Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
4 komentara

Dječaku su odstranili 15 posto mozga, a danas igra čak i šah

Tanneru Collinsu uklonili su benigni tumor, no mozak se sam 'popravio'. Ključ je u neuroplastičnosti, sposobnosti mozga da stvara nove veze, objašnjava neurologinja Vida Demarin

Foto: Dreamstime
4 komentara

Malo prije sedmog rođendana, dječak Tanner Colins izgubio je šestinu mozga. Kirurzi su mu morali otvoriti lubanju i pažljivo odstraniti benigni tumor veličine loptice za golf koji je rastao prema stražnjem dijelu glave, pritiščući mu mozak i uzrokujući nepodnošljive migrene i napadaje, piše Daily Mail. 

Lijekovi mu nisu pomagali i jedva je uspijevao izdržavati školski dan. Tanner i njegovi roditelji, Nicole i Carl, iz Pittsburgha u Pennsylvaniji, bili su spremni na najgore. Znali su da bi operacija zaustavila napadaje, ali Tannera bi to koštalo dijelova mozga koji mu omogućuju da vidi i obrađuje vizualne informacije. Mogao je ostati slijep. Čak i kad bi mogao vidjeti, mogao je patiti od kognitivnih kašnjenja.

Ali danas, pet godina kasnije, Tanner je vješt igrač šaha, a njegov um pruža jedinstven uvid u to kako se mozak 'popravlja'.

Da bi ga spasili od napadaja, liječnici su morali odstraniti Tannerov desni okcipitalni režanj, što je pola okcipitalnog režnja (dio prema vratu). Unatoč tome što je izgubio 15 posto mozga, lijeva strana Tannerovog tog organa preuzela je zadatke koje je prije obavljala desna.

Zvuči kao znanstvena fantastika, ali to je moguće je kroz ključnu karakteristiku mozga zvanu neuroplastičnost. Svi mozgovi su 'plastični' u nekoj mjeri. To se odnosi na sposobnost mozga da stvori nove i različite veze između neurona. Bez toga bismo izgubili sposobnost učenja i pamćenja.

Da je to doista moguće, potvrdila nam je akademkinja i neurologinja Vida Demarin.

- Zahvaljujući neuroplastičnosti mozga stvore se novi putovi i veze i onda drugi dijelovi mozga preuzmu funkciju djela kojeg više nema. To je reorganizacija – objašnjava neurologinja Demarin.

Foto: Damir Spehar/PIXSELL Akademkinja Vida Demarin

Gubitak neuroplastičnosti vidljiv je u odraslih s Alzheimerovom bolešću i drugim oblicima demencije. Neuroplastičnost je ključna i za ozdravljenje mozga nakon traumatskih ozljeda poput potresa mozga.

No u slučaju dječaka Tannera ne radi se samo o popravljanju oštećenih neuronskih veza, nego o nadoknađivanju cijelih režnjeva, i to onih koji su tako blisko uključeni u vid i vizualnu obradu. Psihologinja Sveučilišta Carnegie Mellon, dr. Marlene Behrmann, nada se da će proučavanje izvanrednog oporavka Tannerovog mozga pomoći liječnicima da nauče istrenirati mozgove pacijenata da vide i razumiju vizualne znakove.

Od trenutka kad se Tanner probudio nakon operacije, liječnici poput dr. Behrmann pomno prate električne aktivnosti u njegovom mozgu, pomoću kojih neuroni i regije mozga međusobno komuniciraju.

STOTINU RAZLIKA Ženski mozak je mlađi i bolje čita misli, a muški se orijentira

Tijekom sedam dana kada se Tanner oporavljao u bolnici, liječnici su pokušavali stvoriti 'kartu' koja prikazuje koji su dijelovi komunicirali jedni s drugima i kako, i koji su dijelovi postali tamni i tihi. Uspoređivali su ih s kartama Tannerove aktivnosti u mozgu kada je mozak bio cijeli. Nakon operacije još uvijek je mogao vidjeti i prepoznati svoje roditelje. Imena na početku nisu dolazila tako lako, ali za nekoliko dana i to mu se vratilo.

