Lifestyle

Komentari 1

Cijene maslinova ulja uskoro bi mogle naglo odletjeti u nebesa

Cijene maslinova ulja uskoro bi mogle naglo odletjeti u nebesa

Smrtonosni patogen koji napada stablo masline diljem Europe mogao bi prouzročiti štetu od 162 milijarde kuna i prouzročiti globalno poskupljenje maslinova ulja

Zanima vas ova tema? Pročitajte onda i ovaj članak:  Njiva u oblacima: Vrt je bio moja oaza, ali mora se ukloniti

Znanstvenici su proračunali gubitke koje će prouzročiti bakterija Xylella fastidiosa, patogen koji je uništio stabla maslina u Italiji, piše BBC.

POGLEDAJTE VIDEO:

Bakteriju prenose kukci, a sad predstavlja opasnost za plantaže maslina u Španjolskoj i Grčkoj. Posljedično, zbog bolesti bi moglo poskupjeti maslinovo ulje.

Smatra se kako je Xylella  među najopasnijim patogenima za biljke u svijetu i trenutačno ne postoji lijek za infekciju. Može napasti stabla trešnje, badema i šljive kao i masline. Postala je usko povezana s maslinama nakon što je soj otkriven na drveću u mjestu Puglia u Italiji 2013. godine. Bakteriju prenose insekti koji isisavaju biljne sokove, poput pjenušca. Infekcija ograničava sposobnost stabla da se opskrbljuje vodom i hranjivim tvarima, pa s vremenom ono uvene i umire.

U Italiji su posljedice širenja bolesti katastrofalne, a procjenjuju da će urod biti manji za 60 posto u odnosu na 2013. godinu kad su prvi put otkrili bakteriju.

- Šteta na stablima maslina dodatno smanjuje vrijednost zemlje, a regija postaje manje atraktivna za turiste. Širenje bakterije utječe i na lokalnu ekonomiju te gubitak poslova u agrikulturi - kazala je dr. Maria Saponari iz Instituta za održivu zaštitu bilja.

Bakterija se u međuvremenu proširila na Španjolsku, Francusku i Portugal. Kako bi suzbili zarazu, uklanjaju zaraženo drveće i pokušavaju suzbiti širenje kukaca koji je prenose. No ako te mjere ne budu uspješne, kakav će biti financijski učinak zaraze?

U studiji koju su objavili 13. travnja znanstvenici su napravili modele scenarija o tome kako će zaraza utjecati na tržište i ekonomiju. Uspoređivali su različite mogućnosti, a pripremili su predviđanja za Italiju, Španjolsku i Grčku budući da proizvode 95 posto europskog maslinovog ulja.

Ako se infekcija proširi u Španjolskoj te većina stabala odumre, gubiti bi mogli premašiti 120 milijardu kuna u toj zemlji. Sličan je scenarij u Italiji kojoj prijeti gubitak od 30 milijardi, dok Grčkoj prijeti gubitak od 12 milijardi. Ako uspiju suzbiti infekciju, gubitak je značajno manji. No autori su uvjereni da, bez obzira koji se scenarij odigrao, posljedice će pretrpjeti krajnji potrošači.

- Očekujemo da će biti manje maslinova ulja na tržištu te manjak rezervi, a zbog toga će ulje poskupjeti - kazao je voditelj istraživanja Kevin Schneider koji radi za Sveučilište Wageningen u Nizozemskoj.

Kaže kako su njihove analize pokazale i negativan utjecaj na ekonomiju jer su mogući veliki gubiti u turizmu i kulturi upravo zbog te bakterije.

- Čuli smo zastrašujuće priče o naslijeđenim nasadima o kojima su skrbile generacije iste obitelji. Isti nasadi na kojima su radili nečiji djedovi danas su potpuno uništeni. Kako odrediti ekonomski gubitak u takvoj situaciji? Kulturološka vrijednost je puno veća nego što možemo izračunati - ustvrdio je Schneider.

Brojne inicijative pokušavaju riješiti problem korištenjem repelenata koji će insekte odvratiti od slijetanja na njihovo drveće, a znanstvenici dodatno istražuju zašto su neka stabla otpornija na zarazu od drugih. Smatraju, naime, kako će problem riješiti sadnjom otpornijih vrsta stabala.

- Potraga za otpornim ili imunim vrstama je obećavajuća i prihvatljiva za okoliš te održiva, a dugoročno pokazuje strategiju kontrole kojoj se europska znanstvena zajednica posvećuje relevantnim istraživačkim naporima. Održiva strategija za smanjenje populacije insekata je drugi način za suzbijanje vektorske bolesti, a u tom pogledu mehaničko uklanjanje korova u proljeće jedna je od najučinkovitijih metoda za smanjenje populacije insekata. Proučavamo i nekoliko drugih metoda za smanjenje populacije kukaca - istaknula je dr. Saponari.

Za sad su ustanovili da su na infekciju posebno otporne dvije vrste masline, a nadaju se da će uslijediti istraživanja koja će proširiti i te spoznaje. Studiju su objavili su časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS).

Zanima vas ova tema? Pročitajte onda i ovaj članak: Rodila se 'kultura balkona' koja nas sada povezuje u izolaciji

POGLEDAJTE VIDEO: #ZAJEDNO24SATA sa glumicom Barbarom Rocco:

Najčitaniji članci