Zakon jasno propisuje kad radnik ostvaruje to pravo, koje se situacije iz njega isključuju te kako izgleda postupak prijave i priznavanja ozljede - objašnjavamo koje rokove treba poštovati i koju dokumentaciju prikupiti
ŠTO KAŽE ZAKON
Ozljeda na radu i obveze poslodavca: Što se smatra ozljedom na radu a što ne?
Čitanje članka:
7
min
Što se smatra ozljedom na radu a što ne, uređeno je člancima 66. i 67. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Ozljedom na radu smatra se svaka ozljeda nastala kao posljedica neposrednog i kratkotrajnog mehaničkog, fizikalnog ili kemijskog djelovanja, nagle promjene položaja tijela, iznenadnog opterećenja organizma ili drugih iznenadnih fizioloških promjena, ako je izravno povezana s obavljanjem poslova, odnosno djelatnosti na temelju koje je osoba osigurana.
Ozljedom na radu smatra se i ozljeda nastala tijekom obveznoga kondicijskog treninga propisanog radi održavanja psihofizičke spremnosti za obavljanje određenih poslova, kao i bolest nastala isključivo zbog nesretnog slučaja ili više sile tijekom rada ili u neposrednoj vezi s radom.
Zakonska zaštita obuhvaća i ozljede nastale na redovitom putu od mjesta stanovanja do mjesta rada i natrag te na putu radi stupanja na posao, ako su ispunjeni zakonom propisani uvjeti. Status ozljede na radu imaju i ozljede ili bolesti nastale u posebnim okolnostima propisanim Zakonom, primjerice tijekom praktične nastave učenika i studenata, sudjelovanja u javnim radovima ili služenja vojnog roka.
S druge strane, ozljedom na radu ne smatra se ozljeda ili bolest nastala zbog skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja radnika na radnome mjestu ili na putu na posao i s posla. To uključuje, primjerice, tučnjavu na radnome mjestu ili tijekom stanke, namjerno nanošenje ozljede sebi ili drugome, rad ili upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola ili droga.
Pravo na priznavanje ozljede na radu ne postoji ni kad je riječ o aktivnostima koje nisu povezane s obavljanjem radnih zadataka, poput korištenja stanke ili odmora izvan propisanog vremena ili u svrhe koje nisu povezane s radom.
Ozljedom na radu ne smatra se ni ozljeda koju drugoj osobi netko namjerno nanese iz privatnih razloga, odnosno kad je uzrok događaja posljedica osobnih odnosa a ne rada.
Također, napadaji kroničnih bolesti koji nastupe tijekom radnog vremena ne smatraju se ozljedom na radu samo zato što su se dogodili na radnome mjestu. Isto vrijedi i za urođene ili stečene zdravstvene predispozicije koje mogu dovesti do razvoja bolesti, jer nisu uzrokovane obavljanjem rada.
Prijava ozljede na radu i postupak njezina priznavanja
Za osobe osigurane za slučaj ozljede na radu u posebnim okolnostima, sukladno članku 16. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, za razliku od osiguranika koji su osigurani utvrđivanjem statusa osiguranika, obvezno je podnijeti prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje tijekom tih okolnosti.
Prijavu podnose pravne i fizičke osobe te tijela državne vlasti koja su prema Zakonu obvezna osigurati te osobe. Rok za podnošenje prijave je osam dana od nastanka okolnosti koje predstavljaju osnovu za osiguranje, na propisanoj tiskanici „Prijava na obvezno zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti“ (Tiskanica 5).
U pojedinim slučajevima prijava se može podnijeti i elektronički kao skupna prijava. Takav način prijave predviđen je, među ostalim, za učenike i studente na praktičnoj nastavi ili stručnoj praksi, studente koji rade putem ovlaštenih posrednika, umirovljenike i osobe zaposlene na sezonskim poslovima u poljoprivredi te osobe koje sudjeluju u akcijama zaštite i spašavanja, civilne zaštite i dobrovoljnog vatrogastva. Razdoblje za koje se prijava podnosi ovisi o kategoriji osiguranika.
