Dok se jedni odlučuju na dobrovoljni ulazak radi ostvarivanja prava na odbitak pretporeza, drugi u sustav ulaze po sili zakona, nakon što im isporuke u tuzemstvu prijeđu prag od 60.000,00 eura
Ulazak u registar obveznika PDV-a
Kada se isplati ući u sustav PDV-a, a kada je to neizbježno?
Čitanje članka:
8
min
U očima Zakona o porezu na dodanu vrijednost (u nastavku: Zakon), porezni obveznik nije samo onaj čije se ime nalazi u službenom registru. Naprotiv, poreznim obveznikom smatra se svaka pravna ili fizička osoba koja obavlja bilo kakvu gospodarsku djelatnost. Sukladno tome, obveznike dijelimo u dvije skupine: one koji su službeno upisani u registar obveznika PDV-a i one koji to (još) nisu, a koje zakon definira kao tzv. "male porezne obveznike".
Što se sve smatra gospodarskom djelatnošću? Definicija gospodarske djelatnosti prilično je široka. Obuhvaća proizvođače, trgovce, pružatelje usluga, slobodna zanimanja, pa čak i poljoprivredne te rudarske djelatnosti. Uz to, tu spada i svako iskorištavanje materijalne ili nematerijalne imovine – poput najma i zakupa – kojemu je cilj trajno ostvarivanje prihoda.
Ono što je ključno, a često promiče u praksi, jest da za status poreznog obveznika uopće nije nužna namjera ostvarivanja čiste zarade (dobiti ili dohotka). Dovoljno je da se djelatnost ponavlja s ciljem ostvarivanja prihoda. Štoviše, pred Zakonom čak i jedna jedina, jednokratna radnja može označiti početak obavljanja gospodarske djelatnosti, pod uvjetom da iz nje jasno proizlazi namjera ostvarivanja prihoda.
Dva puta do ulaska u sustav PDV-a Kada govorimo o samom ulasku u registar obveznika PDV-a (odnosno ulasku u sustav PDV-a), zakon predviđa dva scenarija: prisilni i dobrovoljni.
Prisilni ulazak nastupa ispunjenjem zakonskih uvjeta, odnosno u trenutku kada vrijednost vaših obavljenih isporuka dobara ili usluga premaši prag propisan Zakonom. S druge strane, vrata sustava otvorena su i za dobrovoljni ulazak. To možete učiniti na samom početku poslovanja ili u bilo kojem kasnijem trenutku, neovisno o tome jeste li ispunili prag za prisilni ulazak.
Dobrovoljni ulazak početkom obavljanja djelatnosti
Pravna ili fizička osoba postaje poreznim obveznikom s prvim izvana primjetljivim aktivnostima koje su usmjerene na obavljanje gospodarske djelatnosti. Prvim izvana primjetljivim aktivnostima smatraju se osobito pripremne radnje, prva nabava robe, nabava osnovnih sredstava i sl.
Prema tome, ako fizička ili pravna osoba želi prije prethodno spomenutih prvih gospodarskih aktivnosti ući u registar obveznika PDV-a, za to nema nikakve zakonske zapreke. Navedeno se ostvaruje putem Zahtjeva za registriranje za potrebe poreza na dodanu vrijednost (Obrazac P-PDV) koji je potrebno popuniti i predati ga nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu, prebivalištu ili uobičajenom boravištu. U slučaju dobrovoljnog ulaska u registar obveznika PDV-a, porezni obveznik dužan je ostati u registru obveznika PDV-a u tekućoj i sljedećoj kalendarskoj godini (čl. 90.h Zakona).
Ulazak u registar obveznika PDV-a početkom obavljanja gospodarske djelatnosti može biti motiviran i ostvarivanjem prava na odbitak pretporeza pri nabavi robe, osnovnih sredstava i sl., odnosno svih onih materijalnih i nematerijalnih dobara ili usluga koje su nužne za početak obavljanja gospodarske djelatnosti. Pretporez sadržan u primljenim isporukama za početak poslovanja može se odbiti ako su ispunjeni svi uvjeti za odbitak pretporeza propisani Zakonom.
Jedan od temeljnih uvjeta za odbitak pretporeza je da pretporez može odbiti samo osoba koja je u registru obveznika PDV-a, naravno, uz ispunjenje ostalih propisanih uvjeta. Treba uzeti u obzir da se ne može ostvariti pravo na odbitak pretporeza koji je zaračunan na primljene isporuke kao što su privatno motivirana ulaganja, pripremna ulaganja i slično koje nisu primljene u svrhu obavljanja gospodarske djelatnosti poreznog obveznika. Prema tome, pretporez se može odbijati samo za isporuke koje su isključivo namijenjene obavljanju planirane gospodarske djelatnosti poreznog obveznika.
Ulazak ispunjenjem zakonskih uvjeta (prisilni upis)
Nakon što fizička ili pravna osoba započne obavljati određenu gospodarsku djelatnost, prema odredbama Zakona smatra se poreznim obveznikom neovisno o tome smatra li se poreznim obveznikom prema drugim propisima. Status poreznog obveznika prema odredbama Zakona ne znači nužno i ulazak tog poreznog obveznika u registar obveznika PDV-a. Kako bi za takve porezne obveznike nastala obveza ulaska u registar obveznika PDV-a, moraju biti ispunjeni uvjeti propisani Zakonom.