Taj povratak je izvanredan, ali kako su znanstvenici prvi put shvatili 60-ih godina, to ima veze i s Tannerovom dobi. Sve do 25. godine mozak je još uvijek u velikoj mjeri u razvoju - osobito vizualni dijelovi. Čini se da je to nekako omogućilo lijevoj strani mozga da preuzme dužnosti desne.

themoviedb.org MISLIMO DA ZNAMO ŠTO ŽELIMO... I mozak može prevariti čovjeka koji je zaljubljen, isto kao i srce

Kroz tri godine nakon operacije, dr. Behrmann je svakih šest mjeseci testirala Tannera kroz niz memorijskih igara koje su uključivale gledanje, prepoznavanje i imenovanje. Proučavala mu je mozak dok je igrao te igre i pratila protok krvi u različite dijelove mozga, a zatim ih uspoređivala s djecom njegove dobi koja imaju čitav mozak. No osim praznog područja u stražnjem dijelu glave i slijepe točke na periferiji njegovog lijevog oka, Tanner se nije razlikovao od druge djece njegove dobi. Međutim, on nije jedini. Dr. Behrmann je pratila osmero djece koja su prošla slične postupke. Svi osim jednog su se oporavili. 

- Kod djeteta je to puno lakše jer se mozak u toj dobi još razvija, ali neuroplastičnost je ključna za oporavak - kaže prof. Demarin. Ističe da rezultati opsežnih istraživanja tijekom "Desetljeća mozga" (1990. – 2000.), uz primjenu sve savršenijih dijagnostičkih metoda, naglašavaju važnost mehanizma neuroplastičnosti mozga, mehanizma kojeg su znanstvenici opisali još krajem 19. stoljeća, no tada bez jasnih dokaza.

- Upravo taj mehanizam neuroplastičnosti pokazuje da mozak nije statičan organ koji se ne može oporaviti i na čije funkcije ne možemo djelovati, već naprotiv, stvaranjem novih veza između moždanih stanica (neurona), reorganizacijom i re-mapiranjem, moguće je u nekim slučajevima ponovo uspostaviti funkciju, a također i očuvati svježinu funkcioniranja do duboko u starosti. Aktiviranjem zrcalnih neurona, vidnim, slušnim i taktilnim podražajima, zamišljanjem pokreta, učenjem novih znanja, potičemo mehanizam neuroplastičnosti sa svrhom oporavka - objašnjava neurologinja Demarin. 

Herbal and masala tea on a black chalkboard ŠALICA ZDRAVLJA Kralj među čajevima: Zeleni je najzdraviji - čuva srce i mozak

Dodaje da su bolesti mozga nažalost česte, često uzrokuju invalidnost, bitno pogoršavajući kvalitetu života čovjeka i njegove obitelji, a također i uz goleme materijalne troškove. Prema podacima Europskog savjeta za mozak, troškovi zbog bolesti uzrokovanih poremećajima mozga u Europi iznose 798 milijardi eura godišnje.

- Da bi mozak uredno funkcionirao, potrebna mu je stalna opskrba krvlju, koja donosi hranu za moždane stanice. A da bi ta opskrba bila dostatna, treba procijeniti rizik nastanka poremećaja, otkrivanjem i držanjem pod kontrolom tzv. čimbenika rizika. To su u prvom redu, povišen krvni tlak, šećerna bolesti, srčane bolesti, poremećaj u razgradnji masnoća (hiperlipidemija), poremećaj zgrušavanja krvi, pušenje, alkoholizam. Ključevi za očuvanje zdravlja mozga u našim su rukama, a to su zdrava prehrana (mediteranska prehrana), redovita tjelesna aktivnost, nošenje sa stresom u svakodnevnom životu i vježbe moždanih funkcija, tzv. 'brain fitness' - kaže akademkinja Demarin. No najvažniji je, naglašava, stav prema životu.

- Imajte povjerenja u vlastite snage, u mogućnost rješavanja bilo kakvih radnih, emocionalnih, društvenih ili drugih problema. Tajna uspjeha naših akcija i čitavog našeg života je baš u našem stavu, ako je on pozitivan, pun povjerenja, entuzijazma i volje – onda će i naš život biti takav – pun entuzijazma, energije, veselja i sreće. U takvoj klimi punoj pozitivnih vibracija nema mjesta za bolest, loše raspoloženje ili nesreću. A hoćemo li misliti pozitivno ovisi o nama samima - zaključuje akademkinja Demarin. 

OVE FOTKE DOKAZUJU DA JE SEVERINA I DALJE SEKS BOMBA: 'Možda je popustio botoks, ali žena je nevjerojatna'

Tema: 100% prirodno

Možda vas zanima i ovo:
Message