Kako se pokreće postupak priznavanja ozljede na radu?
Od 16. travnja 2026. postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu provodi se prema novom Pravilniku o kriterijima i načinu ostvarivanja prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja (Pravilnik).
Postupak u pravilu pokreće poslodavac, druga pravna ili fizička osoba koja organizira rad ili aktivnosti iz članka 16. Zakona ili osoba koja samostalno obavlja djelatnost, podnošenjem prijave nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).
Ako prijava nije podnesena, postupak može pokrenuti i sama ozlijeđena ili oboljela osigurana osoba, a u slučaju smrti osiguranika članovi njegove obitelji koji ostvaruju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja.
HZZO može postupak pokrenuti i po službenoj dužnosti kad raspolaže podacima koji upućuju na to da je ozljeda ili bolest nastala na radu ili u vezi s radom. Isto vrijedi i za osiguranike privremeno upućene na rad ili službeni put u drugu državu članicu Europske unije, pri čemu se postupak provodi na temelju dokumentacije koju HZZO primi od nadležnog inozemnog nositelja osiguranja.
Kako se podnosi prijava ozljede na radu?
Prijava ozljede na radu podnosi se u roku od osam dana od dana nastanka ozljede, na propisanom obrascu Prijava ozljede na radu (Tiskanica OR), koji je dio Pravilnika.
Obrazac se sastoji od dva dijela. Prvi dio ispunjava poslodavac ili druga osoba koja je obvezna podnijeti prijavu, a drugi dio izabrani liječnik obiteljske (opće) medicine. Oba dijela dostavljaju se HZZO-u, koji nakon primanja prijave pokreće postupak priznavanja ozljede na radu.
U prijavi je potrebno navesti i uzrok ozljede prema propisanom Popisu oznaka uzroka ozljeda, osim kad je riječ o ozljedi nastaloj na redovitom putovanju od mjesta stanovanja do mjesta rada i obrnuto.
Ako se prijava podnosi neposredno u područnom uredu HZZO-a, podnositelj može zatražiti potvrdu o primanju prijave s naznačenim datumom i urudžbenim brojem.
Uz prijavu je potrebno priložiti medicinsku dokumentaciju te drugu dokumentaciju kojom se dokazuje da je ozljeda ili bolest nastala tijekom rada ili u vezi s radom. Ako se ozljeda dogodila na putovanju na posao ili s posla, potrebno je dokazati da je bila riječ o redovitom, uobičajenom i neprekinutom putovanju u vrijeme koje je uobičajeno neposredno prije početka ili nakon završetka radnog vremena.
Koja je dokumentacija potrebna?
Pri odlučivanju o priznavanju ozljede na radu HZZO može zatražiti različitu dokumentaciju, ovisno o okolnostima svakog pojedinog slučaja.
Najčešće je potrebno priložiti:
- medicinsku dokumentaciju koja se odnosi na nastalu ozljedu
- presliku zdravstvenoga kartona,
- pisanu izjavu ozlijeđene osobe o okolnostima nastanka ozljede,
- izjave svjedoka, ako postoje.
Ako je proveden inspekcijski nadzor, alkotest ili testiranje na prisutnost droga, odnosno lijekova, potrebno je priložiti odgovarajuće zapisnike.
U slučaju prometne nesreće prilaže se policijski zapisnik ili europsko izvješće o prometnoj nesreći. Ako je ozljeda nastala tijekom službenog putovanja, potrebno je dostaviti i putni nalog te evidenciju radnog vremena za taj dan.
Kod ozljede sa smrtnom posljedicom prilaže se obdukcijski nalaz. Tijekom postupka HZZO može zatražiti i drugu dokumentaciju ako je ona potrebna za utvrđivanje svih relevantnih činjenica.
