Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
15 komentara

Čeka nas 8 crnih scenarija ako nestane amazonska prašuma

U Amazoni živi deset posto svih biljnih i životinjskih vrsti na svijetu. Oko 30 milijuna ljudi taj dio Zemlje naziva svojim domom, od kojih je oko 2,7 milijuna urođenika

15 komentara

Najmoćnija prašuma svijeta nestaje velikom brzinom, a posljedice bi mogle biti katastrofalne. Nazivaju je plućima našeg planeta, no mnogi njezino nekontrolirano uništavanje ne shvaćaju dovoljno ozbiljno, posebno ljudi na vlasti koji imaju direktan utjecaj. Prašuma nestaje zbog razornih požara, ali i desetljeća masovne sječe kako bi se napravile površine namijenjene proizvodnji novca.

Foto: Reuters/PIXSELL Deforestacija Amazone, u blizini grada Altamire u Brazilu

Amazona se rasprostire dijelovima Bolivije, Kolumbije, Ekvadora, Francuske Gijane, Gvajane, Perua, Surinama, Venecuele, a najviše područjem Brazila gdje zauzima oko 60 posto ukupne površine. Prije 70-ih godina prošlog stoljeća ova veličanstvena prašuma protezala se na 2,47 milijuna četvornih kilometara samo u Brazilu. Otada do danas njezina površina se smanjuje zbog često ilegalne sječe, nasada soje, uzgoja stoke...

POGLEDAJTE VIDEO:

Lani je udio Amazone u Brazilu iznosio 2,04 četvornih kilometara, ali obzirom na tamošnju vladu kojoj zaštita okoliša nije cilj, i razorne požare, ekološki stručnjaci strahuju da bi površina pod prašumom ubrzo mogla biti puno manja.

U Amazoni živi deset posto svih biljnih i životinjskih vrsti na svijetu. Oko 30 milijuna ljudi taj dio Zemlje naziva svojim domom, od kojih je oko 2,7 milijuna urođenika. Ova prašuma, također, pohranjuje oko 100 milijardi metričkih tona ugljika i, prema Svjetskoj federaciji za divlje životinje (World Wildlife Federation), filtrira ugljični dioksid iz zraka koji udišemo te kontrolira našu klimu isparavanjem.

SPAS ZA NAŠ PLANET Savjeti kako količinu otpada u kućanstvu svesti na minimum

Osam stvari koje bi se mogle dogoditi nestane li Amazonska prašuma:

1. Poremećaj u padalinama

Studija objavljena 2012. godine u časopisu 'Nature' pokazuje kako je Amazona zaslužna za kišu u okolnim regijama, no njezin nestanak može smanjiti količinu tih oborina na širem području, ali povećati u neposrednom području gdje je ta prašuma nekada bila. Američki znanstvenici strahuju da bi nestanak Amazone mogao naglo smanjiti oborine u šumovitim dijelovima južnog Brazila, bogatom poljoprivrednom području, kao i u Paragvaju, Urugvaju itd.

Brazil from space | Autor: Tomas Griger Foto: Tomas Griger

2. Imali bi sve više sušnih razdoblja

Stručnjaci vjeruju kako je nedavna suša u Sao Paulu povezana nestankom Amazonske prašume. Što je manje padalina, manje je i vode potrebne za poljoprivredu i stočarstvo, što ne radi veliku štetu samo lokalnom stanovništvu već i velikim korporacijama koje tamo sade soju, uzgajaju goveda..., a oni su zapravo dobrim dijelom krivi za takvu situaciju jer su raskrčivali prašumu kako bi proširili posao i zarađivali više. Mogli bismo to nazvati svojevrsnom karmom, samo pitanje je koliko su oni toga svjesni i koliko ih je briga. Stručnjaci procjenjuju da će sušnih razdoblja biti sve više.

3. Viša razina stakleničkih plinova

Nestanak Amazone doveo bi do oslobađanja velikih količina stakleničkih plinova koji zagrijavaju naš planet.

- Ako zabrljamo s Amazonom, emisija ugljičnog dioksida toliko će se povećati da ćemo svi patiti. Kvaliteta zraka će biti lošija i globalno će temperatura porasti - objasnila je Adriane Esquivel-Muelbert, stručnjakinja koja se bavi proučavanjem tropskih šuma.

Foto: Getty Images

4. Sve više poplava

U nekim dijelovima Amazone količina oborina smanjena je za oko 25 posto, ali kada kiša padne, to rezultira velikim brojem poplava. Ovaj bi se scenarij - naizmjenične suše i poplave - ponavljao sve češće kada bi prašuma nestala. Ne bi došlo samo do sve većih oscilacija u periodima suše i poplava, već bi se poremetila globalna klima, a posljedice bi se osjetile na daleko i na široko.

16-year-old Swedish Climate activist Greta Thunberg speaks at the 2019 United Nations Climate Action Summit at U.N. headquarters in New York City, New York, U.S. ASPERGEROV SINDROM Greta je primjer: Zvuče kao da diktiraju, ali puni su emocija

5. Manja biološka raznolikost

Kao što smo spomenuli, Amazona je dom brojnih vrsti biljaka, životinja, insekata i gljiva, a svako malo se otkrije neka nova vrsta. Stručnjaci upozoravaju kako bi neke vrste mogle nestati, a broj onih koje prežive će se jako smanjiti pošto je površina za njihov život, prehranu i razmnožavanje sve manje.

6. Manji izvor sastojaka za lijekove

Gotovo 90 posto ljudskih bolesti može se liječiti lijekovima na recept koji su zapravo dobiveni iz prirode, poput zmijskog otrova, plijesni ili biljke Zeleni zimzelen (mala pavenka, lat. Vinca minor), a neki od njih svoje podrijetlo vuku upravo iz Amazone, upozorava neprofitna organizacija Rainforest Trust

Foto: Getty Images

7. Više požara koji će trajati dulje

Nestanak prašume za posljedicu može imati sve više sušnih perioda, a kada je oko nas sve suho, samo je pitanje trenutka kada će se pojaviti požar. Stručnjaci predviđaju da bi nestankom Amazone požara bilo više i dulje bi trajali, a to bi rezultiralo nestankom još većeg broja drveća, što bi za posljedicu imalo još lošiju globalnu situaciju. 

Foto: Reuters/PIXSELL Ilegalna sječa drveća u Anapuu, u Brazilu

8. Ljudi sve siromašniji

Preživljavanje mnogih ljudi ovisi o Amazoni. Ona osigurava hranu, energetsku sigurnost, prihode i ljekovito bilje za oko 300 milijuna ljudi. Kako prašuma nestaje, ljudi koji tamo žive ili ovise o prašumi postaju sve siromašniji. Događa se da su prisiljeni migrirati u gradove ili seliti u bogatije zemlje u potrazi za slabo plaćenim poslom, prenosi Reader's Digest.

POGLEDAJTE NOVI SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message