Lifestyle

Komentari 11

Burn out: Dio sebe zaposlenik može promijeniti, ali što je s nerazumnim uvjetima na poslu?

Burn out: Dio sebe zaposlenik može promijeniti, ali što je s nerazumnim uvjetima na poslu?

Koji je najbolji način da čovjek prebrodi pucanje na poslu i jesu li za to uvijek nužne ekstremne promjene? Istraživanja pokazuju da nisu, no nije lako prebroditi 'burn out' ako nema promjena

Craig Foster 2010. godine bio je pretrpan poslom, loše je spavao i potpuno je izgubio zanimanje za svoju veliku strast, koja mu je slučajno bila i profesija: Snimanje filmova. Bio je gotovo definicija za 'burn out', odnosno osobu koja je sagorjela na poslu i trebala mu je radikalna promjena. 

POGLEDAJTE VIDEO: Ove su dame napravile zaokret u karijeri

Tako se vratio igralištu iz svog djetinjstva: Rtu dobre nade, koji se popularno naziva 'Rtom velikih oluja', gotovo na samom vrhu Južne Afrike. Dok je na prvi pogled riječ o valovitoj i nemirnoj obali, u zaleđu rta pronašao je mirnu uvalu punu algi i neobičnih stanovnika. Kako je ispričao u  filmu objavljenom na Netflixu, pod naslovom 'My Teacher Octopus', godinu dana svakodnevno je plivao između zanjihanih algi, učeći o ekosustavu i povezujući se s neobičnim prijateljem (da, hobotnicom!), koja je sasvim doslovno pružila pipak i pozvala ga u svoj svijet.

Foster ne samo da je pronašao novi smisao u životu, već ima i hit-film o prirodi. Njegova 'ljubavna priča o hobotnici' nazvana je 'uspjehom koji oduzima dah' i već je nominirana za više nagrada nego što ih njezin glavni junak može držati u svom naručju.

To bismo svakako mogli nazvati  dobro izvedenim oporavkom od sagorijevanja, zar ne?

Što možemo naučiti iz Fosterovog iskustva? Koji je najbolji način da čovjek prebrodi pucanje na poslu? Koliko nam treba do mira i jesu li za to uvijek nužne ovako ekstremne promjene? 

Važnost shvaćanja da sami kontroliramo stvari

Prije manje od deset godina, sagorijevanje - vrsta kroničnog stresa zbog kojeg su ljudi fizički i emocionalno iscrpljeni - bio je  psihološki koncept koji se češće nalazio u akademskim radovima nego u vijestima i nije mu se pridavala pažnja. No, posljednjih godina iskustvo je postalo vrlo često i alarmantno, a prepoznala ga je i Svjetska zdravstvena organizacija. 

Dremstime

Danas poznajemo političko izgaranje, izgaranje na fitnessu, izgaranje zbog Zooma i sličnih aplikacija,  izgaranje u partnerskom i roditeljskom odnosu, kreativno izgaranje, pa čak i izgaranje u igranju video igrica. Problem se prikrada ljudima u gotovo svakoj karijeri koje se možete sjetiti, a postoje naznake da bi rad od kuće mogao i pogoršati situaciju. Naime, prema istraživanju web stranice za traženje posla Monster, provedenom u srpnju, čak 69 posto zaposlenika ima simptome izgaranja dok rade od kuće  tijekom pandemije, što je čak 35 posto više u odnosu na istraživanje provedeno samo dva mjeseca ranije.

Mnoge su priče o oporavku od 'burn outa' vrlo  slične Fosterovoj: Postoji 'aha' trenutak nakon kojeg osoba potpuno preokreće svoj  život, napušta posao, seli se, prekida vezu ili pronalazi novu strast. No prema Steli Salminen, profesorici sa  Sveučilišta Jyväskylä u Finskoj, koja je koautorica nekoliko studija o izgaranju, to ne mora nužno biti pravilo. 

Naime, dramatične životne promjene mogle bi biti korisne za neke ljude, ali u vlastitom istraživanju Salminen je pronašla jedan faktor koji ujedinjuje one koji se oporavljaju: Shvaćanje da imaju kontrolu.

Dremstime

Salminen je za malu studiju iz 2015. godine intervjuirala 12 ljudi koji su doživjeli 'burn out', a potom su išli na rehabilitaciju. Analiza je pokazala da su oni koji su se uspješno oporavili u međuvremenu doživjeli otkriće da su sami zaduženi za svoje dobro .

- Čini se da je koncept odgovornosti za ljude koji su se trajno oporavili ključan za to - kaže Salminen te  objašnjava da, ako ljudi vjeruju da mogu utjecati na svoje okruženje, obično poduzimaju potrebne korake da preokrenu čimbenike koji su ih doveli u stanje u kojem jesu. 

To može uključivati ​​stvari poput poboljšanja navike spavanja, jer je ono važno za resetiranje kad ste pod stresom, ili povlačenje jasnih granica između radnog i slobodnog vremena, što je jedan od razloga zašto je rad od kuće problematičan.

