Doroteja Moguš (31) iz Velikog Grđevca kod Bjelovara još od malih nogu obožava ići u lov. Obožava i Damski lov koji ima posebnu draž, jer se sakupi veliki broj žena
BRZA NA OKIDAČU
Doroteja po danu radi u banci, a po noći odlazi u lov na veprove
Među 68 tisuća lovaca koliko ih ima u Hrvatskoj, svega tri tisuće njih su žene koje čine 4,5 posto te populacije. Jedna od njih je Doroteja Moguš, 31-godišnja bankarska službenica iz Velikog Grđevca kod Bjelovara, koja je već osam godina punopravni član lovačkog društva "Jelen" iz Velikog Grđevca.
POGLEDAJTE VIDEO: Mlada lovkinja
Pokretanje videa...
00:58
Osim nje još je nekoliko žena u tom društvu. Kao i većina lijepih priča i njezina je nastala spontano.
Sve je počelo još u djetinjstvu kad je s nekoliko prijatelja čiji su članovi obitelji bili lovci išla u prirodu i pomagala oko poslova na hranilištu za divljač, prebrojavanju divljači…Tako je s vremenom dječja igra dobila svoj nastavak u aktivnom bavljenju lovom. Doroteja nam je na početku razgovora kazala kako većina ljudi nema objektivnu sliku o lovu i lovcima, unatoč tome što je ta djelatnost regulirana brojnim pravilima i etičkim kodeksima.
- Lov je prvenstveno druženje i boravak u prirodi, što je jako korisno za zdravlje. Cjelodnevni boravak u šumi, ponekad uz vatricu i pečeni špek posebice u zimskim mjesecima proleti gotovo u trenu. Tu se prvenstveno ne radi o odstrelu divljači, makar je i to sastavnica lova, ali su tu stroga pravila kojih se pridržava svaki pojedinac - govori u hodu naša sugovornica dok smo išli područjem o kojem skrbi Lovačko društvo "Jelen". Kaže da joj je najljepši lov dočekom, što podrazumijeva boravak na čeki ili nekom drugom mjestu gdje se predviđa da bi divljač mogla naići.
- Ponekad se satima čeka njihov dolazak, ali tada uživam u tišini i zvukovima prirode koji su jedinstveni. Kad se čuje lom i lomljenje granja to je znak da stiže divljač. Tad se sasvim smirim i čekam - iznosi svoja iskustva Doroteja.
U grupnom lovu sudjeluje više lovaca koji "češljaju" određeni dio terena krećući se prema divljači. Tu se točno zna gdje se koji od kolega ili kolegica nalazi. Uz to je važno dobro poznavati teren što je jamac sigurnog lova.
Rekla nam je kako se jednom našla u "škakljivoj" situaciji prilikom lova na divlju svinju, na predjelu naselja Zrinska, gdje ima dosta pregrađenih površina.
- Vepar je kretao prema kukuruzu i metak koji sam ispalila udario je u žicu od ograde, tako da to nije bio hitac kakav sam očekivala. Vepar je pao, ali se ustao i okrenuo prema meni. Na sreću nisam bila sama i kum koji je bio u blizini je zapucao. Tad je vepar promijenio smjer i počeo trčati na drugu stranu od mene da bi se nakon 200-tinjak metara srušio. To je bila jedna vrlo neočekivana situacija - pojašnjava kroz smijeh mlada lovkinja. Inače, lov i nije jeftin hobi. Najviše novca ode na pušku, optiku, odjeću. No, tu je još i članarina društvu i cifra se začas popne na gotovo četiri tisuće eura.
Opisala nam je sudjelovanje i u Damskom lovu koji imaju posebnu draž, jer se sakupi veliki broj žena od kojih neke dođu i iz inozemstva. Tu se osjeti sva ljepota i dinamika lova, kojemu prethodi druženje uz pjesmu i veselje. U Damskom lovu sudjeluje i par muškaraca koji su pogoniči i sa psima tjeraju divljač.
- Nezaboravan lov je bio na Papuku gdje su došle lovkinje iz gotovo cijele sjeverne Hrvatske. Bile smo dva dana i noćile kod kolegice u vikendici koja je bila domaćin. Prije lova smo se našle u Lovačkom domu na doručku i pripremamo se za lov. Bio je snijeg i dosta hladno, ali smo uživale boraveći u gotovo netaknutoj prirodi - priča nam Doroteja Moguš koja je dosad odstrijelila jednog jelena i 10-tak veprova.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
