Eiffelov toranj se snizi zimi za nekoliko centimetara: Parižani su se bunili da je 'nakaradan'

Francuski konstruktor Alexandre Gustave Eiffel rođen je u Dijonu 15. prosinca 1832. Najpoznatiji je po konstrukciji Eiffelova tornja u Parizu. Nakon studija kemije posvetio se graditeljstvu. Autor je brojnih umjetničkih građevina, među kojima se posebno ističu Kip slobode u New Yorku, na čijoj je statui 1886. bio konstruktor armature, potom brojnih željezničkih vijadukata, mostova, dizajnirao je i paviljon grada Pariza za izložbu 1878. god'nakaradanine te kolodvor u Budimpešti.

Za Svjetsku izložbu u Parizu 1889. godine Eiffel je konstruirao toranj koji je postao zaštitnim znakom Pariza. Do 1931. godine bio najveća građevina na svijetu, visine 300,5 metara, a s antenom čak 320,8 metara. Manje je poznato da se tijekom zime on smanji za nekoliko centimetara, a nakon što se temperature dignu, vraća se na originalnu visinu. Trebao je isprva biti privremeni spomenik, čak su se i Parižani u početku bunili protiv njega. Neki od vodećih francuskih intelektualaca i umjetnika otvoreno su ga nazivali "nakaradnim". Pokrenuli su i peticiju da se toranj sruši. Gradnja je trajala točno dvije godine, dva mjeseca i pet dana. Eiffelov toranj nije oduvijek bio brončano-smeđe boje kao danas. Kad je tek postavljen, bio je žut, a potom od 1954. do 1961. crvenkasto smeđi. Godišnje ga posjeti oko sedam milijuna ljudi.

Zameo ih vjetar traje četiri sata

Redatelj Victor Fleming stvorio je jedan od najslavnijih filmova svih vremena po romanu Margaret Mitchell. Film "Zameo ih vjetar" imao je premijeru 15. prosinca 1939. u Atlanti. Imao je i najveću zaradu u povijesti kad se uračuna inflacija, više od dvije milijarde dolara u današnjoj vrijednosti. Traje gotovo četiri sata i radnjom je smješten na američki Jug.

Napisao je osnovna pravila za košarku

Kanađanin James Naismith, učitelj tjelesnog odgoja u YMCA školi, prihvatio je izazov da izmisli sport koji će učenike održavati aktivnima u zimskim mjesecima te za koji neće biti potrebno puno prostora i koji neće biti grub. Nakon što je pregledao različite ideje i odbacio neke od njih kao neprikladne, Naismith je 15. prosinca 1891. godine napisao osnovna pravila za novu igru. Osmislio je 13 pravila, od kojih se 12 koristi u današnjoj košarci u modificiranoj verziji. Neka od pravila koja je napisao bila su da se lopta može baciti u bilo kojem smjeru jednom ili objema rukama. Lopta se ne smije udarati šakom, igrač ne može trčati s loptom, nego je mora baciti s mjesta na kojem ju je uhvatio, nema guranja, udaraca ili spoticanja protivnika... Naismith je zaključio da je najbolje da “gol” bude iznad glava igrača, jer ga je tako gotovo nemoguće braniti, pa se smanjuje fizički kontakt. 

NA DANAŠNJI DAN Nostradamus je proročanstva pisao u stihovima, a predviđao ih uz pomoć vode i zdjele

Više vremeplova pročitajte ovdje.