Ekonomski stručnjaci složni: Euro će donijeti rast plaća i privući strane investitore

U uvodnom izlaganju na konferenciji ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da će Vlada u nadolazećem razdoblju početi sastavljanje zakona o euru, čime će prilagoditi kompletni pravni sustav te da potrošači ne moraju strahovati jer će biti pravodobno informirani i imat će dovoljno vremena za prilagodbu.

- Dualno iskazivanje cijena bit će obavezno za sve i mi se moramo prilagoditi. Počinje minimalno pet mjeseci prije uvođenja eura, a najmanje 12 mjeseci nakon toga ostaje. Možemo prilagođavati to razdoblje - kazao je Marić, nakon čijeg je predavanja svoje zaključke iznio i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. 

U prezentaciji "Hrvatska na putu za euro" Vujčić je istaknuo da ulazak u eurozonu izravno utječe na smanjenje premije za rizik i smanjenje regulatornih troškova, a izlaganje je završio planiranim vremenskim okvirom za uvođenje eura.

- Imamo iskustva drugih, na kojima možemo učiti. Ambicija je uvesti euro 1. siječnja 2023. Sve mora biti pripremljeno do ljeta iduće godine - kazao je guverner.

Euro i poslovanje hrvatskih tvrtki 

Na konferenciji su bila tri panela, a jedan od govornika na prvom panelu, predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec, predviđa da će obrtnici imati dugoročne benefite od uvođenja eura. Na početku će možda osjećati malo više pritiska, ali izvoznici će steći određenu sigurnost.

- Investicijama je najveći dio problema rješavanje papira, a to je prava istina. Investitor kada dolazi, želi doći u složenu državu te da u startu zna koliki mu je povrat i da je ono što kupi njegovo - objasnio je predsjednik HOK-a.

Uz guvernera i Ranogajca, na panelu su sudjelovali predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK Dubravko Ranilović, izvršni direktor Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Mario Holzner te član uprave Končara za financije Josip Lasić, koji se u svojem izlaganju referirao na plaće.

- Izvjesno je i svi očekujemo da će rasti plaće. To sve stvara i pritisak na nas poslodavce. Mi smo već dugi niz godina članovi EU, ali kad je riječ o dodatnoj izloženosti, ne vidim toliki pritisak koliko vidim benefita u sferi logističkih procesa i integracije. 

Što uvođenje eura donosi državi a što običnim ljudima?

Na drugom panelu raspravljalo se o temama rasta cijena, nižeg životnog standarda i pitanju investicija. Vodeći panelisti bili su predsjednik HUP-a, Udruge malih i srednjih poduzetnika, Igor Škrgatić, direktor Udruge banaka Zdenko Adrović, prodekan za znanost i međunarodna strateška partnerstva na Ekonomskom fakultetu u Rijeci Saša Žiković, predavačica ekonomskih te interdisciplinarnih kolegija na ZŠEM-u, mag. oec. Vedrana Pribičević, i posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja Zvonimir Savić.

- Nitko ne zna što budućnost nosi, no ono što znamo su statistike. Hrvatska uživa povijesno najmanje kamatne stope i taj bi se trend trebao nastaviti. Imamo inflaciju za koju ne znamo hoće li dovesti i kad će dovesti do mogućeg dizanja kamatne stope - odgovorio je Adrović na pitanje o tome hoće li euro donijeti niže kamatne stope. 

- Ne trebamo očekivati drastičan rast kamata uvođenjem eura. Jednokratni trošak ne bi trebao biti prevelik, nije tu riječ o velikim matematičkim operacijama. Samo trenutne cijene treba podijeliti sa 7,535 - dodao je Igor Škrgatić. 

Panelisti su poseban naglasak stavili na zaštitu potrošača i na njihovo pravodobno informiranje o svemu vezanome za uvođenje druge valute. Uz to, zaključili su kako uvođenjem eura Hrvatska može postati "digitalna država", kako je rekao Adrović, što će biti odlična podloga za privlačenje mnogih stranih investitora. To je svakako prednost za poslovanja srednjih i malih poduzeća. 