Svaka osoba čiji godišnji promet u tuzemstvu prijeđe iznos od 60.000,00 eura mora Poreznoj upravi prijaviti početak svoje djelatnosti kao poreznog obveznika, odnosno mora se prijaviti u registar obveznika PDV-a.
Godišnji promet u tuzemstvu je ukupna godišnja vrijednost isporuka dobara i usluga, bez PDV-a, koje je porezni obveznik obavio u tuzemstvu tijekom kalendarske godine.
Porezni obveznici u registar obveznika PDV-a ulaze od prvog dana koji slijedi nakon dana u kojem je prijeđen propisani prag vrijednosti isporuka od 60.000,00 eura.
O činjenici da je prijeđen propisani prag, porezni obveznik u roku od 8 dana od dana prelaska praga obavještava nadležnu ispostavu Porezne uprave prema svome sjedištu odnosno prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnošenjem Obrasca P-PDV radi upisa u registar obveznika PDV-a.
Napominjemo da se prilikom utvrđivanja propisanog praga vrijednosti isporuka za ulazak u registar obveznika PDV-a u obzir uzima isključivo vrijednost obavljenih isporuka, a ne vrijednost naplaćenih isporuka. Prema tome, prilikom utvrđivanja je li porezni obveznik prešao propisani prag vrijednosti isporuka za ulazak u registar obveznika PDV-a ne primjenjuje se tzv. „načelo blagajne“.
Poreznog obveznika koji nakon prelaska propisanog praga vrijednosti isporuka dobara i/ili usluga ne podnese Obrazac P-PDV u propisanom roku, nadležna ispostava Porezne uprave upisuje u registar obveznika PDV-a po službenoj dužnosti od prvog dana koji slijedi nakon dana prelaska propisanog praga, o čemu donosi rješenje, a žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
Što ulazi u izračun propisanog praga od 60.000,00 eura?
Svaki porezni obveznik izvan registra obveznika PDV-a mora biti upoznat s isporukama koje ulaze u propisani cenzus za ulazak u registar obveznika PDV-a, jer se pri njegovom izračunu ne uzimaju sve isporuke dobara i usluga. U nastavku navodimo isporuke koje ulaze u propisani prag vrijednosti isporuka prema odredbama čl. 90. st. 3. Zakona.
- Vrijednost isporuka dobara i usluga koje bi bile oporezive kad bi ih isporučio porezni obveznik koji nema pravo na oslobođenje
Navedeno se odnosi na sve isporuke dobara i usluga za koje odredbama Zakona nisu propisana oslobođenja od plaćanja PDV-a.
Napominjemo da se za izračun praga za ulazak u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu ubrajaju samo isporuke čije se mjesto oporezivanja utvrđuje u tuzemstvu. To znači da se u tuzemni prag od 60.000,00 eura ne ubrajaju, primjerice, usluge čije se mjesto oporezivanja utvrđuje u inozemstvu (npr. obavljene usluge čije se mjesto oporezivanja utvrđuje prema čl. 17. st. 1. Zakona).
Također, u propisani prag vrijednosti isporuka ne ulaze isporuke koje nisu predmetom oporezivanja sukladno odredbama Zakona (npr. prijenos imovine poreznog obveznika iz čl. 19. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (u nastavku: Pravilnik), ubiranje članarina iz čl. 24. Pravilnika, odštete, zatezne kamate i naknade šteta iz čl. 25. Pravilnika, besplatno davanje uzoraka i poklona male vrijednosti iz čl. 7. st. 4. Zakona te čl. 11. Pravilnika, iznosi koje porezni obveznik zaračuna ili primi od kupca kao povrat za izdatke koje je platio u njegovo ime i za njegov račun i koje u evidencije unosi kao prolazne stavke iz čl. 33. st. 3. Zakona i sl.).
- Vrijednost isporuka iz čl. 38. st. 6. Zakona, za koje postoji pravo na odbitak pretporeza
Navedeno se odnosi na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada koje se oporezuju stopom od 0% PDV-a. Uvjeti za primjenu stope PDV-a od 0% detaljnije su propisani odredbama Pravilnika.
- Isporuke oslobođene plaćanja PDV-a iz čl. 45. - 49. Zakona
Navedeno se odnosi na isporuke za koje su propisana oslobođenja pri izvozu (čl. 45.), isporuke za koje su propisana oslobođenja kod obavljanja usluga na pokretnoj imovini (čl. 46.), isporuke za koje su propisana oslobođenja u vezi s međunarodnim prijevozom (čl. 47.), isporuke za koje su propisana oslobođenja za određene isporuke koje su izjednačene s izvozom (čl. 48.), te isporuke za koje su propisana oslobođenja za usluge posredovanja (čl. 49.).
