Nedavni tragičan slučaj obitelji u Istri koja se otrovala monoksidom jer je gnijezdo stršljenova zaštopalo dimnjak, ukazalo je na i dalje postojeći problem. Stršljenovi ne predstavljaju samo ljetnu brigu i treba ih se paziti i na jesen
PRAKTIČNI SAVJETI
Evo kako držati stršljene dalje od doma i što učiniti ako ubodu
Čitanje članka:
4
min
Često ih se povezuje s ljetom, no i u jesensko razdoblje su pojačane aktivnosti stršljena. U potrazi za hranom i mjestom za gnijezdo, ovi opasni opnokrilci često se nastane na nezgodnim mjestima poput tavana, šupa, a osobito dimnjaka. Iako je njihov ubod bolan, stvarna opasnost leži u alergijskim reakcijama i nepromišljenim pokušajima uklanjanja gnijezda.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:18
Nedavni tragičan slučaj iz Istre u kojemu se obitelj otrovala monoksidom zbog gnijezda stršljenova koje je zaštopalo dimnjak, to potvrđuje. Donosimo sveobuhvatan vodič o tome kako se nositi s gnijezdom u dimnjaku i što učiniti ako do uboda ipak dođe.
Gnijezdo u dimnjaku – misija isključivo za profesionalce
Pronalazak gnijezda stršljena u dimnjaku predstavlja ozbiljan sigurnosni rizik. Osim opasnosti od ulaska insekata u stambeni prostor, gnijezdo može blokirati protok dima i uzrokovati druge probleme. Prva i najvažnija uputa stručnjaka jest – ne pokušavajte ga ukloniti sami.
Stršljeni će svoj dom braniti pod svaku cijenu. Uznemireno gnijezdo, koje može brojiti i do 700 jedinki, rezultirat će masovnim napadom. Za razliku od pčele, jedan stršljen može ubosti više puta, a njegov je žalac duži i deblji, zbog čega otrov prodire dublje u kožu. Metode "uradi sam", poput zadimljavanja ili prskanja gnijezda komercijalnim sprejevima na teško dostupnom mjestu, izuzetno su opasne i mogu biti kobne.
- Ne dirajte sami gnijezda ovih opasnih kukaca već zovite ovlaštene pravne osobe koje će to stručno napraviti umjesto vas, upozoravaju iz Hrvatske udruge za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju (HUDDD), na čijim stranicama možete pronaći popis ovlaštenih stručnjaka za cijelu Hrvatsku.
Profesionalci posjeduju zaštitnu opremu i specijalizirana sredstva za sigurno uklanjanje gnijezda. Zanimljivo je da je europski stršljen u nekim zemljama, poput Njemačke, zaštićena vrsta te su za njegovo uništavanje propisane visoke kazne, što dodatno govori o njegovoj važnosti u ekosustavu gdje, između ostalog, čisti prirodu od lešina.
Prevencija je pola posla: Kako ih držati podalje
Kako biste smanjili vjerojatnost da se stršljeni nastane u vašoj blizini, možete primijeniti nekoliko preventivnih mjera. Stršljene privlače slatki mirisi voća i sokova, kao i miris mesa s roštilja. Redovito uklanjajte ostatke hrane i trulo voće iz dvorišta te prekrivajte hranu i piće kada boravite na otvorenom.
Postoje i prirodni repelenti koji ih odbijaju.
- Eterična ulja: Pomiješajte nekoliko kapi ulja lavande, eukaliptusa, klinčića, geranija ili limunske trave s vodom i malo deterdženta za suđe te poprskajte okvire prozora i vrata.
- Biljke i mirisi: Stršljeni ne vole miris bosiljka, metvice, češnjaka i taloga kave. Strateški postavljene tegle s ovim biljkama mogu pomoći.
- DIY zamke: Zamke možete napraviti od prerezane plastične boce. U donji dio ulijte pivo, slatki sok ili ocat, a gornji dio okrenite naopako i umetnite kao lijevak. Ovo može smanjiti broj jedinki u okolici, ali nije rješenje za uklanjanje cijelog gnijezda.
Ubod stršljena: Od prve pomoći do poziva hitnoj službi
Uvriježeno je mišljenje da je ubod stršljena smrtonosan, no stručnjaci iz Hrvatske udruge pčelara "Pčelinjak" ističu da je otrov stršljena manje toksičan od pčelinjeg, iako je sam ubod znatno bolniji. Prava opasnost prijeti osobama koje su alergične, a koje to često saznaju tek nakon prvog neugodnog iskustva.
Prva pomoć kod normalne reakcije:
Ako niste alergični, reakcija na ubod bit će lokalna – crvenilo, oteklina i jaka bol.
- Isperite mjesto uboda: Koristite vodu i sapun.
- Stavite hladan oblog: Led ili hladan predmet umotan u krpu smanjit će bol i oticanje.
- Podignite ekstremitet: Ako je ubod na ruci ili nozi, držite ud povišeno.
- Uzmite lijekove: Možete nanijeti antihistaminsku ili kortikosteroidnu kremu te po potrebi uzeti oralni antihistaminik (npr. Belodin, Claritine, Xyzal).
- Ne češite: Izbjegavajte diranje mjesta uboda kako ne bi došlo do infekcije.
Znakovi za uzbunu: Kada potražiti liječničku pomoć?
Potrebno je hitno potražiti medicinsku pomoć ako se pojave simptomi koji upućuju na jaku alergijsku reakciju ili anafilaktički šok. Prema uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), obratite pozornost na sljedeće:
- Otežano disanje ili gušenje: Oteklina u području vrata, jezika ili usta iznimno je opasna.
- Generalizirani osip (urtikarija): Koprivnjača koja se širi po cijelom tijelu.
- Vrtoglavica, mučnina, povraćanje i malaksalost.
- Ubrzan rad srca i gubitak svijesti.
Posebno su opasni ubodi u područje glave, vrata i usta zbog brzog oticanja koje može ugroziti dišne putove. U slučaju pojave bilo kojeg od ovih simptoma, odmah pozovite hitnu medicinsku pomoć.
Osobe koje znaju da imaju alergiju na ubode insekata trebale bi uvijek sa sobom nositi set za samopomoć, koji uključuje autoinjektor s adrenalinom (EpiPen).
- To je najpotentniji lijek za ozbiljne alergijske reakcije koji osoba može sama sebi ubrizgati - savjetuje prof. dr. sc. Ljubica Matijević Mašić, dr. med.
Susret sa stršljenima može biti neugodan i zastrašujuć, no panika je najgori neprijatelj. Ključ je u prevenciji, smirenom i ispravnom reagiranju te prepuštanju opasnih zadataka, poput uklanjanja gnijezda, stručnjacima. Poznavanje koraka prve pomoći i prepoznavanje simptoma alergije može spriječiti teže posljedice i sačuvati život.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