Bit ćemo u eurozoni, no hoćemo li biti europsko gospodarstvo?

Dr. sc. Maruška Vizek, pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta, Zagreb, na konferenciji je između ostalog prezentirala rezultate studije koju je provela za projekt Uplift o utjecaju pandemije na mikro, malo i srednje poduzetništvo, a svratila je i pozornost na to da su mali i srednji poduzetnici dokazano profitirali ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, kad im se otvorilo mnogo šire i veće tržište. S tim na umu, uvođenje eura može pomoći u eliminaciji eventualnih transakcijskih troškova onima koji ih imaju. Iznijela je i svoja predviđanja o kamatnim stopama.
- Ako se naša makroekonomska politika bude znala pristojno ponašati, to jest ako ne budemo imali sulude deficite u budućnosti, i budemo li ostvarivali dobre ekonomske rezultate te ne budemo imali neke neravnoteže, u tom smislu možda ćemo i zabilježiti manje kamatne stope u odnosu na druge zemlje s kojima se možemo uspoređivati - oprezna je Maruška Vizek.

Član uprave i glavni direktor tvrtke Combis d.o.o., Goran Car, slaže se da je ulazak u EU bio prvi veći poticaj, a uvođenje eura bit će samo još jedan u nizu poticaja.

Hrvatska ima mnoge resurse, a jedan od ključnih kapitala na kojima bi trebalo dodatno poraditi je ljudski resurs. Uz to, za postizanje konkurentnosti na europskom tržištu najvažnije će biti ono što poduzetnici rade sa svojim znanjem i sposobnostima. 

- Cijena raste onoliko koliko tržište neki resurs cijeni. Ljudski resurs vrlo je cijenjen na europskom, kao i na svjetskom tržištu - rekao je Car i dodao kako se Hrvatska svim snagama mora potruditi zadržati svoj ljudski resurs. Jedan od načina svakako je povećanje plaća. 

Na problem manjka ljudskog resursa upućuje i Hrvoje Ćosić, direktor tvrtke Aircash d.o.o. Uvođenje eura vidi kao dobru priliku za stvaranje pozitivne slike države, koja onda posljedično time može privući i dodatne ljuske resurse. 

- Mislim da trebamo biti realni i uspoređivati se s usporedivima. Što je poduzetništvo? To je avantura, to je putovanje. Trebamo nekad biti realni, ali možemo biti bolji i konkurentniji i od Slovaka i od Čeha - zaključio je Hrvoje Ćosić.

Uz navedene stručnjake, u raspravi su sudjelovali voditelj Business Analyticsa i prodekan za znanost na ZŠEM-u, dr. sc. Boris Podobnik, CEO tvrtke Tetida d.o.o. Simon Ferjuc i professor emeritus na Ekonomskom fakultetu u Osijeku Slavica Singer. 

Što nam nosi 1. 1. 2023.?

Na kraju konferencije Ana Dasović u ime uredničkoga kolegija 24sata obratila se svim sudionicima i pozvala ih na kritičnost, ali i pozitivu u trenucima u kojima se susretnu s promjenama kao što je uvođenje eura u hrvatski monetarni sustav. 

- Pitanje nije dovesti euro ili ne nego kako da ga dočekamo što spremniji - zaključila je.

Biznis konferencija u organizaciji 24sata, Kvaka24 i HOK-a "Što uvođenje eura donosi malom i srednjem poduzetništvu?" pružila je poduzetnicima jednu od prvih platformi za raspravu o aktualnoj temi uvođenja eura s naglaskom na pitanje što to znači za male i srednje poduzetnike. 

Stručnjaci su na ovoj uspješnoj konferenciji u organizaciji 24sata, Kvaka24 i Hrvatske obrtničke komore odgovorili na sva goruća pitanja o uvođenju eura te se usuglasili kako je riječ o iznimno velikom koraku za Hrvatsku, u kojem se nazire golema prilika za napredak ukupnoga gospodarstva i standarda građana. Partneri projekta, kojima želimo posebno zahvaliti na suradnji, su Mastercard Uplift, Hrvatska pošta, HEP, Hrvatska udruga banaka, Aircash, Combis i Končar.