Pompeji otkrivaju šokantne detalje o seksualnosti Rimljana. Freske i grafiti svjedoče o legalnoj prostituciji i dvostrukim standardima za žene. Što su Rimljani stvarno radili iza zatvorenih vrata?
Grad bez srama
Falusi na ulicama vodili su do bordela: Evo kako je izgledao erotski život u Pompejima
Čitanje članka:
7
min
Ostaci starorimskog grada Pompeja nude nam neponovljiv uvid u svakodnevicu Rimljana pa tako i u odnos prema seksualnosti. Kroz otvorene, dekorativne i simbolički slojevite ostatke davnih vremena, putujemo dva tisućljeća u prošlost kako bismo istražili tadašnji društveni život i njihov odnos prema erotici i seksualnosti.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
02:12
Freske u domovima, termama i lupanarima odnosno bordelima, otkrivaju estetski pristup erotici koji se razlikuje od suvremenih društvenih normi. Iako bi se eksplicitne scene i erotski prizori danas smatrali pornografskima, u rimskom su društvu oni bili izraz slobode i otvorenosti. Ipak, povijest nas iznova podsjeća na dvostruka mjerila: ono što je za muškarce predstavljalo slobodu, za žene je nerijetko - premda ne u svim slučajevima - značilo tek surovu obvezu ili ropstvo.
Turisti pred ulazom u bordel u Pompejima
Arheološka ostavština Pompeja nudi nam fascinantan prozor u svijet u kojem granica između privatnog i javnog, svetog i profanog, nije bila povučena tamo gdje bismo je danas očekivali. Seksualnost je bila prisutna čak i pod nogama prolaznika. Falusi urezani u kamen ceste, poput onih na Via dell’Abbondanza, djelovali su kao svojevrsni putokazi prema bordelima.
Falusi na ulicama koji vode do bordela
Via dell’Abbondanza (Ulica obilja) glavna je, oko 900 metara dugačka istočno-zapadna ulica u Pompejima. Bila je srce komercijalnog, društvenog i svakodnevnog života, povezujući Forum s ostalim dijelovima grada. Falusi kao putokazi do bordela jasno govore da je prostitucija bila legalna i društveno prihvaćena, integrirana u svakodnevnu gradsku vrevu bez osude kakvu poznaje moderno doba.
Bordel se u antičkom Rimu obično zvao lupanar ili lupanarium što u prijevodu znači "vučja jazbina", a termin za prostitutku bio je lupa, što znači "vučica".
Freske s erotičnim prizorima u bordelu
Prostitucija je u Rimu bila legalna i rasprostranjena. Velika većina prostitutki bile su robinje ili oslobođenice. Oslobođenice nisu imale građanskih prava i smatrale su se nižim slojem u društvenoj hijerarhiji. U Starome Rimu su ljudi iz najviših slojeva mogli slobodno uživati u uslugama prostitutki oba spola, bez straha od moralnog prijezira društva, dok je društvo na same prostitutke gledalo kao na infames, osobe koje su zbog nečasnog ponašanja ili zanimanja (npr. glumci, prostitutke, gladijatori) bile izopćene iz društva, odnosno pogođene infamijom (umanjenjem građanske časti).
U rimskoj književnosti ima dosta tekstova koji pišu o prostituciji. Iz djela rimskih povjesničara kao što su Tit Livije i Tacit saznajemo da su neke prostitutke stekle ugled u društvu, ali za vjerovati je da se radi o vrlo rijetkim uspješnim ženama te da je surovost njihovog života puno veća realnost. O prostituciji možemo pročitati u pjesmama Katule, Ovidija, Marcijala i Juvenala, kao i u Petronijevom Satirikonu.
