Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
0 komentara

Ako dijete žmirka i žali se na glavobolje, pođite oftalmologu

I djeca sve češće imaju tzv. sindrom kompjuterskog vida, pa vrijeme koje provode pred ekranima treba ograničiti, radi očuvanja dobrog vida, upozorava oftalmologinja dr. Mirjana Bjeloš

Foto: Dreamstime
0 komentara

- Danas su djeca, baš kao i odrasli, izložena različitim oblicima ekrana, a kako se radi i o 'džepnim' predmetima, nisu im izložena samo u prostoru doma, nego i na igralištu, u školi, parku. Stoga i djeca sve češće imaju tzv. sindrom kompjuterskog vida, upozorava doc.dr.sc. Mirjana Bjeloš, oftalmolog, subspecijalist dječje oftalmologije i strabologije  iz KB Sveti duh, voditeljica Referentnog centra Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za dječju oftalmologiju i strabizam, te direktorica  Suradnog centra Svjetske zdravstvene organizacija za dječju oftalmologiju. 

Foto: Unsplash

Gledanjem u ekran djeca mogu osjetiti gotovo jednake probleme kao i odrasli: zamor oka, suhoću oka, zamagljeni vid, glavobolje. Najčešće to bude uzrokovano zablještenjem s ekrana ili nedovoljno osvijetljenim prostorom, nepravilnim smještajem pred ekranom, neprepoznatom refraktivnom greškom ili kombinacijom navedenog, dodaje.

Nerijetko, djeca provode vrijeme pred ekranom bez prekida, igraju igrice gotovo dok se ne iscrpe, a naše  oko se odmara tek pri gledanju na daljinu i u snu, tako da ekran oduzima i odmor oka i odmor cijelog organizma.

Također, veliki interes za sadržaj koji prate uzrok je slabom i rijetkom treptanju, a time se oko suši i javljaju se smetnje kao što su crvenilo i suzenje,  osjećaj pečenja i nelagode u oku.

Kako bi što prije i bolje ovlažila oko masnim suznim filmom, djeca (posve spontano) počinju jače stiskati oči, čime se istiskuje masni sadržaj iz žlijezda u vjeđama, a roditelji zamjećuju da dijete žmirka što ih nerijetko zabrine te odvedu dijete liječniku, pojašnjava oftalmologinja. Dodaje kako je prevencija ipak ključ uspjeha medicine, odnosno takve je probleme bolje spriječiti. 

- Djeca trebaju zdravi okoliš i poticajnu sredinu za rast i razvoj, pa tako i za razvoj vida. U tom smislu, djeca bi trebala na otvorenom, u živoj igri provoditi dovoljno vremena, a vrijeme koje provedu pred ekranom ograničiti sukladno dobi, kaže dr. Bjeloš. Dodaje kako je najčešća bolest vida u djece je slabovidnost.

U podlozi slabovidnosti najčešće su refraktivna greška, popularno zvana 'dioptrija', i bijeg oka (strabizam). 

Foto: Dreamstime

- U oba slučaja, korekcijom naočalama i po potrebi zatvaranjem (okluzijom) jednoga, bolje videćeg oka, moguće je liječiti i izliječiti slabovidnost, ako se ona otkrije prije nego što završi sazrijevanje vidnoga dijela kore velikog mozga, odnosno prije 7. godine života. Naime, dijete, kada se rodi, ne vidi kao što vide odrasle osobe.

Dijete uči gledati, jednako kao što uči hodati, govoriti. Zato je izrazito važno što je to što mi djetetu nudimo tijekom tog učenja i razvoja njegovog vida, jer upravo vidom dijete prikuplja 90 posto svih informacija, kaže dječja oftalmologinja.

 

Vid se, dakle, razvija od rođenja, pa sve do oko 7. godine života, kada dijete vidi jednako dobro kao i odrasla osoba. Razvoj oka prati razvoj mozga i cjelokupnog organizma. Ako na tom putu odrastanja i sazrijevanja, postoji neka zapreka u razvoju vida, koja ostane neprepoznata i stanje se ne liječi, vid će ostati trajno nerazvijen, pojašnjava liječnica. 

