Obavijesti

Lifestyle

Komentari 4

Facebook zlostavljanje: Znak su otuđenost, loše ocjene...

Facebook zlostavljanje: Znak su otuđenost, loše ocjene...
1

Izrugivanje, širenje neugodnih i lažnih informacija, ucjene, ali i brisanje iz grupe ili s popisa prijatelja oblici su zlostavljanja s kojim se susrelo svako deseto dijete u RH

VIDEO

Nemaš dugu kosu, mala, daj se ubij. Kakve su ti to fotografije, d***o? Budeš li se približila mom dečku, požalit ćeš što si se rodila... Noge ću ti polomiti, k**ko! Svakog dana tisuće tinejdžerica u Hrvatskoj ovakvim se riječima koriste pri dopisivanju na internetskoj društvenoj mreži Ask.fm. 

A zbog ovakvog zlostavljanja proljetos si je djevojčica u Hrvatskoj oduzela život. 

- Internet je intenzivirao zlostavljanje među vršnjacima, a najugroženija skupina su djeca od 15 do 16 godina. Nove generacije odrastaju u cyberprostoru te preko mobitela i računala ravno u njihovu sobu stižu prijetnje, uznemirujuće poruke, ismijavanje, izrugivanje... Posljedice takvog nasilja ponekad su ozbiljnije od onih prouzročenih nasiljem u stvarnim situacijama jer sve se odvija pred mnogo brojnijom publikom, a i snaga pisane riječi veća je od snage izrečenog - upozorava prof.dr. sc. Gordana Buljan Flander, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba.

Djeca i mladi od 8 do 18 godina na dan različite medije suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije koriste 7 sati i 38 minuta, pokazalo je istraživanje Kaiser Family Foundation. 

A s blagdanskim praznicima to bi se vrijeme moglo protegnuti na devet sati. No iako čak 85 posto roditelja internet smatra najrizičnijim medijem, simptomi da je njihovo dijete žrtva nasilnika često im promiču. 

- Čak 78 djece tvrdi da u njihovoj obitelji ne postoje pravila za korištenje interneta, a kod samo 17 posto pravila postoje te ih se pridržavaju. Poneki roditelji odlaze u krajnost te djeci zabranjuju korištenje interneta, što je pogrešno jer se ograničavanje pristupa tehnologiji pokazalo neučinkovitim. Pogrešan korak su i savjeti poput: ‘Jednostavno isključi internet’, ‘Samo ih ignoriraj’, ‘Vrati im’, “‘Prestani se zamarati’, ‘Da nisi stavila takvu sliku online, ne bi bilo problema’ jer time pokazujete nerazumijevanja i okrivljavanje žrtve - kaže dr. Buljan Flander.

Ne uoče li roditelji na vrijeme simptome cyberbullyinga, posljedice za dijete mogu biti dramatične, od uznemirenosti, ljutnje, tuge, anksioznosti, narušenog samopoštovanja i depresivnosti do otuđenosti i teškoća u ponašanju i funkcioniranju u školi, što je često praćeno slabim uspjehom i velikim brojem izostanaka. 

- Djeca koja su žrtve i tradicionalnog i elektroničkoga vršnjačkog nasilja pod najvećim su rizikom za razvoj depresivne simptomatologije, samoozljeđivanja te pokušaja suicida. Tzv. cyberbullicid je suicid neizravno ili izravno potaknut iskustvima doživljenim online agresijom - upozorava dr. Buljan Flander. 

Podatak koji zabrinjava je svakako i taj da raste broj djece mlađe od devet godina koja koriste internet, a austrijsko istraživanje je pokazalo da ga koristi i svaki drugi mališan između tri i šest godina. U Hrvatskoj čak 99 posto djece ima pristup internetu kod kuće, u školi ili putem mobitela, 93 posto ih ima profil na Facebooku, a 68 posto ga je otvorilo prije trinaeste godine. Gotovo polovina djece na Facebooku na dan provede sat, dva, a svako peto tri ili više sati, pokazali su rezultati prošlogodišnjega nacionalnog istraživanja koje su proveli Hrabri telefon i Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba. 

- Dok je online, dijete može biti izloženo neprimjerenim sadržajima te opasnom elektroničkom i seksualnom nasilju. Elektroničko nasilje može uključivati širenje povjerljivih ili neugodnih, istinitih ili lažnih, informacija o pojedincima, njihovim obiteljima i prijateljima. Nerijetko se u optjecaj stavljaju i fotografije i videozapisi snimljeni sa ili bez dozvole žrtve. No dijete je žrtva elektroničkog nasilja i ako ga se socijalno isključuje, izbaci iz grupa ili s liste prijatelja. Takvo namjerno blokiranje ili izbacivanje iz neke grupe s ciljem izolacije barem jedanput je doživjelo svako deseto dijete u Hrvatskoj - upozorava dr. Gordana Buljan Flander.

