Jučer se Plenković našao suočen s najvećim prosvjedom u svom mandatu. Pa je na pregovore sa sindikatima poslao svog šefa ureda i dvojicu savjetnika, dok je on zbrisao u Osijek na godišnjicu HDZ-a.
A ti pobjegni što dalje od najvećeg prosvjeda u svom mandatu.
Andrej Plenković poslao je svog predstojnika ureda Zvonimira Frku Petešića na sinoćnje razgovore (jer to nisu bili pregovori) s prosvjetnim sindikatima, dok je on otišao u Osijek na 30. godišnjicu osnutka HDZ-a.
Frka je spašavao premijera od prosvjednika, dok je premijer spašavao sebe u HDZ-u.
I ne samo to. Premijer je, uz Frku, pred sindikalce poslao još dvojicu svojih savjetnika, Radovana Fuchsa i akademika Zvonimira Kusića, a sva trojica nemaju nikakav legitimitet, ni ovlast, ni ingerencije, pa čak ni kompetencije, za postizanje bilo kakvog dogovora sa sindikatima.
Frka Petešić na početku razgovora čak je i priznao da nije ovlašten pregovarati o koeficijentima. Pa su dalje nastavili u revijalnom tonu.
Stranka ispred države
I tako, Plenkoviću je na Trg bana Jelačića nagrnulo 20 tisuća prosvjetara, a on ipak nije smatrao za shodno sjesti s njima na sastanak. Stranačke obveze ipak su prevagnule.
Ili drugim riječima, osoba koja je govorila o tome da je štrajk prosvjetara "ispolitiziran" svoju stranačku dužnost šefa HDZ-a pretpostavio je dužnosti predsjednika Vlade, i to u kriznoj situaciji. Toliko o politizaciji.
Ali to je Andrej Plenković. Osoba koja uporno ostavlja dojam kako ima kontrolu nad čitavom situacijom.
I kad optužuje prosvjednike za "politizaciju", odbija imenovati politiku koja stoji iza tog prosvjeda, već pred novinarima baca insinuacije, dvosmislene izjave, radi grimase. Pa pobjegne u Osijek.
Štrajk traje preko mjesec dana i eskalirao je sve do jučerašnjeg prosvjeda. Čak i neki HDZ-ovci - anonimno, naravno - tvrde da se ta kriza u školama mogla davno riješiti. Plenković je pustio da se razbukta.
Rastakanje HDZ-a
Osim toga, premijer se pravi da kontrolira stranku, koja mu se rastače pred očima. Od izbacivanja Whatsapp buntovnika, i to bez suda i bez obrane, preko raspada zagrebačke organizacije i rasapa na terenu, pa sve do kaotične i sumanute kampanje Kolinde Grabar Kitarović.
Plenković ostavlja dojam kao da sve drži pod kontrolom.
Ministar Krstičević se čupa iz švercerske afere u Zemuniku, ali Plenković se pravi kao da se to sve događau nekoj drugoj dimenziji.
I sad ima najveći štrajk u hrvatskoj povijesti. Na kojeg se osvrće s bahatom rezignacijom, kao da ništa od toga ne zaslužuje njegovu pažnju.
On je ipak igrač za Ligu prvaka. Ova HNL naprosto nije na njegovoj razini.
Nema nikakve sumnje da Andrej Plenković o sebi ima bolje mišljenje nego mnogi drugi: i u Vladi, i u stranci, i u politici, sigurno u javnosti. I to je njegovo pravo.
On sebe vidi kao državnika. A ako zatvori oči, neće vidjeti kako mu država puca po šavovima.