- To stanje nerazvijenog vida naziva se slabovidnost ili ambliopija. Vrijeme u kojem mi  oftalmolozi možemo djelovati je do približno 7. godine života. Slika svijeta koju je naš mozak zaprimio do tada, jedina je, da tako kažem 'ispravna' slika svijeta ma koliko mutna, bezbojna i iskrivljena ona bila. Stoga je otkrivanje i liječenje bolesti vida u ranoj dobi ključno za daljnji razvoj vida u djeteta, ističe oftalmologinja.

Dodaje kako su zdravi oblici ponašanja bitni za pravilan i usklađen razvoj cijelog organizma, pa tako i oka, posebice dječjeg. 

eyesight check. woman with glasses at doctor ophthalmologist optician | Autor: evgeny atamanenko Foto: evgeny atamanenko

- Boravak na otvorenom ima zaštitan učinak na nastanak kratkovidnosti, a neke studije su pokazale da čak i smanjuje progresiju kratkovidnosti. Mnogi smatraju da je to upravo zahvaljujući sunčevom, danjem svjetlu, međutim konkretni znanstveni dokazi još uvijek nedostaju, ističe.

Ekrani loši i za dječji san

Važno je istaknuti utjecaj ekrana i na budnost. Naime, naše oči reguliraju ritam budnosti i sna. Ne samo da zaigrano dijete koje s puno žara, zanimanja i pažnje sjedi pred ekranom i igra igrice tako potiče lučenje adrenalina, nego i plavo svjetlo koje emitiraju ekrani potiskuje lučenje hormona melatonina, ključnoga za naš (dobar) san.

Tako je dokazano, da poticanjem lučenja adrenalina, a supresijom melatonina, djeca koja provode večernje vrijeme pred ekranom kasnije uspijevaju zaspati i kraće spavaju, a san je toliko važan za razvoj i funkcioniranje dječjeg mozga.

Foto: Dreamstime

Ne dajte mu da sjedi preblizu ekrana

Što je interesni objekt našeg pogleda bliže oku, veći je rad koji oko obavlja, a time i zamor. Takav rad bez odmora, da tako kažem, može uzrokovati grč mišića u našem oku koji su ključni za izoštravanje slike na blizinu, kaže dr. Mirjana Bjeloš. Tako se dijete koje puno vremena provodi pred ekranom na manjim udaljenostima (kompjuter, tablet, mobitel) može požaliti da slabije vidi na daljinu, baš zato što se mišići oka više ne mogu opustiti, jer su "zaključani" kako bi stalno izoštravali sliku na blizinu.

Foto: Dreamstime

U Hrvatskoj dobro organizirana preventiva 

Kad je u pitanju zdravlje vida, Hrvatska se nalazi na karti svijeta najrazvijenijih zemalja s jednim od najboljih preventivnih programa ranog otkrivanja slabovidnosti.  Naime, 2016. uveden je Nacionalni program ranoga otkrivanja slabovidnosti, sukladno kojemu se svako dijete s navršene 4 godine života poziva na oftalmološki pregled probira na slabovidnost, pozivnim pismom koje dijete dobiva na kućnu adresu s točno naznačenim datumom, satom i institucijom izvođenja probirnoga pregleda, ističe dr. Bjeloš.

RIJEŠI KVIZ Misliš li da imaš dobar vid? Riješi kviz i saznaj koliko dobar

- Tim pregledom moguće je definirati više od 90 posto svih anomalija vida, a slabovidnost uspješno otkriti, liječiti i izliječiti do 7. godine života. Tako je za većinu djece, vrijeme za prvi oftalmološki pregled predškolska dob, odnosno navršena 4. godina život, kaže. U slučaju postojanja patologije vida i potrebe liječenja, liječnik će odrediti koliko često dijete mora dolaziti na kontrolne preglede, a ako je razvoj vida uredan, idući pregled obavlja se prije polaska u školu.

