Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
Kolumna
Tomislav Klauški
Tomislav Klauški Utorak, 05.11.2019. u 12:53
23 komentara

Susret Plenkovića i Bandića: Najgora slika države i politike

Jučerašnji sastanak Plenkovića i Bandića nije bio samo operativni susret dvojice najmoćnijih političara u državi. Bio je to i susret koji ilustrira stanje hrvatske politike i društva, stupanj korupcije u zemlji koja predsjeda EU.

Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
23 komentara

Milan Bandić sastao se u Banskim dvorima s premijerom Ivom Sanaderom i razgovarao o zajedničkim projektim, među kojima su bili željeznička pruga do Velike Gorice i projekt "Zagreb na Savi".

Bilo je to u lipnju 2008. godine.

Dvije godine kasnije Ivo Sanader uhićen je u Austriji dok je bježao od hrvatske policije, a četiri godine nakon toga uhićen je i Milan Bandić.

I taman kad je Bandiću prošlog tjedna potvrđena nova točka optužnice u aferi Agram, u Banskim dvorima jučer je održan sastanak zagrebačkog gradonačelnika i HDZ-ova premijera Andreja Plenkovića.

I opet se razgovaralo o projektu "Zagreb na Savi".

Izgledalo je to kao da živimo dvije paralelne stvarnosti.

Prokleti izbor

U jednoj, predsjednik Vlade i gradonačelnik metropole, dva najmoćnija političara u državi, razgovaraju o projektima, ulaganjima, razvoju i uzajamnoj pomoći.

U drugoj, dvije najmoćnije izvršne funkcije u državi drže višestruki optuženik za korupciju i predsjednik stranke optužene za korištenje crnih fondova, kao i premijer koji je posmjenjivao pola Vlade zbog sumnji u korupciju, a obojica dogovaraju političku trgovinu u Hrvatskom saboru i Gradskoj skupštini.

Čini se da postoji izbor u kojoj od te dvije stvarnosti želite sudjelovati.

Iako postoji samo jedna stvarnost: ona u kojoj optuženici, višestruko kompromitirani političari i čelnici stranke čiji je predsjednik završio u zatvoru, a ministri smijenjeni zbog muljaža uredno upravljaju državom i kontroliraju državni parlament i glavni grad.

Oni su legitimno izabrani na svoje funkcije, što opet govori o društvu i sustavu. Ali i te funkcije postale su sinonim za korupciju i leglo malverzacija, od Ive Sanadera naovamo.

Zar je onda čudno što je, prema nekim istraživanjima, samo četiri posto hrvatskih građana spremno prijaviti korupciju?

Predsjednica Republike, kako se čini, nije među ta četiri posto.

"Korupcija nije toliki problem"

Govoreći o korupciji ona je u intervjuu za N1 televiziju poručila kako misli da "općenito u Hrvatskoj moramo više poraditi na tome". "Ja ne vjerujem u to da su svi lopovi na jednoj ili drugoj strani", kazala je Kolinda Grabar Kitarović. "Sve je stvar Gaussove krivulje, samo što neki to bolje skrivaju od drugih, a treba malo bolje poraditi na objektivnosti sustava".

Prošle godine predsjednica države mislila je da "korupcija nije toliki problem kao sporost pravosuđa", čime se objašnjava činjenica da je Ivo Sanader pravomoćno osuđen tek nakon deset godina, a Milan Bandić i nakon pet godina još uvijek vodi Zagreb, ali isto tako pozivala se i na stav dijaspore da je "korupcija jedan od glavnih problema" u Hrvatskoj.

Sada se, pak, prilično lakonski odnosi prema korupciji.

Korupcija je normalna pojava

Kako i ne bi, kad Vladu i Zagreb vode osobe direktno ili indirektno povezane s korupcijom. I dogovaraju političku suradnju koja smrdi na koruptivno djelovanje. I kad jedna od tih stranaka podržava njezinu kandidaturu za drugi mandat.

Nije li onda logično da 96 posto građana korupciju počinje smatrati nečim normalnim? Da se protiv nje ne žele više boriti? Da uče s njom živjeti?

Plenković je izbacio iz Vlade Martinu Dalić zbog afere Borg, zatim i Lovru Kuščevića, Gabrijelu Žalac, Tomislava Tolušića, Gorana Marića zbog afera i sumnjivih radnji povezanih s imovinom. Nakon što ih je grčevito branio.

I nastavio dalje kao da se ništa nije dogodilo.

Dapače, ušao u "žeton koaliciju" s optuženikom Bandićem, kao da se ni u tom slučaju ne može odmaknuti dalje od korupcije. Još gore, njegova većina ovisi o prebjezima, preletačima i akterima političke trgovine (ucjene?), što dovodi u pitanje legitimitet HDZ-ove većine. 

Iza rešetaka

Jučerašnji sastanak Bandića i Plenkovića zanimljiv je upravo zato što neodoljivo podsjeća na sastanke Bandića i Sanadera. U vrijeme dok je Bandić još bio šef zagrebačkog SDP-a iz kojeg je izbačen samo zato što se kandidirao na predsjedničkim izborima, nikako zbog afera.

Oba aktera tih sastanaka završila su iza rešetaka, ali do njihovih presuda trebalo je puno desetljeće, dok je Bandić skandalozno vraćen na funkciju zbog koje mu se sudi.

Danas, premijer koji je do grla umočen u afere svojih ministara i vodi stranku kojoj se još uvijek sudi zbog crnih fondova, dogovara poslove s osobom koja je bila u pritvoru i sutra bi mogla završiti u zatvoru.

Ali vjerojatno neće dokle god je u savezu s HDZ-om.

Korupcija nije iznimka

Tko bi se normalan u ovoj državi, u državi koja se nalazi u rukama ovakve politike, ovakvog pravosuđa i ovakvih birača, borio protiv korupcije?

Kad je lakše prilagoditi joj se. 

Ili kao što kaže Kolinda, "malo više poraditi na tome". Pa onda ona uredno prešuti sve afere i skandale svoje stranke i vladajuće koalicije.

Korupcija u ovoj zemlji nije iznimka, nego pravilo.

I tko se misli boriti protiv korupcije, zapravo je prisiljen boriti se protiv čitavog sustava.

Hrvatska je na Sanaderu, pa i Bandiću, ispunjavala uvjete za pristupanje Europskoj uniji. Plenković s Bandićem organizira predsjedanje Europskom unijom.  

Korupcija nije strano, maligno tkivo na tijelu hrvatske države, politike i društva. Korupcija je naprosto preuzela to tijelo.

Ostale kolumne Tomislava Klauškog pogledajte ovdje.

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message