Raditi četiri dana, a zadržati istu plaću i produktivnost? Sve više tvrtki smatra da je to moguće

Četverodnevni radni tjedan posljednjih je godina jedna od najaktualnijih tema kad je riječ o budućnosti rada. Raditi četiri dana, a zadržati istu plaću i produktivnost? Neki to smatraju logičnim korakom u svijetu sve brže digitalizacije i umjetne inteligencije, a drugi se pitaju je li moguće u četiri dana doista obaviti posao koji se dosad obavljao u pet dana. Upravo je to bio povod za razgovor s vlasnicama konzultantsko-edukacijske tvrtke HalPet Consulting & Development, Melitom Čolak Višnjić i Petrom Čolak, koje se također pripremaju za uvođenje četverodnevnog radnog tjedna te istodobno provode istraživanje među hrvatskim poduzetnicima kako bi doznale koliko su domaće tvrtke spremne za ovakav način organiziranja rada. Kako ističu, pitanje više nije koliko sati provodimo na radnome mjestu nego možemo li iste rezultate ostvariti na pametniji način.

- Tehnologija nam posljednjih desetljeća omogućuje da isti posao obavljamo brže i učinkovitije nego ikad prije. Istodobno svjedočimo rastu stresa, burnouta i sve većoj potrebi zaposlenika za boljom ravnotežom između poslovnog i privatnog života. Upravo zato četverodnevni radni tjedan postaje sve aktualniji - kažu vlasnice HalPeta.

Foto: Shutterstock

Najveća zabluda: Četiri radna dana ne znače i manju produktivnost

Jedna od najvećih zabluda, smatraju one, jest uvjerenje da kraći radni tjedan automatski znači manju produktivnost. Naprotiv, vrijednost rada ne mjeri se brojem odrađenih sati nego rezultatima. Objašnjavaju kako u većini organizacija postoji značajan prostor za povećanje učinkovitosti kroz optimizaciju procesa, digitalizaciju i automatizaciju. Upravo zato prelazak na četverodnevni model rada vide kao priliku za uklanjanje nepotrebnih koraka u poslovnim procesima, bržu komunikaciju i bolje korištenje radnog vremena.

- HalPet će i dalje biti dostupan klijentima pet dana u tjednu. To smo postigli kliznim radnim vremenom, pri čemu dio zaposlenika radi ponedjeljkom a dio petkom. Tvrtka tako ne gubi niti jedan radni dan, a zaposlenici dobivaju jedan dodatni slobodan dan - objašnjavaju Melita i Petra.

Melita Čolak Višnjić | Foto: HalPet Consulting & Development

Promjena počinje reorganizacijom poslovanja

Ističu kako uvođenje četverodnevnog radnog tjedna nije administrativna odluka koja se donosi preko noći nego složen organizacijski proces. Prije provedbe potrebno je jasno definirati razloge promjene, analizirati postojeće procese, uključiti zaposlenike te pripremiti pilot-projekt kojim će se pratiti produktivnost i zadovoljstvo zaposlenika. U HalPetu upravo prolaze takav proces jer, kako kažu, smatraju da organizacija koja savjetuje druge o razvoju ljudi i upravljanju promjenama mora biti spremna nove modele rada prvo provesti na vlastitom primjeru

Petra Čolak | Foto: HalPet Consulting & Development

- Nismo željeli zagovarati modele koje sami nismo spremni isprobati. Danas velik dio administrativnih i repetitivnih poslova možemo obaviti brže zahvaljujući digitalnim alatima, automatizaciji i umjetnoj inteligenciji. Želimo da dio tih koristi osjete i naši zaposlenici kroz dodatno slobodno vrijeme - navode.

Dodaju kako njihov cilj nije smanjiti rezultate nego zadržati ili povećati produktivnost uz bolju kvalitetu života zaposlenika.

Prije nego što se tvrtka odluči na ovakav iskorak, potrebno je, upozoravaju, procijeniti vlastitu organizacijsku spremnost. Tvrtke koje imaju jasno definirane procese, transparentnu komunikaciju i precizno određene odgovornosti lakše će provesti promjene od onih koje još uvijek imaju organizacijske nedostatke.

Foto: Shutterstock

Budućnost rada: Sve će se manje gledati sati, a sve više rezultati

Kako bi dobili jasniju sliku o tome koliko su hrvatske tvrtke spremne za ovakav model rada, u HalPetu provode istraživanje među poduzetnicima. Cilj nije dokazati da je četverodnevni radni tjedan najbolje rješenje za sve organizacije nego prikupiti iskustva iz prakse i otvoriti raspravu o budućnosti rada. Prema njihovim riječima, pojedine djelatnosti, poput IT sektora i različitih agencija, lakše mogu uvesti ovakav model, a proizvodnja, logistika i poslovi organizirani u smjenama imaju veće izazove. Ipak, smatraju da se i oni mogu ublažiti dobrim planiranjem, kliznim radnim vremenom i rotacijskim modelima rada. Pozivaju se i na međunarodna iskustva, koja pokazuju kako organizacije koje su uspješno provele pilot-projekte bilježe veće zadovoljstvo zaposlenika, manji burnout, nižu fluktuaciju te zadržavanje ili čak rast produktivnosti.

- Najveća pogreška je pokušati pet dana posla jednostavno ugurati u četiri. Ključ uspjeha nije u kraćem radnom tjednu nego u kvalitetnijim procesima, dobroj pripremi i prilagodbi modela svakoj organizaciji - napominju.

Poslodavcima savjetuju da ne krenu od pitanja kako zaposlenicima dati slobodan dan nego kako ukloniti aktivnosti koje ne stvaraju vrijednosti.

- Vjerujemo da će četverodnevni radni tjedan u godinama koje dolaze postati važna konkurentska prednost, osobito u djelatnostima koje se temelje na znanju. Umjetna inteligencija i automatizacija već danas mijenjaju način na koji radimo, pa će se sve manje vrednovati vrijeme provedeno na poslu, a sve više rezultati koje zaposlenici ostvaruju - zaključuju Melita i Petra.