Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
17 komentara

Dr. Josip Staničić: Dodaci joda mogu izazvati upalu štitnjače

Jodiranjem soli uravnotežen je unos joda kojeg nije potrebno dodatno unositi jer prevelike količine mogu izazvati Hashimotov tireoiditis, kaže dr. Josip Staničić, specijalist nuklearne medicine

Thyroid - Female Organs - Human Anatomy
Foto: decade3d
17 komentara

Leptirasta žlijezda smještena ispred larinksa (grkljana) zadužena je za proizvodnju hormona T4 i njegovo pretvaranje u hormon T3, koji utječe na pravilno funkcioniranje svih stanica našeg organizma. 

Dr. med. Josip Staničić, specijalist nuklearne medicine i bolesti štitnjače iz Poliklinike Perić-Staničić, objasnio je kako njezin poremećen rad može dovesti do ozbiljnih problema, poput hipotireoze, koja se razvija sporo, godinama, pa ju je i teže dijagnosticirati ili pak ubrzanog rada štitnjače - hipertireoze. Brojke pokazuju da je više od dvije milijarde ljudi u svijetu oboljelo je od nekog poremećaja štitnjače, dok ih je u ukupnoj populaciji i do 50 posto. 

Zašto su bolesti štitnjače postale prava pošast? 

Bolesti štitnjače danas se sve češće otkrivaju, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu. Bolja dijagnostika i veća dostupnost medicinskih usluga su jedan od čimbenika koji imaju utjecaj na porast broja bolesnika. Također, kako sve veći udio populacije boluje od kroničnog Hashimotova tireoiditisa, moguće je da je i današnji preporučeni, pa ponekad čak i povećan unos joda utjecao na češću pojavu ove bolesti. Danas imamo značajno manji udio gušavosti u populaciji uz potpuno iskorjenjivanje ostalih stanja izazvanih nedostatnim unosom joda, kao npr. kretenizma. Ovo možemo zahvaliti upravo uvođenju univerzalnog programa jodiranja soli kojim je unos joda u populaciji uravnotežen na razini cijele Hrvatske. Hrvatska je od strane Svjetske zdravstvene organizacije proglašena zemljom primjerom u postizanju idealne razine unosa joda u populaciji. Apsolutno treba izbjegavati uzimati Lugolovu otopinu koja sadrži od 5 do 10 mg joda po samo jednoj kapi (od 50 do 100 puta veća količina od preporučenog dnevnog unosa). Također, nije preporučeno koristiti tzv. himalajsku sol, jer nije regulirana kao ostale soli, nego kao dodatak prehrani, te sadrži vrlo nisku količinu joda (1,42 mg nasuprot potrebnih oko 19 mg po kilogramu soli). U ljudskom se organizmu nalazi od 15 do 20 mg joda, od kojih je 80 posto u štitnoj žlijezdi. Preporučena dnevna količina unosa joda u organizam iznosi 150 mikrograma dnevno, a za trudnice se preporučuje dnevni unos od 250 mikrograma dnevno. Kod blagog do umjerenog manjka joda štitnjača pak hipertrofira kako bi mogla proizvoditi dostatnu količinu hormona pa dolazi do gušavosti.

Foto: Zarko Basic/PIXSELL

Koji su vanjski uzroci bolesti štitnjače? Mogu li se ikako prevenirati?