- Ljudi koji imaju osjećaj za vlastitu odgovornost poduzimaju korake na radnom mjestu, unose promjene u obitelji, brinu se o sebi i svjesniji su vlastitih ograničenja - kaže autorica studije. Jedan od načina da se to postigne jest i uključivanje u neki program rehabilitacije. Javljaju se u različitim oblicima, od odmora u  luksuznim odmaralištima, do tečajeva preko Interneta. U većini slučajeva  uključuju i neku vrstu kognitivne terapije, kako bi pomogli ljudima da preoblikuju svoja iskustva na produktivniji način.

Druga mogućnost je stjecanje kontrole nad drugim aspektom svog života, na primjer kroz bavljenje kreativnim hobijem ili više vježbanja, na primjer.

Čimbenik 'radne kulture'

Međutim, iako su briga o sebi i promjena načina razmišljanja važni, pojavljuje se škola mišljenja da je naglasak na zaposlenicima beskoristan i obmanjujući, kad su stvarni krivci sama radna mjesta i njihovi nerazumni zahtjevi.

- Određeni postotak oporavka mora doći iznutra. Potrebne su nam neke pojedinačne promjene i mentalni pomaci ako se želimo oporaviti od sagorijevanja, ali to nije dovoljno jer izgaranje nije i ne treba se tretirati kao problem pojedinca. To je samo po sebi profesionalni poremećaj - kaže Salminen.

Dodaje da je naivno ne očekivati ​​da će se kronični stres stalno vraćati, osim ako se ne dogode promjene u radnom okruženju osobe. To može biti podjela posla na više kolega, ili smanjenje radnog opterećenja.  

- Jedna od sudionica ankete koju smo proveli 2015. vjerovala je da može vježbati, ali naišla je na prepreke. Bila je to  57-godišnja učiteljica osnovne škole, Sara, koja je izgorjela zbog stalnih promjena na poslu zbog kojih se osjećala zbunjeno i nemoćno da shvati što zapravo podrazumijeva njezina uloga i njezino radno mjesto - kaže Stela Salminen.

Na mnogo je načina Sara bila primjer  žrtve izgaranja koja je radila sve ispravne stvari: Razgovarala je sa svojim menadžerom i objasnila kako misli da se stvari trebaju promijeniti, priča. Kad ovo nije uspjelo, promijenila je posao. Ali ni to nije uspjelo: Ponovo se susrela s istim problemima.

- Unatoč njezinim naporima, gotovo dvije godine nakon što je prvi put doživjela izgaranje, još se nije oporavila - kaže Salminen.

- Određena radna mjesta i kulture upravljanja jednostavno ne dopuštaju održavanje oporavka. Možda nedostaje volje za promjenom stvari ili sposobnosti za to. U nekim bi slučajevima ta pitanja mogla biti endemska za cijelu industriju. Stajalište da je potrebno primijeniti cjelovitiji pristup izgaranju potkrijepljeno je opsežnim pregledom dostupnih dokaza koji su otkrili da intervencije usredotočene isključivo na pojedinca - poput onih koje su uključivale trening pažljivosti - nisu sustavno ublažavale simptome. U međuvremenu, studija pacijenata na dugotrajnom bolovanju zbog sagorijevanja otkrila je da je manja vjerojatnost da će se oni koji imaju lošu kontrolu na poslu vratiti na posao nakon rehabilitacije - kaže profesorica. 

Zdravlje kod kuće

Drugi važan prediktor oporavka od izgaranja je zdrav osobni život.

- Osim osjećaja kontrole i konkretnih promjena na poslu, ovo je  treći faktor: Obiteljski odnosi i nečije zdravlje također utječu na ljude koji su prošli sagorijevanje i koji su na putu oporavka - dodaje. 

Primjerice, istraživanja sugeriraju da je razvod važan prediktor izgaranja na poslu. Studija u kojoj je sudjelovalo 1856 nedavno razvedenih danskih državljana otkrila je da su i muškarci i žene koji su razvedeni,  kao i oni koji nemaju novog partnera povezani s većom osjetljivošću na sagorijevanje. Za žene je također bilo značajno to da imaju niže prihode,  dok je za muškarce na to manje utjecao razvod u prošlosti. 

- Čini se da je pronalazak podrške prvi korak ka oporavku. Može doći s različitih mjesta - od zaštite na radu, poput liječnika ili psihologa, to može biti podrška članova obitelji ili podrška kolega - kaže dr. Salminen. Potvrđivanjem vaših iskustava ti ljudi mogu  pomoći da poboljšate motivaciju i način na koji sebe vidite - i bez obzira na to što se događa s ostatkom vašeg puta do oporavka, to može biti samo dobra stvar.

Ako ne uspijete u svemu tome, možda samo želite pronaći svoju uvalu sa šumom algi, prenosi BBC: 

Najčitaniji članci