Što je Zeleni plan i čemu služi: Donosimo tri stvari koje će nam promijeniti život nabolje

Krajem 2019. godine Europska komisija predstavila je Zeleni plan, u kojem se obvezala da će do 2050. godine Europa postati prvi klimatski neutralan kontinent. Taj plan donosi odgovore na ekološke izazove u području klime i okoliša te sadrži strategiju za postizanje održivosti gospodarstva EU. Jedini način za provedbu tog plana je pretvoriti EU u pošteno i prosperitetno društvo, s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem nema neto emisija stakleničkih plinova u 2050. godini i u kojem gospodarski rast nije povezan s uporabom resursa. 

Ovaj ambiciozni plan iz Bruxellesa osmišljen je kako bi stanovništvu donio niz benefita: osigurao nova radna mjesta, očuvao prirodni okoliš, smanjio razorni utjecaj klimatskih promjena, poboljšao život građana i omogućio poduzećima u EU da zauzmu globalno vodeći položaj u području čistih proizvoda i tehnologija. Za zadatak ima i zaštititi, sačuvati te ojačati prirodni kapital EU te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika i utjecaja povezanih s okolišem. Takav plan zahtijevat će masovna javna ulaganja i povećane napore za usmjeravanje privatnoga kapitala prema klimatskim i ekološkim akcijama.

Europski Zeleni plan sadržava okvirni plan s mjerama za unapređenje učinkovitog iskorištavanja resursa prelaskom na čisto kružno gospodarstvo te za zaustavljanje klimatskih promjena, obnovu biološke raznolikosti i smanjenje onečišćenja.

Strategija 'od polja do stola'

Poznato je da je europska hrana zdrava, bogata hranjivim tvarima i kvalitetna. No trebala bi postati i globalni standard za održivost. Iako je prelazak na održive sustave počeo, proizvodnja hrane i dalje uzrokuje onečišćenje zraka, vode i tla te pridonosi gubitku biološke raznolikosti i klimatskim promjenama. Strategija "od polja do stola" bori se protiv klimatskih promjena te teži zaštiti okoliša i očuvanju biološke raznolikosti, a ključnu ulogu imat će europski poljoprivrednici i ribari. Njen cilj odnosi se na poticanje održive potrošnje hrane i promicanje cjenovno pristupačne zdrave hrane za sve. 

Nulta stopa onečišćenja za netoksičan okoliš

Za stvaranje netoksičnog okoliša potrebno je obnoviti prirodne funkcije podzemnih i površinskih voda. To je ključno za očuvanje i obnovu biološke raznolikosti jezera, rijeka, močvara i ušća te sprečavanje i ograničavanje štete od poplava. Ovdje je za održivost ključna strategija o kemikalijama. Ona će pridonijeti zaštiti građana i okoliša od opasnih kemikalija te potaknuti inovacije za razvoj sigurnih i održivih alternativa.

Opskrba čistom, cjenovno pristupačnom i sigurnom energijom

Energetska učinkovitost prema Zelenom planu mora biti prioritet. Više od 75% emisija stakleničkih plinova u EU dolazi od proizvodnje i upotreba energije u gospodarskim sektorima. Ključno je razviti energetski sektor koji se temelji na obnovljivim izvorima, uz postupno ukidanje uporabe ugljena i dekarbonizaciju plina. Istodobno, opskrba energijom u EU mora biti sigurna i cjenovno pristupačna za potrošače i poduzeća.

Što se Hrvatske tiče, ona je trenutno u vrhu država EU prema udjelu obnovljivih izvora energija u bruto finalnoj potrošnji energije. U tom se kontekstu HEP grupa, kao jedna od vodećih energetskih tvrtki u jugoistočnoj Europi, već opredjelila za obnovljivi scenarij razvoja do 2030. godine, koji je komplementaran Zelenom planu i koji se temelji na četiri glavna segmenta. Prvi segment čini nastavak revitalizacije hidroelektrana, koje i dalje ostaju najvažniji obnovljivi izvori u sustavu HEP-a. U revitalizaciju hidroelektrana, koja je pokrenuta 2012. godine, do 2030. godine uložit će se ukupno oko 3,9 milijardi kuna, a od čega je do danas uloženo nešto više od jedne trećine sredstava. Drugi je izgradnja novih hidroelektrana, a najvažniji projekt je dogradnja hidroenergetskog sustava Senj.

Fokus će biti na izgradnji i preuzimanju projekata vjetroelektrana, sunčanih elektrana i ostalih elektrana koje koriste obnovljive izvore energije. HEP je u Istri početkom 2019. godine preuzimanjem Sunčane elektrane Kaštelir u Istri započeo ciklus ulaganja u sunčane elektrane. Neposredno uz tu prvu veliku sunčanu elektranu snage 1 MW, HEP je 2021. godine u rad pustio i Sunčanu elektranu Kaštelir 2, snage 2 MW, a u blizini Kanfanara, na području Općine Žminj, nalazi se Sunčana elektrana Marići, snage 1 MW. Osim spomenutih elektrana, HEP grupa u svom portfelju trenutno ima i sunčane elektrane Vis (3,5 MW), Kosore Jug kod Vrlike (2,1 MW) te Stankovci u Zadarskoj županiji (2,5 MW).

Osim SE Kaštelir 1, sve sunčane elektrane električnu energiju proizvode bez poticaja, na potpuno tržišnoj osnovi. U probnom radu je sunčana elektrana Obrovac (7,35 MW priključne i 8,7 MW instalirane snage), a u tijeku su projekti izgradnje sunčanih elektrana Cres (6,5 MW), Donja Dubrava (9,9 MW) u Međimurskoj županiji, Jambrek (5 MW) kod Vinice u Varaždinskoj županiji te Radosavci (9,9 MW) na području Grada Slatine. U ovom trenutku HEP u različitim fazama razvoja ima više od 60 projekata obnovljivih izvora energije. Među njima se ističe SE Korlat, sa 75 MW priključne i 99 MW instalirane snage te procijenjene investicijske vrijednosti 600 milijuna kuna, koja će se izgraditi neposredno uz prvu HEP-ovu vjetroelektranu od 58 MW. Time će na lokaciji Korlat proraditi prvi obnovljivi hibridni energetski park u Hrvatskoj. 

Četvrti segment obnovljvog scenarija čini izgradnja visokoučinkovitih kogeneracija na plin. U izgradnji je novi blok u Elektrani-toplani Zagreb koji će imati 150 MW električne i 114 MW toplinske snage. Novo kombi-kogeneracijsko postrojenje HEP planira i u Osijeku te na lokaciji termoelektrane Rijeka.

U svim spomenutim tehnologijama, HEP do 2030. godine planira dobiti 1.500 MW nove snage, od čega u vjetroelektranama 350 MW, a jednako toliko i u sunčanim elektranama.