- Isporuke oslobođene plaćanja PDV-a iz čl. 41. Zakona, ako se primjenjuje oslobođenje iz tog članka
Navedeno se odnosi na isporuke dobara koje se otpremaju ili prevoze poreznim obveznicima iz drugih država članica, a za koje je čl. 41. Zakona propisano oslobođenje od plaćanja PDV-a u tuzemstvu.
- Transakcije nekretnina i transakcije iz čl. 40. st. 1. toč. a) do g) ovog Zakona, osim ako su te transakcije pomoćne
U propisani prag vrijednosti isporuka ulaze isporuke nekretnina i tzv. financijske transakcije iz čl. 40. st. 1. toč. a) do g) Zakona koje se obavljaju od strane banaka, osiguravajućih i reosiguravajućih društava, investicijskih fondova i sl. Predmetne transakcije obuhvaćaju:
- transakcije osiguranja i reosiguranja, uključujući s njima povezane usluge što ih obavljaju posrednici u osiguranju i reosiguranju i zastupnici u osiguranju,
- odobravanje kredita i zajmova, uključujući i posredovanje u tim poslovima te upravljanje kreditima ili zajmovima kada to čini osoba koja ih odobrava,
- ugovaranje kreditnih garancija i svi drugi poslovi po kreditnim garancijama ili kojemu drugom osiguranju novca te upravljanje kreditnim garancijama kada to čini osoba koja odobrava kredit,
- transakcije, uključujući posredovanje, u vezi sa štednim, tekućim i žiroračunima, plaćanjima, transferima, dugovima, čekovima i drugim prenosivim instrumentima, osim naplate duga,
- transakcije, uključujući posredovanje, u vezi s valutama, novčanicama i kovanicama koje se koriste kao zakonsko sredstvo plaćanja, osim kolekcionarskih predmeta, odnosno kovanica od zlata, srebra ili drugog metala te novčanica koje se u pravilu ne koriste kao zakonsko sredstvo plaćanja ili kovanica od numizmatičkog interesa,
- transakcije, uključujući posredovanje, osim upravljanja i pohrane, u vezi s dionicama, udjelima u trgovačkim društvima ili udruženjima, obveznicama i drugim vrijednosnim papirima, uz iznimku dokumenata kojima se utvrđuje neko pravo nad dobrima te prava ili vrijednosnih papira kojima se utvrđuju određena prava na nekretninama, te
- usluge upravljanja investicijskim fondovima.
Prema odredbama čl. 90. st. 4. Zakona, isporuka materijalnih i nematerijalnih gospodarskih dobara poreznog obveznika izvan registra obveznika PDV-a ne uzima se u obzir pri izračunu propisanog praga.
Prema tome, ako porezni obveznik izvan registra obveznika PDV-a prodaje materijalna i nematerijalna gospodarska dobra koja su u poslovnim knjigama bila evidentirana u okviru njegove dugotrajne imovine i u kojima je (ili pomoću kojih je) porezni obveznik obavljao svoju registriranu djelatnost (strojevi, postrojenja, oprema, licence i sl.), tada te transakcije neće biti predmetom izračuna propisanog praga.
Fizičke osobe koje istovremeno obavljaju različite gospodarske djelatnosti
Fizičke osobe koje istovremeno obavljaju različite gospodarske djelatnosti (npr. samostalna djelatnost obrta + iznajmljivanje soba turistima + zakup poslovnog prostora) moraju voditi računa o tome da se u prag vrijednosti isporuka uključuje vrijednost isporuka po osnovi svih gospodarskih djelatnosti koje obavlja ta fizička osoba, neovisno o tome na koji način se za takve djelatnosti utvrđuje i plaća porez na dohodak. U predmetnim slučajevima radi se o jednom (istom) poreznom obvezniku pa se za potrebe utvrđivanja praga za ulazak u registar obveznika PDV-a u obzir uzima vrijednost isporuka od svih njegovih gospodarskih djelatnosti.
Nakon ulaska u registar obveznika PDV-a, takvi porezni obveznici porez na dohodak mogu i nadalje utvrđivati na isti način (putem rješenja Porezne uprave za zakup poslovnog prostora, odnosno paušalno za iznajmljivanje soba turistima) sve dok za svaku od navedenih djelatnosti pojedinačno ne ostvari godišnje primitke veće od propisanog praga.
Na primjer, ako je fizička osoba tijekom godine ostvarila primitke u visini od 35.000,00 eura po osnovi obavljanja samostalne obrtničke djelatnosti temeljem koje dohodak utvrđuje po osnovi poslovnih knjiga, te je u istoj godini ostvarila i primitke u visini od 30.000,00 eura po osnovi iznajmljivanja poslovnog prostora gdje porez na dohodak utvrđuje i plaća temeljem rješenja Porezne uprave, u registar obveznika PDV-a ulazi prvog dana nakon dana na koji je po osnovi obavljanja predmetnih isporuka prešla prag od 60.000,00 eura.
Nakon ulaska u registar obveznika PDV-a, takva fizička osoba porez na dohodak od imovine temeljem iznajmljivanja poslovnog prostora i nadalje može utvrđivati i plaćati po rješenju Porezne uprave, sve dok po toj osnovi ne ostvari vrijednost godišnjih primitaka u iznosu većem od propisanog praga.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