Posebna pravila za rad na izdvojenome mjestu rada
Ako je ozljeda nastala tijekom rada na izdvojenome mjestu rada, uz prijavu je potrebno priložiti dodatnu dokumentaciju, što uključuje:
- ugovor o radu kojim se dokazuje da radnik radi na izdvojenome mjestu rada,
- potvrdu poslodavca o radnom vremenu,
- zapisnik inspekcijskog nadzora, ako postoji.
Prema potrebi mogu se priložiti i drugi dokazi kojima se potvrđuju uvjeti rada na izdvojenome mjestu rada, primjerice zapisnici o internom nadzoru ili izvješća o provedenim mjerama zaštite na radu.
Prijava se može podnijeti i elektronički
Poslodavci, druge ovlaštene pravne i fizičke osobe te osobe koje samostalno obavljaju djelatnost mogu prijavu ozljede na radu podnijeti i elektroničkim putem ako su registrirani korisnici HZZO-ove usluge e-Zdravstveno.
Elektronička prijava podnosi se putem poslovnog portala HZZO-a, čime se ubrzava postupak i pojednostavnjuje dostava potrebne dokumentacije.
Prijava se podnosi ispunjavanjem elektroničkog obrasca koji sadržajem odgovara obrascu propisanom člankom 90. stavkom 1. Pravilnika. Izvješće izabranog doktora obiteljske (opće) medicine, koje je dio prijave, u elektroničkom obliku ispunjava i HZZO-u dostavlja izabrani doktor ozlijeđene ili oboljele osigurane osobe.
Prijava ozljede na radu podnosi se neovisno o tome je li ozljeda ili bolest uzrokovala privremenu nesposobnost za rad i ostvarivanje prava na naknadu plaće.
Kad se prijava podnosi u papirnatom obliku, ispunjava se u pet primjeraka: za podnositelja prijave, osiguranu osobu, nadležnog doktora specijalista medicine rada, izabranog doktora obiteljske (opće) medicine i HZZO.
Kako HZZO odlučuje o prijavi?
Podatke o primljenim prijavama ozljeda na radu HZZO elektroničkim putem dostavlja ministarstvu nadležnom za rad, tijelu nadležnom za inspekciju rada i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).
Tijekom postupka utvrđivanja činjenica potrebnih za priznavanje ozljede ili bolesti kao ozljede na radu te provođenja stručno-medicinskog vještačenja, liječničko povjerenstvo HZZO-a može zatražiti stručno mišljenje nadležnog doktora specijalista medicine rada i HZJZ-a.
Ako utvrdi da su ispunjeni propisani uvjeti, HZZO priznaje ozljedu na radu ovjerom primljene prijave.
Ako HZZO ne prizna ozljedu ili bolest kao ozljedu na radu, donosi rješenje. Rješenje se donosi kad se odlučuje na temelju zahtjeva osigurane osobe ili člana njezine obitelji u slučaju smrti osigurane osobe, kao i kad se ovlašteni podnositelj prijave tijekom postupka pisanim putem izričito izjasni da ozljedu ili bolest ne smatra ozljedom na radu.
U izreci rješenja navodi se konkretna ozljeda ili bolest označena prema MKB-u, datum njezina nastanka, odnosno utvrđivanja, te broj evidencije priznate ozljede na radu.
Dostava odluke i objava podataka
HZZO je obvezan u roku od osam dana od dana ovjere prijave, odnosno donošenja rješenja, dostaviti odluku podnositelju prijave, osiguranoj osobi, izabranom doktoru obiteljske (opće) medicine i nadležnom doktoru specijalistu medicine rada.
Na svojim mrežnim stranicama HZZO jedanput godišnje objavljuje podatke o broju priznatih ozljeda na radu. Podaci se objavljuju sa stanjem na dan 31. ožujka tekuće godine i odnose se na prijave primljene tijekom prethodne godine. U 2025. HZZO je primio ukupno 17.248 prijava o ozljedi na radu. Od tog broja, zaključno s 31. ožujka 2026., status priznate ozljede na radu ostvarilo je njih 12.910.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