Iza naoko bezazlenoga klika nerijetko se krije koloplet negativnih emocija ljutnje, frustracije, želje za osvetom... Sve se često odvija pod okriljem anonimnosti te je tek svakoj trećoj žrtvi počinitelj poznat. Čak 16 posto djece barem je jedanput primilo neželjenu poruku seksualnog sadržaja, isto toliko ih je priznalo da im je netko provalio u profil te je u njihovo ime objavljivao neugodne stvari o njima samima, 15 posto je barem jedanput putem Facebooka primilo prijetnju, 21 posto prima uvredljive poruke koje u više od polovice slučajeva nastavljaju stizati i nakon što su pošiljaoca zamolili da prestane. Na Facebooku se s ciljem ismijavanja ili vrijeđanja otvaraju i grupe, a pripadnost grupi daje osjećaj sigurnosti i smanjuje osjećaj individualne odgovornosti te se nasilje povezuje sa zabavom što dodatno smanjuje empatiju za žrtvu. 

Zaštitite svoj profil

Oko osam posto djece ima nezaštićen profil, 85 posto ih navodi ime i prezime, a svaki treći i ime svoje škole. Nemojte dijeliti na profilu niti slati u privatnim porukama sadržaje za koje ne biste voljeli da ih vide vaši roditelji, nastavnici ili širi krug prijatelja.

Svako nasilje treba prijaviti

Nasilje putem interneta je kažnjivo. Ako dijete doživi nasilje, čuvajte podatke koji to dokazuju, obratite se pružatelju usluga i prijavite slučaj policiji. Preko MUP-ove aplikacije Red Button možete prijaviti sadržaje koji se odnose na zlostavljanja djece. 

Sleng i kratice kojima se djeca služe na internetu, a koje bi roditelji trebali znati

Kako bi sadržaje svojih poruka sakrili od roditelja, mladi se služe kraticama engleskih izraza čije je značenje roditeljima nepoznato. Evo primjera slenga cybergeneracije:

CYBERBULLYING: BIH (Burn In Hell) - Gori u paklu, FOAD (Fuck Off And Die) - Odj... i umri, H8 - Mržnja, ČKO - Pi*ko, ODJ - Odj*bi

DEPRESIVNE KRATICE: LMA (Leave Me Alone) - Ostavi me na miru, FML (Fuck My Life) - Je... moj život, IHML (I Hate My Life) - Mrzim svoj život

UPOZORENJE STRANCU NA RODITELJA: CD9, P911, POS - Roditelj u blizini, 5 - Pričekaj nekoliko minuta, Roditelj u sobi, 55 - Zrak je čist

ZAHTJEVI ZA SUSRET PRI DOPISIVANJU S NEZNANCEM: ASL (Age/Sex/Location) - Godine/spol/lokacija, W2M (Want To Meet) - Želiš li se naći sa mnom, MIRL (Meet In Real Life) - Nađimo se u stvarnom životu

SEKSUALNE KONOTACIJE: GNOC (Get Naked On Cam) - skini se ispred kamere, Sugarpic (Suggestive or Erotic Picture of self) - Pokaži mi svoju erotsku fotografiju, HSWM (Have Sex With Me) - Želiš li seks sa mnom.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 4
VIDEO

Mnogi ovo ne znaju - daljinski ključevi za auto imaju 'tajnu' funkciju koja je idealna za ljeto
DOBRO JE ZNATI

Mnogi ovo ne znaju - daljinski ključevi za auto imaju 'tajnu' funkciju koja je idealna za ljeto

Vozači možda nisu svjesni da privjesci za daljinske automobilske ključeve imaju niz skrivenih značajki. S kombinacijom dva gumba iskoristite značajku koja je idealna pomoć vozačima ljeti

Evo zašto se danas slavi Praznik rada i zašto se jede baš grah
JESTE LI ZNALI?

Evo zašto se danas slavi Praznik rada i zašto se jede baš grah

U spomen na krvoproliće u Chicagu, na 1. kongresu Druge internacionale 1889. godine odlučeno je da će se 1. svibnja svake godine održavati radničke prosvjede dok god radnici ne izbore pravo na dostojan život i rad
Demenciju možete primijetiti 9 godina prije dijagnoze, ovo su znakovi koje nemojte ignorirati
MNOGI IH ZANEMARE

Demenciju možete primijetiti 9 godina prije dijagnoze, ovo su znakovi koje nemojte ignorirati

Promjene u strukturi mozga mogu se otkriti čak 10 do 25 godina prije pojave simptoma pacijenata s genetskom predispozicijom za pojavu demencije