Čokolada kao lijek: Kockica za tlak pa još jedna za kolesterol

Iako sadrži šećer i masti, čokoladu nije potrebno posve izbaciti iz dijetne prehrane, ističu stručnjaci. Žene s prekomjernom tjelesnom težinom, koje su u sklopu zdravog jelovnika svaki dan jele po dva mala obroka na bazi tamne čokolade, u četiri su mjeseca u prosjeku smršavjele oko pet kilograma, pokazalo je novo istraživanje američkih znanstvenika. 

- Žene najčešće misle da se tijekom dijete obvezno moraju odreći omiljene hrane, što zapravo nije nužno. Važne su jedino vrlo male količine, odnosno, kontrola porcija - kaže nutricionistica dr. Kathryn Piehowski. Male porcije čokolade, objašnjava, spriječit će “napadaje” žudnje za slatkim, a neće ugroziti dijetu. Čokoladu, tzv. hranu bogova, još 600. godine pr. Kr. otkrili su meksički Olmeci, a njezini prvi pravi štovatelji bili su pripadnici napredne civilizacije Maya. 

Za njih je osnovni sastojak čokolade - kakao, bio sveta namirnica koju su prinosili bogovima i posluživali vladarima. Otkrivši da ih razbuđuje te čini snažnijima i otpornijima, drevni Asteci čokoladu su nazivali “medicinskim čudom”, a njihov vladar Montezuma za snagu je navodno svaki dan pio do 50 šalica tad još gorke, tekuće čokolade. Plodove kakaovca u Europu je 1528. godine donio španjolski osvajač Hernán Cortés, nakon čega se “čokoladomanija” zbog “čudotvornih” ljekovitih svojstava čokolade brzo proširila i ovim područjima. Tekuća čokolada smatrala se “lijekom” za sve zdravstvene probleme - od anemije, vrućice i probavnih smetnji do bolesti bubrega i jetrara, što pokazuju i povijesni izvori, prema kojima je čokolada u Europi od 16. do 20. stoljeća imala više od 100 medicinskih namjena. 

Nakon što su čistoj čokoladi poslije dodani šećer i mlijeko, njezine su zdravstvene dobrobiti brzo zaboravljene. Ipak, umjereno jedenje čokolade, posebno one tamne, može imati povoljan učinak na zdravlje, tvrde znanstvenici. 

Tamno za zdravlje

Što je čokolada tamnija, to sadrži više kakaa, a manje sastojaka poput šećera, mlijeka i drugih dodataka. Stoga je ujedno i zdravija.

Hranjiva vrijednost

Čokolada je bogata magnezijem, fosforom, kalijem, kalcijem, cinkom i željezom te sadrži bakar, folnu kiselinu, vitamine skupine B i vitamin E.

Čokolada kao najprofinjenije piće

Maye i Asteci tekuću su čokoladu dobivali usitnjavanjem i kuhanjem plodova kakaovca koje su miješali s vodom, čili papričicama, zrnima vanilije, sojom ili začinima te posluživali u zlatnim peharima.

Stimulacija kod napora

Šalica čokolade sadrži oko 10 mg kofeina te znatno više teobromina - tvari slične kofeinu, koja regulira krvni tlak, opušta (širi) krvne žile, potiče mokrenje, pomaže kod anemije te stimulira živčani sustav. 

Ne podiže loš kolesterol u krvi

Kakao maslac - glavna masna tvar u čokoladi, sadrži uglavnom stearinsku kiselinu koja, za razliku od drugih zasićenih masnih kiselina, ne podiže razinu lošega kolesterola u krvi.

Trajanje okusa otkriva kvalitetu

Najkvalitetnije čokolade najčešće su glatke i svilenkasto sjajne (bez zračnih mjehurića) te imaju crvenkasti odsjaj, a njihov okus, nakon što ih pojedete, u ustima se zadržava dugo.

Flavonoidi iz kakaa štite od srčanog i moždanog udara

Što je čokolada tamnija, odnosno što ima veći postotak kakaa, to je bogatija flavonoidima - antioksidansima koji štite od štetnih slobodnih radikala, uzročnika brojnih bolesti. Flavonoidi opuštaju krvne žile i poboljšavaju protok krvi te snižavaju visoki krvni tlak. Već dva sata nakon što su pojeli tamnu čokoladu, sudionicima istraživanja na Sveučilištu Yale snizio se tlak i poboljšao protok krvi. 

Zato čokolada štiti od krvožilnih bolesti, a osobito od srčanog i moždanog udara, pokazali su u odvojenom istraživanju znanstvenici iz Cambridgea. Antioksidansi u tamnoj čokoladi snižavaju loš kolesterol, a u ljudi s bolestima jetara smanjuju krvni tlak te ublažavaju oštećenja krvnih žila u organu. Čokolada potiče i oslobađanje prirodnog antidepresiva serotonina te proizvodnju hormona sreće - endorfina, u mozgu, zbog čega često služi kao “umjetna utjeha” u vrijeme stresnih životnih razdoblja.

- Dobrobiti tamne čokolade nisu iznenađujuće s obzirom na to da je njezin glavni sastojak visokovrijedno zrno kakaovca. Zbog moderne proizvodnje i suvremenog ‘imidža’ rijetko se povezuje s njezinim prirodnim počecima, no ona je prije svega plod zemlje - kaže znanstvenica dr. Debra Miller.

Čokolada čuva zdravlje i produljuje život

Čokolada je najbolje dosad otkriveno piće - ona čuva i njeguje cjelokupno zdravlje ljudi svih dobnih skupina, izjavio je 1672. godine ugledni engleski liječnik William Hughes. S njim se složio i francuski kolega, dr. D. de Quélus, koji je u 17. stoljeću u svojem djelu “Prirodna povijest kakaa i šećera” napisao da čokolada čuva zdravlje i produljuje život.  

Bolja od borovnica i zelenog čaja

Kako bi se u čokoladi sačuvao što veći postotak antioksidansa važnih za zdravlje koji mogu djelovati i antikancerogeno, poželjno je da se proizvodi posebnom metodom pri niskim temperaturama. 

No istraživanja su pokazala kako tamna čokolada ima veći antioksidativni učinak od borovnica, brusnica, zelenog čaja i crvenog vina.

Afrodizijske moći čokolade “prejake” za žene

Čokolada je oduvijek slovila i kao moćan afrodizijak. Spominje se da je astečki vladar Montezuma navodno pio abnormalne količine “ljubavnog eliksira” kako bi mogao zadovoljiti harem ljubavnica. S druge strane, čokolada je - vjerojatno zbog straha od utjecaja jakih afrodizijskih svojstava, bila zabranjena astečkim ženama. Najpoznatiji ljubavnik Casanova čokoladu je smatrao najboljim jutarnjim obrokom.  

U 18. st čokolada je "uznemiravala" djecu

Unatoč zdravstvenim dobrobitima u 18. stoljeću čokolada se smatrala isključivo pićem za odrasle. - Čokolada u djece izaziva takvu uznemirenost da ne mogu biti tiho niti sjediti na mjestu - rekao je dr. Giovanni Batista Felici.  

Čokoladom protiv kašlja

Teobromin, prirodni sastojak kakaovca, a tako i čokolade, onemogućuje aktivnost živca koji izaziva kašalj te je čak 30 posto uspješniji u liječenju kroničnoga kašlja od standardnih lijekova, otkrili su britanski znanstvenici.