Kad se zaraza proširi, prirodno je da su putnici u zrakoplovima vrlo zabrinuti. Dodatnu im brigu zadaje činjenica da trenutačno cirkuliraju dva virusa, gripa i korona virus
UPOZORENJE
Evo kako se korona virus širi u avionu i gdje je pametno sjesti
Uz epidemiju korona virusa, aktualan je i virus gripe koji je samo u SAD-u tijekom ove sezone ubio više od 10.000 ljudi, piše Msn.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:19
Velike zračne luke započele su s provjerom putnika vezano uz korona virus, a više zrakoplovnih tvrtki privremeno je ukinulo linije prema Kini. No to je slaba utjeha za putnike općenito.
Možete se zaštititi od zaraze na javnim mjestima otvorenog tipa, no kad netko kihne u metalnoj zatvorenoj kutiji u kojoj sjedite na jednom mjestu, nema puno prostora za prevenciju. Iako čovječanstvo mora još puno toga naučiti o korona virusu, za sad je poznato da je riječ o respiratornoj zarazi nalik gripi. Kako se onda ti virusi šire u zrakoplovu?
Kako se općenito šire virusi?
Ako ste ikad kihnuli u dlanove ili se daleko odmaknuli od kolege koji u vašoj blizini kašlje, onda već ponešto znate o tome kako se šire virusi. Kad zaraženi pojedinac kašlje ili kiše, sitne kapljice sline i sluzi te drugih tjelesnih tekućina putuju zrakom. Ako neka od tih kapljica padne na vas, dotaknete je ili udahnete, i sami se možete zaraziti. Takve kapljice padaju u neposrednoj blizini zaraženog čovjeka.
Emily Landon, infektologinja iz Chicaga, pojašnjava kako se zaraza može proširiti u krugu od dva metra od čovjeka koji kiše ili kašlje, a može se prenijeti na druge i ako u blizini zaraženog borave dulje od 10 minuta.
- Vrijeme i udaljenost su važni - istaknula je Landon.
Respiratorne bolesti također se šire površinama na koje su pale kapljice sline, poput pladnjeva, stolova, ili sjedala u avionu. Koliko su dugo te kapljice zarazne ovisi o podrijetlu kapljica i samoj površini. To znači da je važno je li riječ o slini ili sluzi, je li površina porozna ili nije. Koliko će dugo virusi preživjeti na površinama vrlo je relativno, pa to mogu biti sati ili čak mjeseci. Postoje dokazi i kako se virusi šire zrakom malim, suhih česticama tj. aerosolom.
No epidemiolog prof. Arnold Monto iz Michigana kaže kako to nije glavni mehanizam prijenosa.
- Kako bi se mogao prenijeti tim putem, virus mora biti sposoban preživjeti u suhom okolišu - kazao je. Virusi ipak više vole vlažnost, a mnogi će nestati ako su predugo na suhom.
Što to znači za zrakoplove?
Svjetska zdravstvena organizacija definira kontakt sa zaraženim u zrakoplovu ukoliko sjedite unutar dva reda sjedala blizu oboljelog. No ljudi tijekom leta ne moraju samo sjediti, osobito ako je riječ o letovima koji traju više sati. Odlaze na toalet, prošeću, druže se.
Tijekom epidemije SARS-a 2003. godine, koji je također oblik korona virusa, putnik na letu iz Hong Konga u Peking zarazio je i one putnike koji su sjedili izvan granice od dva reda sjedala. The New England Journal of Medicine ističe kako bi smjernice Svjetske zdravstvene organizacije uz takva ograničenja propustile 45 posto pacijenata sa SARS-om.
Zbog toga su zdravstveni djelatnici proučavali vjerojatnost zaraze u zrakoplovu u slučaju da zaraženi nije ostao samo sjediti u svom sjedalu. Stručnjaci iz FlyHealthy Teama promatrali su ponašanje putnika i osoblja na 10 interkontinentalnih američkih letova koji su trajali od tri i pol do pet sati.
Vicki Stover Herzberg i Howard Weiss iz Sveučilišta Emory promatrali su kako se putnici ponašaju tijekom leta, gdje borave u kabini, a istovremeno ih je zanimalo kako to utječe na broj i trajanje kontakata s drugima. Željeli su procijeniti koliko bi takvi kontakti omogućili širenje zaraze na letovima.
- Pretpostavimo da sjedite na prolazu ili na sredini reda i ja prođem pored vas na putu do toaleta. Bili smo u bliskom kontaktu, a to znači da sam prošao na metar od vas. Pa ako sam zaražen, mogao bih zaraziti i vas. Željeli smo to proučiti i kvantificirati - istaknuo je Weiss.
Studiju su objavili tijekom 2018. godine te utvrdili kako većina putnika u nekom trenutku napušta svoja sjedala, većinom koriste toalet ili provjeravaju prtljagu u spremnicima iznad sjedala.
Ukupno je 38 posto putnika jedanput napustilo svoje sjedalo, a 24 posto putnika više puta. Samo 38 posto ljudi ostalo je na svojim sjedalima tijekom čitavog leta. Ta je aktivnost ujedno i pokazala koje je sjedalo u avionu najsigurnije. Pokazalo se kako je najmanje vjerojatno da će ustajati ljudi koji sjede uz prozore, njih 43 posto, dok je 80 posto ljudi koji su sjedili kraj prolaza napuštalo svoje mjesto. Dodatno, putnici koji sjede uz prozor imaju su najmanje kontakata s drugima, ukupno 12 kontakata u odnosu na 58 do 64 kontakta koliko su imali ostali putnici.