Freske s erotičnim prizorima u bordelu
Pisani izvori nam govore da su zgrade koje su građene za bordele imale male sobice s već napravljenim kamenim postoljem za postelju. U pisanim izvorima se opisuje kako su bordeli vrlo prljavi, kako vonjaju po karakterističnim mirisima koji se zadržavaju u skučenim i slabo provjetrenim prostorijama, kao i po dimu iz svjetiljki. S ulice se ulazilo u neku vrstu odaje za prijem. Svaka je imala jednu malu sobu s ležajem od drveta ili kamena; za svaku je, bilo u prijemnoj odaji bilo iznad vrata njene sobice, bilo naznačeno koja je njena "specijalnost" u seksu, a možda i koliko košta; na ulazu u sobicu u najboljem je slučaju stajao platneni zastor, a često nije bilo ničega. Čini se da Rimljani nisu brinuli za očuvanje privatnosti.
Unutar samih bordela ili lupanara, umjetnost je poprimila komercijalnu ulogu. Freske u skučenim sobicama (cubicula) služile su kao vizualni katalog usluga, potvrđujući cjenike koji su ostali sačuvani u zapisima - poput onoga o Sabini koja je svoju uslugu naplaćivala svega dva asa (tada je kruh koštao 1 as). Postoji značajan nesklad između umjetnosti i zbilje. Dok freske prikazuju idealizirane scene, povijesni izvori podsjećaju na mračnu stranu: prostitucija je većinom bila sudbina robinja najnižeg statusa, a njihova je svakodnevica bila daleko od ljepote prikazane na zidovima.
Zidne slike u bordelu također su bile u funkciji samog objekta i koristile su onima koji nisu poznavali jezik. Iznad vrata svake sobice nalazila se ploča (titulus) s imenom prostitutke i njenom cijenom; na drugoj strani ploče bio je natpis occupata, što je značilo da je djevojka zauzeta, i ta se strana okretala prema vani kad je djevojka bila zaposlena s nekim klijentom. Unutar prostorije obično se nalazila brončana svjetiljka, ili glinena u neuglednijim bordelima, te neka vrsta prostirke ili poljske postelje, prekrivene pokrivačem, koji je ponekad mogao poslužiti i kao zastor. Cijene zabilježene na natpisima u Pompejima kreću se od 2 do 20 asa, pri čemu je as bio brončani ili bakreni novčić relativno male vrijednosti.
Mi živimo u uvjerenju da je Internet pokrenuo u nama želju za intenzivnom komunikacijom, međutim ono što je pronađeno u Pompejima i okolnim gradovima govori nam da je takva potreba dio naše prirode, a da se promijenila samo tehnologija i brzina razmjene informacija.
U posljednjih 15, možda i 20 godina došlo je do porasta istraživanja drevnih grafita, i to je vrlo uzbudljivo“, kaže povjesničarka Rebecca Benefiel, inicijatorica Projekta drevnih grafita. Sačuvano je u više od 11 000 grafita urezanih u lavu i žbuku grada. Kako ističe Vlatka Lemić, ovi natpisi nisu bili tek puki činovi vandalizma, već vitalan komunikacijski kanal koji dokazuje zavidnu razinu pismenosti čak i među nižim slojevima društva. Oni nam puno govore o navikama i načinu komuniciranja u starome Rimu, humoru, odnosu prema politici, gospodarstvu, erotici i općenito svakodnevici.
U tom kontekstu, grafiti seksualnog sadržaja prestaju biti samo vulgarnost i postaju ono što Rebecca Benefiel naziva 'društvenim dijalogom'. Na zidovima lupanara (bordela) i termi, psovke i oglasi isprepliću se s citatima elegijskih pjesnika, sugerirajući da je rimska seksualnost bila prožeta specifičnim mediteranskim humorom i izravnošću. Zidovi su služili kao svojevrsni antički "forum" na kojem su se veličali gladijatori, lobiralo za političke kandidate ili javno obračunavalo s neistomišljenicima. Gradski humor nije štedio nikoga - od gostioničara koji prodaju loše vino do bizarnih vijesti o rođenju petorki, što je jednog suvremenika navelo na slavni zapis: „Divim se, o zide, što se nisi urušio pod teretom tolikih gluposti.“
U lupanaru u Pompejima je pronađeno preko 150 grafita.
