Svaki deseti čovjek razvije fobiju tijekom života, a najvažnije je osvještavanje straha i suočavanje s istom. Ako nekontrolirani strah preuzme kontrolu, potražite pomoć
Lifestyle
Komentari 2Ako stojite na vrhu zgrade od 20 katova i bojite se prići rubu, osjećate prirodan strah koji vas upozorava na potencijalnu opasnost. Najčešći strahovi, poput onoga od visine, zmija, pauka, letenja zrakoplovom ili skučenih prostora dio su obrambenog mehanizma i ne ometaju normalan tijek svakodnevice.
No preuzme li iracionalan strah kontrolu nad mislima i osjećajima, pretvara se u mračnu fobiju, koja može zagorčati život. Tako zbog intenzivna straha od zatvorenog prostora klaustrofobičar može odbiti dobar posao u uredu na osmom katu do kojega svaki dan mora ići “nepodnošljivim” dizalom, a čovjeka koji se boji letenja snažni napadaji panike prije putovanja lišit će užitka putovanja na drugom kraju svijeta.
Naime, fobije su izazvane događajem koji je u mozgu “zapisan” kao smrtonosan, pa tijelo svaki puta kad se nađemo u sličnoj situaciji iznova reagira napadom panike, izaziva osjećaj nemoći te nas sprečava da uživamo u životu što u konačnici vodi i ka depresiji.
Normalan strah
Fobije
Strah od zmija ili pauka lako se može shvatiti, no onaj od, primjerice, javnih ili otvorenih prostora (tzv. agorafobija) mnogo je apstraktniji. Tu može biti riječ o bojazni od gužvi ili društvenih situacija. Raspoznavanje od čega u nekoj situaciji strahujte polazna je točka da riješite problem.
Emocionalni su znakovi i simptomi fobije anksioznost, panika, jaka želja za bijegom, privid “nestvarnosti”, strah od gubitka kontole, osjećaj nesvjestice i nemoć kontroliranja straha. Tjelesni su simptomi ubrzanje pulsa i disanja, stezanje ili bol u prsima, drhtavica, vrtoglavica, želučana mučnina, znojenje i hladno-vrući “flashevi”.
Čovjek koji pati od fobije najčešće shvaća kako je taj njegov strah nerealan, ali ipak ne uspijeva kontrolirati svoje osjećaje. Fobija se najuspješnije nadvladava tako da se postupno i uzastopno, na siguran i kontroliran način, izlažete onome čega se bojite, tvrde stručnjaci.
Svakim novim izlaganjem izvoru straha osjetit ćete se samopouzdanije i nadmoćnije te će fobija s vremenom izgubiti moć i kontrolu nad vama, tvrde stručnjaci. Kako biste si olakšali suočavanje sa strahom, napravite popis situacija koje su izravno povezane s fobijom. Strahujete li od letenja, sastavite popis koji uključuje sve radnje, od pakiranja kovčega do vezanja sigurnosnim pojasom u zrakoplovu, te ih posložite od najbezazlenije do “najstrašnije”.
U akciju krenite svladavajući korak po korak, a na viši stupanj prijeđite tek kad uspješno usvojite trenutačni. Tjelesne simptome poput ubrzana pulsa i disanja, drhtavice ili vrtoglavice ublažit će i uspješno “kontrolirati” tehnike opuštanja kao što su svjesno disanje, meditacija i opuštanje mišića. One će također pomoći da se učinkovitije nosite s drugim izvorima stresa i anksioznosti.
Piše: dr. med. Andreja Borovečki Šimurina
Strah je očekivan i koristan osjećaj koji se javlja u opasnim situacijama te pomaže čovjeku da razvije obrambeni odgovor na osjećaj ugroženosti. No fobija, vrlo intenzivan strah od određene situacije, predmeta ili događaja koji nisu opasni, ali ih prate tjelesne reakcije te nerealan strah od umiranja i gubitka kontrole, često onemogućuje normalan život. Čest uzrok fobija je specifičan traumatičan događaj iz djetinjstva ili odrasle dobi.
Zbog izbjegavanja fobičnih situacija nastaju problemi u društvenim odnosima, obavljanju posla ili uspostavljanju emocionalnih veza. Kad čovjek prepozna da nerealan strah izaziva probleme u ostvarivanju ciljeva te ga prate promjene u raspoloženju i nedostatak samopouzdanja, preporučuje se psihoterapijski tretman.
Za razliku od “prihvaćenijih” strahova poput onih od visine, kukaca, letenja ili malih prostora, strah od odlučivanja (decidofobija), od hrane (cibofobija) ili spavanja (somnifobija) smatraju se apstraktnim i “bizarnijim.
Ambulofobija (strah od stajanja ili hodanja) ili akustikofobija (strah od zvukova, čak i vlastita glasa) često zahtijevaju terapijski pristup. Dok se “blaži” strahovi, poput onoga od letenja, terapijski mogu riješiti već u dva ili četiri termina, za teže fobije treba više vremena.
Epistemofobija ili strah od znanja uključuje paničan strah prije učenja te onesposobljuje osjetila tijekom pokušaja pamćenja novih podataka. Među "nevjerojatnim" su strahovima i kronofobija (strah od prolaska vremena), fobofobija (strah od razvoja fobije) te, pantofobija (strah od svega).
Što ste bliže uzroku straha, on će biti snažniji i teže podnošljiviji. Raspon simptoma fobije kreće se od blagoga osjećaja tjeskobe, nemira i straha do intenzivnih i dramatičnih napadaja panike.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+