Koristeći neobične saveznike u svojoj borbi, pionirski tretmani protiv raka mogli bi smanjiti potrebu za invazivnim operacijama i spasiti živote mnogih ljudi
PIONIRSKI TRETMANI
Borimo se protiv tumora mozga uz pomoć virusa i molekula
Dr. Marta Alonso, španjolska biomedicinska istraživačica, zainteresirala se za pedijatrijske tumore mozga tijekom stažiranja u američkoj saveznoj državi Teksas. Alonso se 2007. godine u MD Anderson Cancer Centeru u Houstonu slučajno susrela s obitelji tinejdžera s meduloblastomom, neizlječivim tumorom mozga koji je ujedno i najčešća vrsta kod djece.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:57
Taj ju je sastanak usmjerio u područje struke bez dirljivih priča o uspjehu, ali s potencijalom za važan napredak.
Trenutak koji joj je odredio karijeru
„Razgovor s ovom obitelji i razumijevanje poteškoća i nedostatka dostupnih tretmana natjerali su me da odlučim da je proučavanje pedijatrijskih tumora mozga ono čime se želim baviti”, kaže Alonso.
Nakon povratka u Španjolsku i otvaranja vlastitog laboratorija 2010., počela je istraživati liječenje raka u području u nastajanju zvanom: onkolitička viroterapija. Ovo područje, što je možda kontraintuitivno za nespecijaliste, uključuje upotrebu virusa za liječenje raka.
Sada Alonso, članica fakulteta na Odsjeku za medicinsku onkologiju Sveučilišta Navarra u Španjolskoj, vodi istraživački projekt koji je dobio sredstva EU-a za napredak u liječenju tumora mozga na temelju virusa. Pod nazivom ViroPedTher, projekt je započeo u ožujku 2019. i trebao bi trajati do kolovoza 2024.
Desetljećima su istraživači pokušavali poboljšati izglede za ljude kojima je dijagnosticiran rak mozga. Većina pacijenata, njih 97 %, umire unutar pet godina od dijagnoze.
Na svakih 100.000 ljudi u EU-u, približno 11 muškaraca i 8 žena svake godine razvije tumor mozga, prema Europskom informacijskom sustavu za rak. Više od 50.000 Europljana i 250.000 ljudi diljem svijeta godišnje umiru od takvog raka.
Podrška imunološkom sustavu
Postoji više od 100 vrsta tumora mozga, neki su agresivniji od drugih, a stope preživljavanja općenito su niske.
Projekt ViroPedTher usredotočuje se na dva relativno rijetka tipa: gliome i teratoidne/rabdoidne tumore.
Oba se razvijaju duboko u mozgu i pogađaju djecu već od treće godine. Mnogi od ovih tumora ne mogu se kirurški ukloniti zbog svog položaja u mozgu.
„U nekim slučajevima može se koristiti radioterapija, a postoje i različite mješavine lijekova”, kaže Alonso. „No, stopa preživljavanja vrlo je loša, a kvaliteta života onih koji žive duže obično je vrlo loša, zbog nuspojava liječenja.”
Njezin je pristup upotreba virusa kao prirodnog saveznika koji pomaže potaknuti imunološki odgovor ljudskog tijela da napadne i uništi stanice raka.
Ona razvija modificirane viruse, dizajnirane da pokreću specifične genetske putove koji potiču imunološke stanice da agresivnije napadaju stanice tumora.
Ispitivanja na djeci
Znanstvenici već dugo znaju da u nekim slučajevima virusne infekcije mogu ojačati imunološki sustav i pomoći oboljelima od raka da se bore protiv tumora.
No, uobičajeni virusi također mogu oslabiti ranjive pacijente i ubrzati njihovu smrt.
Alonso i njezin tim pokušavaju stvoriti viruse koji bi mogli donijeti dobrobiti bez rizika.
U kliničkom ispitivanju, istraživači su ubrizgali modificirani adenovirus, jedan od mnogih virusa koji uzrokuju prehladu, u tumore mozga 12 pacijenata u dobi od oko tri godine.
Adenovirus je genetski modificiran kako bi se maksimizirao imunološki odgovor na stanice raka. Djeca su u prosjeku dobila šest mjeseci života, živeći gotovo 18 mjeseci više od uobičajenog razdoblja bez liječenja od 12 mjeseci, prema Alonso.
„Nismo zabilježili nikakve značajne nuspojave, pa mislimo da smo na pravom putu da pronađemo tretman koji bi mogao biti ključ”, rekla je.
Alonso i njezin tim fino podešavaju virus kako bi poboljšali njegovu sposobnost da okrene imunološki sustav protiv tumora. Istraživači se nadaju da će već sredinom 2024. provesti klinička ispitivanja većih razmjera.