Nema pravila zbog čega nastaju moderne bolesti štitnjače. Najčešće se govori o stresu. Iako neki pričaju o elektromagnetskom zračenju (neionizirajućem), to je i dalje vrlo dvojbeno jer nema točnih podataka. Ionizirajuće zračenje, kakvo se dogodilo nakon nuklearnog incidenta u Černobilu 1986., može dovesti do povećanja incidencije karcinoma štitnjače, i to prvenstveno kod male djece. U Hrvatskoj, nasreću, ovog povećanja tad nije bilo jer je ukupna količina radioaktivnosti ipak bila višestruko niža u usporedbi s Bjelorusijom ili Ukrajinom. Većina bolesti štitnjače danas je autoimune etiologije te nemaju jasan uzrok, zbog čega ih je, nažalost, nemoguće jasno prevenirati. Ipak, važno je napomenuti da su bolesti štitnjače gotovo u potpunosti lako rješive. Preporučljivo je voditi ‘zdrav život’ i zdravo se hraniti. Ne treba dodatno unositi jod jer hrana ionako sadrži dovoljnu količinu joda (preko soli). To je sva prerađena hrana koju jedemo svaki dan, od kruha, suhomesnatih proizvoda, sireva, gotovih umaka, kolača... Pravilnik o univerzalnom jodiranju soli iz 1996. propisao je povećanje količine kalijeva jodida (KI) u soli s 10 mg/kg na 25 mg/kg (povećanje od 2,5 puta). Ponavljam, preporuka je da ne uzimate preparate koji sadrže velike količine joda (Lugolova otopina), jer upravo one dovode do upale i u većini slučajeva do blokade funkcije štitnjače. 

Fotolia STALNO HLADNO Što se krije iza zimice: Mogući su krivci anemija i štitnjača

Statistike kažu da i muškarci obolijevaju gotovo jednako kao žene, ali rjeđe se kontroliraju?

Dosadašnje studije pokazuju da su bolesti štitnjače značajno učestalije u žena nego u muškaraca, To, barem dijelom, može biti posljedica češćih kontrola u žena, ali je razlika ipak izrazito velika. Ipak, ne bismo smjeli reći da su muškarci ‘imuni’ na bolesti štitnjače. Muškarci mogu oboljeti od hipotireoze i hipertireoze, imati čvorove u štitnjači i oboljeti od karcinoma.

Kakvo je stanje s mladima? Obolijevaju li i oni više?

Bolesti štitnjače danas se sve više otkrivaju i kod mlađih ljudi. Najmlađi pacijenti su i djeca i tinejdžeri, najčešće s dijagnozom Hashimotova tireoiditisa, a rijetko i hipotireoze, no o njima se brinu pedijatri. Pacijenata, dakle, ima raznih dobi, no najrizičnija skupina su ipak mlade žene na granici 30. godine.  

Foto: Zarko Basic/PIXSELL

Na koje simptome treba obratiti pažnju? Što je s debljanjem? Zašto dolazi do tako naglog skoka kilograma?

Treba obratiti pažnju na sve simptome koji mogu biti povezani s ubrzavanjem metabolizma, kao palpitacije (ubrzani rad srca, osjećaj ‘preskakanja’ srca), tremor, anksioznost, nesanica, ubrzana probava,  pojačano znojenje, ili pak s usporavanjem metabolizma, kao što su umor, malaksalost, usporena probava, neredoviti menstrualni ciklusi, dobivanje na tjelesnoj težini itd... Primijetite li da ste dobili 2-3 kilograma uz normalan unos hrane, bilo bi dobro provjeriti funkciju štitnjače. Neotkrivena hipotireoza može dovesti do relativno brzog debljanja zbog toga što se kod nekorigirane hipotireoze usporava metabolizam na razini cijelog tijela i snižava brzina ‘trošenja’ energije (kalorija). Ako se hipotireoza drži lijekovima pod kontrolom, ne bi trebalo dolaziti do povećanja tjelesne težine.

S kojim vam se simptomima najčešće javljaju pacijenti?

Najčešći simptomi kod pacijenata s bolestima štitnjače su umor i malaksalost, koji, nažalost, nisu specifični za poremećaj funkcije štitnjače te mogu biti posljedica više uzroka. Također, prilikom pojave bilo kakvog osjećaja nelagode u vratu ili otežanog disanja, odmah se sumnja štitnjaču i preporučuje provođenje ultrazvuka. Štitnjača je svakako organ koji može boljeti, ali je većina ovih “nelagoda” izazvana upalom na razini grkljana, što je slučaj za otorinolaringologa. Samo klinički pregled štitnjače može pomoći, osobito ako naiđete na povećanu štitnjaču ili čvor. 