Primjeri grafita iz lupanara:
- Hic ego puellas multas futui
- Felix bene futuis
(Pristojnost nam nalaže da si čitatelji sami prevedu neke od najpoznatijih grafita.)
Iako na prvi pogleda izgleda da je u rimsko doba odnos prema seksu bio slobodan i otvoren, moralne norme nisu jednako vrijedile za muškarce i žene.
Julijevski zakoni (18. st. pr. Kr.) propisivali su teške kazne za nevjernu ženu i njezinog ljubavnika, dok je muškarcima, osim javnih skandala, bilo dopušteno voditi ljubav sa slobodnim ženskim osobama (npr. konkubinama i prostitutkama) bez kršenja zakona. Konkubinati su bili tolerirani: muškarac je slobodno mogao živjeti s konkubinom (slobodno rođenom niže klase), bez prava na brak, što je smatrano društveno prihvatljivim oblikom veze. Općenito, zakonski okvir upućuje nas na strogu patrijarhalnu hijerarhiju.
Ono što znamo iz izvora je da je prostitucija bila jako raširena. Osim robinja, prostitucijom su se bavile slobodno rođene žene koje su se nalazile u teškoj financijskoj situaciji, i takve su prostitutke možda smatrane relativno uglednijim od robinja. Druge prostitutke radile su u bordelu ili u nekoj krčmi, i to pod nadzorom svodnika (leno). Premda su mnogobrojne prostitutke umrle u bijedi i zaboravu, neke prostitutke-robinje uspjele su uštedjeti dovoljno novca da bi otkupile svoju slobodu. Prostitutke koje su opsluživale bogatu klijentelu iz rimske elite zvale su se hetere. U Ciceronovo doba hetera Kitera bila je rado viđena gošća na gozbama koje su priređivali pripadnici najviših slojeva rimskog društva. Šarmantne, obrazovane i nadarene, takve su žene doprinijele razvoju novog romantičnog ideala u odnosima između muškaraca i žena, kakav su Ovidije i drugi augustovski pjesnici pisali u svojim ljubavnim elegijama.
Otvoreni odnos prema seksualnosti i erotici osim što je mnogima predstavljao veliki užitak, sa sobom je nosio nasilje, poniženje, bolest i najčešće preranu smrt žena i muškaraca koji su se bavili tzv. najstarijim zanatom.
Statua u Pompejima, Kuća Vetti
Neki odlomci kod rimskih pisaca, kako se čini, ukazuju na to da su se prostitutke nage izlagale i tako se reklamirale potencijalnim klijentima. Nagost se vezivala za ropstvo i ukazivala na to da je određena osoba doslovno lišena privatnosti i vlasništva nad svojim tijelom. U jednom odlomku Seneka Stariji kaže da je položaj prostitutke bio isti kao i položaj robinje koja je na prodaju:
„Naga je stala na obalu, za zadovoljstvo kupca; svaki dio njenog tijela bio je ispitan i dodirnut. Želite li saznati ishod kupovine? Prodao ju je gusar, kupio svodnik, a ona nije dobila ništa. Odvedena je tamo, gdje je najčasnije umrijeti".
Seneka Stariji, Kontroverzije, I, 2, 3.
Bez obzira na sva istraživanja i izvore koje imamo, moramo biti svjesni da i dalje ne znamo kakav je bio odnos prema erotici jer se radi o dugačkom vremenskom periodu rimske povijesti u kojemu su se mijenjala etička, estetska i moralna mjerila.
Zanimljiva je i percepcija suvremenih umjetnika o erotici starog Rima, najbolji primjer je Satyricon talijanski film iz 1969. kojeg je režirao Federico Fellini po romanu Petroniusa iz 60. godine nakon Krista, a koji je u vremenu 60-tih godina prošlog stoljeća izazvao pravu buru na kulturnoj i široj društvenoj sceni.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