Svijetleći mozgovi
Virusi nisu jedini potencijalni saveznici u borbi protiv tumora mozga. I svjetlo je također.
Svjetlo je bilo u središtu zasebnog istraživačkog projekta kojega je financirala EU, pod vodstvom dr. Theodossisa Theodossioua, višeg istraživača na Institutu za istraživanje raka Sveučilišne bolnice u Oslu u Norveškoj. Pod nazivom Lumiblast, projekt je trajao više od šest godina do kraja siječnja 2023. i pobudio je nade u vlastiti napredak. Osim iz Norveške, istraživači su bili iz Grčke, Španjolske i Velike Britanije.
Tim je ispitivao sposobnost spojeva osjetljivih na svjetlost poput protoporfirina IX, koji se prirodno proizvodi u ljudskim stanicama, da unište tumore mozga iznutra i izbjegnu potrebu za operacijom.
Istraživači su se usredotočili na glioblastom, koji čini 35 % do 40 % svih slučajeva kancerogenih tumora mozga.
Protoporfirin IX se prvenstveno nakuplja u stanicama glioblastoma. Neurokirurzi trenutačno koriste njegovu sposobnost da svijetli kada je obasjan svjetlom kako bi definirali granice tumora tijekom operacije.
Kada je izložen svjetlu, protoporfirin IX proizvodi nusprodukte kisika koji se nazivaju „reaktivne vrste kisika” koje uništavaju stanice raka, prema Theodossiou.
Te bi molekule, u teoriji, mogle pojesti tumor iznutra, kad bi se nekako moglo osigurati dovoljno svjetla.
„Problem je u tome što svjetlo ne prodire lako u tkivo”, kaže Theodossiou. „Prodor je vjerojatno ograničen na nekoliko milimetara.”
Kao rezultat toga, čak i uz operaciju s otvorenom lubanjom, koja je nužna kako bi se omogućilo prodiranje svjetla, nemoguće je dosegnuti sve dijelove raka.
Prirodna kemija
Stoga su istraživači s projekta Lumiblast krenuli drugim putem do istog cilja: tražili su spojeve koji mogu proizvesti kemijsku reakciju koja bi ih natjerala da svijetle i time aktiviraju protoporfirin IX bez izravnog izlaganja vanjskom svjetlu.
Proces se naziva kemiluminiscencija, koja također osvjetljava krijesnice, kao i proizvedene predmete poput svjetlećih štapića, ukrasa za zabave, zmajeva i rasvjete za hitne slučajeve.
Spojevi se mogu ubrizgati u krvotok pacijenta ili primijeniti kroz drip, prema Theodossiou.
Njegov je tim testirao pregršt spojeva koji obećavaju. Nekoliko je, kao rezultat kemiluminiscentnih reakcija, pomoglo u uništavanju uzgojenih stanica glioblastoma u laboratoriju, kao i u malim tumorima implantiranim pod kožu miševa.
Istraživanja su nastavljena i nakon završetka projekta, a istraživači planiraju već 2024. testirati ovu metodu na tumorima u mozgu životinja.
Theodossiou vjeruje da bi početne studije s ljudskim pacijentima mogle započeti za dvije do tri godine, ako im bude dostupno potrebno financiranje.
„Vrlo smo optimistični i vjerujemo da bi ovaj pristup mogao ponuditi lijek”, rekao je. „Bit ćemo sigurniji nakon sljedeće faze pokusa na životinjama.”
Istraživanja u ovom članku financira EU putem Europskog istraživačkog vijeća (ERC). Stavovi sugovornika ne odražavaju nužno stavove Europske komisije.
BORBA PROTIV RAKA
Europa predstavlja četvrtinu svjetskih slučajeva raka i zastupa 10 % svjetske populacije. U EU-u je 2020. 2,7 milijuna ljudi oboljelo od raka, a još je 1,3 milijuna ljudi umrlo od te bolesti.
Misija EU-a za borbu protiv raka za cilj ima poboljšati živote više od 3 milijuna ljudi do 2030. nizom radnji uključujući liječenje. Kao glavna komponenta ulaganja EU-a u istraživanje i inovacije u borbi protiv raka, misija će produbiti razumijevanje bolesti, usredotočiti se na prevenciju i ranu dijagnozu te poboljšati kvalitetu života pacijenata tijekom i nakon liječenja.
Zajedno s misijom, Europski plan za borbu protiv raka bavi se cijelim tijekom bolesti od prevencije do kvalitete života. Omogućit će razmjenu stručnosti i resursa diljem EU-a, pomažući istraživačima da razmijene svoje rezultate, a medicinskom osoblju i bolnicama da iskoriste zajedničke izvore podataka.
Autorica: Tereza Pultarova
Više informacija:
· Zdravstvena istraživanja i inovacije EU-a
Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