Što je hipotireoza, a što hipertireoza te kada na njih treba posumnjati?

Hipertireoza je rjeđa pojava od hipotireoze, što je dobro, jer ju je značajno teže liječiti. Hipertireoza je stanje hipermetabolizma izazvano povišenom razinom hormona štitnjače T4 i T3 koje obično dolazi sa simptomima ubrzanog rada srca, anksioznošću, nesanicom, tremorom, ubrzanom probavom i ciklusom i u većem broju slučajeva naglim gubitkom kilograma. Hipertireoza je, kao što je u najvećem broju slučajeva i hipotireoza, izazvana autoimunom bolešću i zahtijeva česte kontrole i baždarenje medikamentozne terapije, a u težim slučajevima operaciju ili provođenje terapije radioaktivnom jodom. Hipertireoza je, na sreću, izlječiva bolest. Procjenjuje se da hipotireoza zahvaća oko pet posto stanovnika, a četiri puta češće obolijevaju žene. Često se javlja i nasljedno, osobito kod onih kojih je uzrok hipotireoze Hashimotov tireoiditis (najčešći je ali ne i jedini uzročnik). Hipertireoza s druge strane, zahvaća manje od jedan posto populacije. I u ovom slučaju žene češće obolijevaju i također može biti nasljedno. Uzrok može biti i prekomjerno uzimanje joda, ekstremni stres i druge bolesti. 

Dreamstime PODMUKLA BOLEST Jednostavan test otkriva radi li štitnjača kako treba ili ne...

Kakva je uloga genetike?

Ne možemo tvrditi da bolesti štitnjače imaju jasnu genetsku poveznicu. Velika većina ljudi koji se javljaju u ambulantu za štitnjaču imaju negativnu obiteljsku anamnezu. No, ima i onih kojima gotovo cijela obitelj boluje od neke bolesti štitnjače. One se danas toliko često otkrivaju da genetski uzrok bolesti gotovo da više nije toliko važan.

Što je sa štitnjačom u trudnoći?

Neliječene bolesti štitnjače svakako mogu negativno utjecati na tijek trudnoće, što je i znanstveno dokazano, pa u težim slučajevima dovesti i do pobačaja. Zato se kod bolesti štitnjače u trudnica značajno opreznije pristupa. S obzirom na dokazano pojačan rizik neželjenog ishoda trudnoće u rizičnim trudnoćama i kod neznatno povišene razine TSH, trudnicama se uvodi provjera i sukladno tome nadomjesna terapija levotiroksinom već iznad vrijednosti TSH od 3 IU/ml. Ako trudnica boluje od hipertireoze, treba biti oprezan pri odabiru i doziranju tireostatika. Ipak, iz kliničke prakse znamo da se vrlo rijetko javljaju problemi tijekom trudnoće u žena koje se kontroliraju zbog štitnjače. Ako se terapija redovito uzima, trudnoća uglavnom prolazi u redu, a kako nakon trudnoće značajno pada potreba za hormonima štitnjače, moguće je da se tad može i prekinuti s uzimanjem nadomjesne terapije levotiroksinom.

Foto: Dreamstime

Svaka druga žena ima jedan ili više čvorova na štitnjači

Najčešće čvorovi na štitnjači nisu opasni, no mali dio njih može biti maligan, objašnjava dr. Staničić. 
Normalno tkivo štitnjače tvori velik broj mikroskopskih folikula, kod kojih stanice štitnjače (tireociti) omeđuju centralnu nakupinu koloida. Ovakva specifična struktura štitnjače znači da je ultrazvukom vrlo jednostavno uočiti bilo kakve promjene u njenoj strukturi. Nekad su se čvorovi otkrivali opipavanjem, no tako je gotovo nemoguće otkriti čvor u štitnjači promjera manjeg od 1 cm, pa čak i neke veće ako su mekše strukture. Neke studije navode da gotovo svaka druga žena ima jedan ili više manjih ili većih čvorova u štitnjači. Kod muškaraca je ovaj udio ipak mnogo niži. 

 

 

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message