Borba za prava: Dan žena prvi put obilježili prije 104 godine

Međunarodni dan žena, 8. ožujka, slavi ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog spola, a prvi put je obilježen 28. veljače 1909. u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike. 

Loši radni uvjeti bili su okidač za česte prosvjede radnica u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije krajem 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća. Tada se javila ideja za obilježavanjem Međunarodnog dana žena.

Prvi takav prosvjed organizirale su žene iz industrije odjeće i tekstila koje su prosvjedovale 8. ožujka 1857. u New Yorku. Pobunile su se zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. Demonstracije je rastjerala policija, ali su žene za dva mjeseca osnovale sindikat. Proteste 8. ožujka organizirale su i sljedećih desetaka godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. 

Prva Konferencija žena u Ženevi

Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija održala se u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila 'Međunarodni dan žena' na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin. Sljedeće godine je Međunarodni dan žena obilježilo više od milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. 

Ti događaji su koincidirali s požarom u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku, kada su ustanovili da su slabe mjere sigurnosti na radu bile krive za smrt više od 140 žena. 

Demonstracije žena u Rusiji pokrenule revoluciju

Demonstracije povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadij ruske revolucije. Nakon Oktobarske revolucije, boljševička feministica Aleksandra Kolontaj nagovorila je Lenjina da 8. ožujak postane državni praznik, i tijekom sovjetskog razdoblja se koristio za obilježavanje "herojstva radnica".

Međutim, u mnogim komunističkim državama taj je praznik izgubio svoju ideološku osnovu i postao prilika muškarcima za iskazivanje ljubavi i poštovanja prema pripadnicama suprotnog spola, posluživši kao svojevrsni amalgam Majčinog dana i Valentinova u zapadnim državama.

U zapadnom svijetu ga povezivali s komunizmom

U Čehoslovačkoj se Dan žena za vrijeme komunističkog režima pretvorio u parodiju te je ukinut nakon baršunaste revolucije. U Mađarskoj se, pak, običaj poklanjanja cvijeća ženama zadržao i nakon pada komunizma.

U zapadnom svijetu se Međunarodni dan žena uglavnom prestao obilježavati 1930-ih, dijelom i zbog toga što ga se povezivalo s komunizmom. Majčin dan se kao blagdan u čast majki i majčinstva obilježava u tim zemljama svake druge nedjelje u svibnju.

Dan žena kao državni praznik 

Dan žena je ostao državnim praznikom u Rusiji, Bjelorusiji, Ukrajini, Kazahstanu, Kirgiziji, Moldaviji, Mongoliji i Tadžikistanu, a obilježava se cvijećem i poklonima. Međutim, 1960-ih su ga ponovno počele slaviti feministice. Godine 1975., koja je proglašena Međunarodnom godinom žene, UN su službeno počele obilježavati Međunarodni dan žena.