Stoga se čini da je najbolje birati sjedala uz prozore i ostati na svojem mjestu kako ne biste došli u doticaj sa zarazom. Isto tako, istraživački tim je utvrdio da je opasnost od zaraze za putnike koji sjede u srednjim sjedalima ili uz prolaz razmjerno mala. Weiss tvrdi kako je razlog u činjenici da su kontakti s putnicima u zrakoplovu relativno kratki.
- Ako sjedite uz prolaz, sigurno će pored vas prolaziti mnogi. No oni hodaju brzo i ne zadržavaju se, pa je prema tome vrlo mala mogućnost zaraze - tvrdi Weiss. Priča je drugačija ako je zaražen član posade. Stjuardese provode puno vremena hodajući prolazom i u interakciji su s putnicima. Stoga je veća vjerojatnost da će one imati bliže kontakte koji traju dulje. Studija navodi kako oboljeli član posade može u prosjeku zaraziti 4,6 putnika tijekom samo jednog leta.
- Zato je imperativ da osoblje ne putuje ako su bolesni - upozorili su.
Kako se tu uklapa korona virus?
Weiss ističe da još ne znamo kako se točno korona virus prenosi. Moguće je da se zaraza širi kapljičnim putem, ali i fizičkim kontaktom, slinom, proljevom ili oralnom konzumacijom zaraženih materijala, pa čak i aerosolom. Kaže kako njihov model ne uključuje prijenos aerosolom, iako se nadaju da će se i tome pozabaviti u budućnosti.
Upozorili su i kako se njihovo istraživanje ne može primijeniti na dugotrajne letove te zrakoplove koji imaju više od jednog prolaza. Landon se slaže da još ne znamo kako se prenosi korona virus, no vjeruje kako su rezultati ove studije primjenjivi u svakodnevici. Svi prethodni korona virusi prenosili su se kapljičnim putem, pa vjeruje kako ni ovaj nije iznimka. Novi korona virus ponaša se slično kao SARS. Oba su životinjskog podrijetla, a čini se da su potekli od šišmiša. Oba imaju dug period inkubacije od 14 dana, za razliku od gripe u kojoj je inkubacija dva dana i zaraza se može širiti prije pojave simptoma bolesti.
Imajući to na umu, Landon savjetuje da se putnici pridržavaju javnozdravstvenih smjernica za prevenciju zaraze čak i kad su u zrakoplovima. To uključuje redovito pranje ruku sapunom i vodom ili korištenje dezinfekcijskih gelova na bazi alkohola. Čini se da korona virus na površinama može preživjeti od tri do 12 sati, pa preporučuje izbjegavanje doticanja površina te osobito izbjegavanje diranja lica i kontakta s putnicima koji kašlju.
Što je gore - gripa ili korona virus?
Postoje mnogi načini na koje se procjenjuje rizik od neke bolesti, a među njima je reprodukcija virusa i smrtnost. Reprodukcija označava broj ljudi koje će oboljeli zaraziti. Maia Majumder iz Dječje bolnice u Bostonu bavi se upravo tim segmentom. Njezini preliminarni rezultati pokazuju da se korona virus može prenijeti na 2 do 3,1 ljudi.
To je veći broj nego kad je riječ o gripi kod koje je taj broj 1,3 do 1,8. Korona virus je sličan SARS-u čiji broj varira od dva do četiri. Smrtnost se odnosi na broj ljudi koji su preminuli zbog bolesti podijeljen s brojem oboljelih. Sezonska gripa, iako je se smatra globalnim problemom, tehnički ubije manje ljudi u odnosu na broj zaraženih te je taj broj oko 0,1 posto. Razlog zašto se svake godine gripa smatra prijetnjom leži u činjenici da se njome zarazi velik broj ljudi, oko 35,5 milijuna u SAD-u. Od toga broja ondje su hospitalizirali 490.000 pacijenata, a umrlo je 34.200 ljudi.
Zato dužnosnici ističu važnost cijepljenja. Smrtnost također pojašnjava i zašto javnozdravstveni servisi upozoravaju na epidemiju korona virusa. Smrtnost kod SARS-a je 10 posto, oko 100 puta više nego kod gripe, a kod novog korona virusa približila se brojci od tri posto, što je usporedivo sa pandemijom španjolske gripe iz 1918. godine. Ako SARS i korona virus iz Wuhana dosegnu milijune ljudi, to bi moglo biti zastrašujuće.
Za razliku od gripe, kaže Landon, čitavo bi čovječanstvo bilo ugroženo jer taj virus nikad nitko ranije nije prebolio. Nema specifičnog lijeka ni cjepiva. Zdravstveni stručnjaci i javnost ovise o kontroli bolesti, a to uključuje i redovito pranje ruku te izbjegavanje kontakta sa zaraženima te organizaciju karantena. Monto sugerira da su takve javnozdravstvene mjere važne i mogu biti prekretnica u zaustavljanju korona virusa kao što je to bio slučaj sa SARS-om.
- Nadamo se da će standardne zdravstvene mjere donijeti rezultate. Kod gripe imamo cjepiva i nekoliko lijekova. No za korona virus nemamo ništa - zaključio je on.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:
Pokretanje videa...
21:32
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
