Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Čak i ako se značajno smanje emisije ugljikovog dioksida te se rast temperature zadrži na 1,5 Celzijevih stupnjeva, opet će se otopiti 36 posto ledenjaka s lanca Hindukuš-Himalaja do 2100. godine.
Rast temperatura zbog globalnog zatopljenja mogao bi otopiti trećinu ledenjaka s planinskog masiva Himalaje pa čak i ako se znatno promjeni klimatska politika, pokazuje najnovija klimatska studija na kojoj je radilo čak 200 stručnjaka.
Topljenje ledenjaka moglo bi imati ozbiljne posljedice za gotovo dvije milijarde ljudi jer sve rijeke u obližnjim zemljama nastaju iz tih ledenjaka. Regija Hindukuš-Himala je praktički treći pol zemaljske kugle te je područje s najviše leda nakon Arktika i Antarktike.
Čak i ako se značajno smanje emisije ugljikovog dioksida te se rast temperature zadrži na 1,5 Celzijevih stupnjeva, opet će se otopiti 36 posto ledenjaka s lanca Hindukuš-Himalaja i to do 2100. godine. U radu se navodi da će se otopiti više od dvije trećine, ako se emisije CO2 ne zaustave.
Ledenjaci su vrlo važna zaliha vode za 250 milijuna ljudi koji žive u toj regiji, a gotovo 1,65 milijardi ljudi ovise o velikim rijekama koje izviru upravo u tom masivu te idu prema Indiji, Pakistanu, Kini i drugim zemljama.
Jedan od vodećih autora, Philippus Wester s Međunarodnog centra za integrirani razvoj planina kaže kako nitko nije čuo za ovu klimatsku krizu jer su svi okrenuli pažnju prema topljenju polarnih ledenih kapa.
- U najboljem slučaju i ako smo jako optimistični, izgubit ćemo trećinu ledenjaka. Ali opet ćemo biti u nevolji. To je bilo jako šokantno otkriće za nas - rekao je Wester.
Samo istraživanje je naručilo osam zemalja koje se nalaze u blizini ovog lanca. Na njemu je 200 stručnjaka radilo pet godina, a još 125 stručnjaka je nadziralo cijelo istražvanje. Do sada utjecaj globalnog zatopljenja na Himalaju nije bio poznat.
- Sada konačno znamo dovoljno za poduzimanje akcije, a akcija je neophodno potrebna.
Pretpostavlja se kako je od 1970-ih nestalo oko 15 posto leda s te regije. Do 2050. i 2060. rijeke će imati znatno više vode, a onda će se početi i prelijevati iz svojih korita te će zasigurno poplaviti okolna mjesta.
Osim toga i hidroelektrane će biti preopterećene te će morati smanjiti proizvodnju, a i poljoprivrednici će biti znatno pogođeni te bi tako i hrana mogla poskupjeti. Stanovništvo te regije izuzetno je siromašno, dnevno imaju manje od dva dolara za preživjeti, a bit će prvi na udaru kada katastrofa počne.
24sata © 2026
