Evo kako vaše prehrambene navike mogu biti znak ADHD-a

Odabir hrane mogao bi ukazivati na poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje (ADHD), otkriva novo istraživanje. Znanstvenici su otkrili da je “grickanje” međuobroka znatno češće kod osoba s ADHD-om nego kod onih bez tog poremećaja.

Foto: 123RF - ilustrativna fotografija

Istraživanje provedeno na mladima u dobi od 16 do 20 godina pokazalo je da oni s dijagnozom ADHD-a češće konzumiraju energetska pića, čips i prženu hranu u usporedbi s vršnjacima koji nemaju ovaj poremećaj.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

VIDEO

Vesna Hercigonja Novković o ADHD-u | Video: Željko Hladika/PIXSELL/Privatnialbum

ADHD je neurološki razvojni poremećaj koji obično počinje u djetinjstvu i traje u odrasloj dobi. Karakteriziraju ga uporna nepažnja, hiperaktivnost i impulzivnost koji ometaju svakodnevno funkcioniranje ili razvoj. Osobe s ADHD-om često imaju poteškoća s fokusiranjem, pamćenjem zadataka, mirnim sjedenjem i slušanjem bez prekidanja drugih.

Impulzivnost kao ključni faktor prehrambenih navika

Istraživači su zaključili da su specifične prehrambene navike povezane s određenim simptomima ADHD-a, posebno impulzivnošću i potrebom za mentalnom stimulacijom.

POPIS NAMIRNICA Ovo je najbolja i najgora hrana za zdravlje i funkciju bubrega

Prethodna istraživanja pokazala su da nezdrava prehrana, koja uključuje prerađenu i rafiniranu hranu, dodane šećere, nezdrave masti i crveno meso, povećava rizik od razvoja ADHD-a. No, nova studija sugerira da ne samo da prehrana utječe na ADHD, već i ADHD utječe na prehrambene navike.

- Impulzivnost, a ne sam ADHD, pokazala je najsnažniju povezanost s prehrambenim navikama adolescenata, posebno kroz povećanu konzumaciju grickalica. Usmjeravanje na impulzivno ponašanje adolescenata moglo bi znatno utjecati na njihove prehrambene izbore i donijeti značajne zdravstvene koristi - navode autori.

Studiju je vodila profesorica psihologije i neuroznanosti Laura Dalnoki s Maastricht sveučilišta u Nizozemskoj. Tim je analizirao podatke iz dugoročne studije koja prati zdravlje, rast i razvoj više od 2500 djece rođene između 2001. i 2003. godine.

Foto: 123RF - ilustrativna fotografija

Za ovu analizu koristili su podatke prikupljene 2021. godine od 810 adolescenata u dobi od 16 do 20 godina. Sudionici su ispunili upitnik o prehrambenim navikama, ocjenjujući učestalost konzumacije 28 vrsta hrane i pića. Također su naveli jesu li imali dijagnozu ADHD-a. Roditelji su dodatno procijenili ponašanje svoje djece i razinu impulzivnosti.

Adolescenti su svrstani u pet prehrambenih skupina: grickalice, zdrava prehrana, prehrana temeljena na proizvodima životinjskog podrijetla, slatka prehrana i pića. Oni s ADHD-om češće su konzumirali grickalice poput čipsa, prženih zalogaja, energetskih pića i gaziranih napitaka nego njihovi vršnjaci bez ADHD-a.

ADHD, prehrana i stimulacija mozga

Istraživanje je ukazalo na to da ljudi s ADHD-om često jedu kako bi postigli mentalnu i osjetilnu stimulaciju. Prema ranijim istraživanjima, kod osoba s ADHD-om dio mozga odgovoran za osjećaj nagrade i motivacije često ne funkcionira pravilno, što ih tjera da traže vanjske izvore zadovoljstva – poput hrane.

RECEPT DANA Pileći zabaci u umaku od limuna

Hrana stimulira mozak angažirajući osjetila poput okusa, mirisa, vida i dodira. Iako je to uobičajeno i kod osoba bez ADHD-a, osobe s tim poremećajem osjetljivije su na tu stimulaciju zbog kemije mozga. Zbog toga često pretjerano konzumiraju hranu ili se suočavaju s poremećajima poput kompulzivnog prejedanja.

Prethodna istraživanja pokazala su značajne poveznice između ADHD-a i poremećaja prehrane, a impulzivnost je istaknuta kao ključni prediktor ovih problema.

Ova saznanja mogu pomoći roditeljima u prepoznavanju simptoma ADHD-a kod djece te stručnjacima u boljem razumijevanju uzroka specifičnih prehrambenih navika povezanih s tim poremećajem, piše The Daily Mail.