Preko lista stvorenog u laboratoriju do novog izvora energije iz Sunca

U novoj školskoj godini mnogi će klinci, među gomilom novih pojmova i definicija, sasvim sigurno učiti i o fotosintezi. I naučit će, kao i mnogi prije njih, da je to proces kojim biljke, uz pomoć sunčeve svjetlosti, iz vode i ugljikova dioksida dobivaju šećer, a pritom oslobađaju kisik. No zašto sve ovo pišemo - s pravom se vjerojatno pitate. Pa, između ostalog, i zato što život na Zemlji u potpunosti ovisi upravo o tom procesu jer je njegov nusproizvod kisik, bez kojeg na Zemlji ne bi bilo života. Barem ne u ovom, nama poznatom obliku. A za sve to možemo zahvaliti upravo biljkama. Iako ljudi mogu mnogo toga što biljke ne mogu – primjerice hodati, govoriti, slušati i dodirivati se - biljke imaju jednu vrlo veliku prednost pred nama ljudima – one mogu stvarati energiju izravno iz Sunca!

Energetska revolucija

Proces pretvaranja sunčeve svjetlosti u uporabljivu energiju, svojstven isključivo biljkama, ljudi bi uskoro mogli početi imitirati i tako velike količine sunčeve energije pretvarati u čisto, upotrebljivo gorivo. To bi značilo pravu revoluciju jer energija koju Zemlja dobije od Sunca u samo jednom satu dovoljna je za sve potrebe čovječanstva u godini dana! 

A ako želimo globalno zatopljenje zadržati na manje od 2 Celzijeva stupnja, kao što je dogovoreno u povijesnom klimatskom dogovoru iz Pariza, uz vjetroelektrane  i solarne panele ne bi bilo loše imati i neki treći oblik takve energije.

Lišće iz laboratorija

Upravo u tom smjeru ide najnovija studija koja dolazi sa sveučilišta Purdue u Sjedinjenim Američkim Državama. Tamošnja biofizičarka Yulia Puskar sa svojim je timom uspjela u laboratoriju imitirati proces fotosinteze. Za tu su namjenu stvorili umjetni list koji sakuplja svjetlost i dijeli molekule vode kako bi se stvorio vodik. A dobiveni se vodik može koristiti kao gorivo! Ovo je otkriće toliko dragocjeno i važno jer i vjetroelektrane i solarni paneli imaju određena ograničenja učinkovitosti – primjerice, solarni panel može iskoristiti oko 20% sunčeve energije, a umjetna fotosinteza omogućila bi čak 60, pa i 80% iskoristivosti!

Vodik je 'in'

Europska komisija upravo vodik smatra središnjim elementom europske energetske politike. S ciljem prilagodbe klimatskim promjenama donesen je EU Zeleni plan, prema kojem bi Europa do 2050. trebala postati prvi klimatski neutralan kontinent. No današnja proizvodnja vodika u zemljama EU iznosi tek nešto manje od 10 milijuna tona godišnje. Od tog iznosa čak 96% otpada na tzv. sivi vodik, proizveden iz fosilnih goriva, a preostala 4% čini tzv. zeleni vodik, proizveden isključivo iz obnovljivih izvora. 

Mogućnost uporabe i proizvodnje vodika, s posebnim naglaskom na zeleni vodik, analizira i HEP, jedna od vodećih energetskih tvrtki u jugoistočnoj Europi i stožerna energetska tvrtka u Hrvatskoj. Ona se u svojoj razvojnoj strategiji za razdoblje do 2030. godine opredijelila za obnovljivi scenarij razvoja koji obuhvaća četiri glavna smjera: revitalizaciju postojećih hidroelektrana, izgradnju novih hidroelektrana, ulaganje u obnovljive izvore energije te izgradnju visokoučinkovitih kogeneracija na plin.