. Ali postupak svejedno ide dalje. Zakon koji je usvojen dogovorom ortačke skupine i dalje je na snazi. Cijeli postupak duboko je kompromitiran još od povjerenika Ramljaka, a smjena Dalić potvrdila je i političku odgovornost.

I Plenković kaže da "nema drame", da je sve sjajno i da su Dalić i ortaci spasili Agrokor i radna mjesta i hrvatsko gospodarstvo i turizam i što sve ne. Da je bilo bolje ne bi valjalo.

Ne priznajemo arbitražu

Hrvatska ni dan danas ne priznaje odluku Arbitražnog suda premda je odluka donesena s novim sucima, a mnogi stručnjaci se slažu da je ta odluka dobrim dijelom išla u hrvatsku korist. 

Lex Agrokor i cijeli postupak oko Agrokora rezultirao je možda još šokantnijom i skandaloznijom aferom. A profesorica s Pravnog fakulteta Jasnica Garašić ovih dana upozorava da se "nagodba u postupku izvanredne uprave ne bi smjela donijeti s privremenim vjerovničkim vijećem, jer je ono doista trebalo biti privremeno".

I kojeg je imenovao Ante Ramljak.

"Nakon što su utvrđene tražbine vjerovnika, potrebno je formirati vjerovničko vijeće i jedino bi uz njegovu podršku bila donesena nagodba", veli prof. Garašić.

Ali na to se nitko ne osvrće.

Sveti Gral

Nagodba je postala Sveti Gral i politika će učiniti sve - i pogaziti sve - da do 10. srpnja dođe do pozitivnog ishoda. Pa makar polučio i mnoge negativne efekte, poput stotina sudskih tužbi.

Oko Slovenije i arbitraže složno se branio nacionalni interes. Milanović i Karamarko složno su, taman pred izbore, odbacili arbitražu i Plenković sada više ni ne pomišlja na to da bi njezine nalaze uzeo u obzir u novim pregovorima.

Jer je postupak bio kontaminiran došaptavanjem suca i zastupnice pred sudom.

Lex Agrokor, navodno napisan u svrhu zaštite nacionalnih interesa, kontaminiran je došaptavanjem ministrice i grupe ortaka koji su složili zakonski okvir koji im je omogućio višemilijunsku zaradu i kontaminirali cijeli proces. 

Ali to Plenkoviću nije bitno.

Tko će povući ručnu?

Arbitraža se odbacuje makar bila pozitivna. Nagodba će se prihvatiti pa makar bila temeljena na ovakvom zakonu i ovakvom procesu. Hrvatska ne priznaje sud koji je odbacio kompromitiranog suca. Ali priznaje proces u kojem je odbačeno dvoje ključnih ljudi, Ramljak i Dalić.

Sloveniji se zamjera što se drži nalaza Arbitražnog suda unatoč kontaminiranom postupku, iako Hrvatska to isto čini na lex Agrokoru.

Možda je sada doista kasno za prekid cijelog procesa nagodbe, prekasno je povući ručnu, kao što je kasno da se Hrvatska ipak predomisli oko arbitraže. 

Pa ipak, oba slučaja pokazuju različite kriterije koje Hrvatska primjenjuje prema "čistoći postupka", transparentnosti, legalnosti, legitimnosti i naročito nacionalnom interesu.

Lex Agrokor i cijeli postupak nagodbe grca u nedosljednostima, pravnim nelogičnostima, problemima, sukobu interesa, dijelom i neustavnosti (sudeći prema izdvojenim mišljenjima nekih ustavnih sudaca). 

Ali "cilj opravdava sredstva".

I zato idemo punom parom naprijed. A poslije, što nam Borg da.

Ostale kolumne Tomislava Klauškog pogledajte ovdje.