No, valja naglasiti i ulogu primarnih pedijatara u ocjeni vida u djece, jer već pri prvom pregledu djeteta u dobi mjesec dana pedijatar će ispitati postojanje značajnih rizičnih čimbenika za bolesti oka.

Dreamstime ČUVARI VIDA S godinama odlazi dobar vid - spriječite slabljenje očiju

Nacionalni program ranog otkrivanja slabovidnosti provodi se od 2016. godine, a od 2019. je unaprijeđen u segmentu pozivanja djece.  Od ukupno 7000 pregledane djece, svako peto upućeno na daljnju obradu što dodatno potvrđuje važnost ovog preventivnog programa. 

Young Beautiful Woman With Eyedrops. Vision And Medicine Concept | Autor: Ihor Pukhnatyy Foto: Ihor Pukhnatyy

Kratkovidnost u porastu

U posljednje vrijeme postignut je napredak u razumijevanju nastanka i progresije kratkovidnosti, međutim još uvijek ne postoje jasni znanstveni dokazi koji ukazuju na točan uzrok nastanka i progresije ove bolesti. Zna se tek da vrijeme provedeno na otvorenom ima protektivan učinak za nastanak kratkovidnosti u djece, a ljudi koji su više uključeni u aktivnosti na otvorenom (npr. ribari, poljoprivrednici) rjeđe obolijevaju od ove bolesti. 

Thinkstock PROMIJENI FOKUS Sačuvajte dobar vid: Oči se isušuju ako ekran krivo stoji

TOP savjeti za zdravi razvoj vida kod djeteta 

1. Tjelesnu aktivnost uz nadzor odraslih treba poticati od samog rođenja, okretanjem djeteta na trbuh, poticanjem da puže, poseže i hvata predmete svakodnevno barem 30 minuta, a djecu koja mogu sjediti igranjem na podu, aktiviranjem kroz čitanje, pjevanje, pričanje priča ili slaganjem kocaka.

Ne preporučuje se stavljati dijete više od sat vremena dnevno u kolica ili sjedalice, a vezano uz gledanje TV, dojenčad uopće ne bi trebala gledati televiziju niti u zaslone drugih elektroničkih medija (npr. DVD, računala, računalne igre). 

2. Djeci od 1. do 2. godine života potrebno je 11 – 14 sati dnevno kvalitetnoga sna. U budnome dijelu dana vrijeme koje provode u sjedenju ne smije biti dulje od sat vremena na dan.

Gledanje televizije odnosno korištenje različitih zaslona elektroničkih medija ne preporučuje se niti ovoj dobnoj skupini. Mala djeca trebaju provesti barem 180 minuta dnevno u energičnoj igri (trčanje, skakanje, okretanje). 

Foto: Dreamstime

3. Predškolsko dijete u dobi 3 -5 godina treba 10 – 13  sati dnevno kvalitetnoga sna. Fizička aktivnost i dalje je iznimno važna, te bi dijete moralo biti aktivno barem 180 minuta dnevno kroz različite fizičke aktivnosti, od kojih barem 60 minuta dnevno u energičnoj igri. Vrijeme gledanja u zaslone elektroničkih medija treba ograničiti na sat vremena dnevno - što manje, to bolje!  

4. Važnu ulogu u cjelokupnom zdravlju organizma, pa tako i vida ima i pravilna prehrana. 

5. Provođenje preventivnih pregleda vida u Republici Hrvatskoj utemeljeno je na znanstvenim dokazima, stoga se na iste treba odazvati. U zemljama u kojima se oni provode već desetljećima napravljeni su značajni pomaci u segmentu zdravlja vida, a time i cjelokupne kvalitete života pojedinca, odnosno zajednice. 

POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:

 

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message