ZNANOST NAPREDUJE
10 stvari koje smo otkrili o funkcioniranju mozga u 2025.
Od svjetlećih neurona do skrivenih uspomena iz najranijeg djetinjstva, 2025. godina donijela je niz otkrića koja su iz temelja promijenila naše razumijevanje mozga
Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Ljudski mozak sadrži oko 86 milijardi neurona povezanih s približno 100 trilijuna sinapsi, što ga čini jednim od najsloženijih objekata u poznatom svemiru. Svake godine znanstvenici otkrivaju nove, važne, ali i neobične činjenice o tome kako ovaj izuzetno prilagodljiv sustav funkcionira, a 2025. godina nije bila iznimka. Neuroznanost je još jednom pokazala koliko je ljudski mozak složen, nepredvidiv i fascinantan organ.
Ljudski mozak sadrži oko 86 milijardi neurona povezanih s približno 100 trilijuna sinapsi, što ga čini jednim od najsloženijih objekata u poznatom svemiru. Svake godine znanstvenici otkrivaju nove, važne, ali i neobične činjenice o tome kako ovaj izuzetno prilagodljiv sustav funkcionira, a 2025. godina nije bila iznimka. Neuroznanost je još jednom pokazala koliko je ljudski mozak složen, nepredvidiv i fascinantan organ.
1. MOZAK IMA RAZVOJNE FAZE TIJEKOM ŽIVOTA
Snimke mozga tisuća ljudi otkrile su da ljudski mozak prolazi kroz pet jasno razdvojenih faza razvoja i starenja. Ključne prekretnice u organizaciji mozga događaju se oko 9., 32., 66. i 83. godine života. Tijekom svake faze, primjerice adolescentne, koja traje od 9. do 32. godine, mozak prolazi kroz slične obrasce promjena kod većine ljudi.
2. IZGUBLJENA SJEĆANJA
Iako se ne sjećamo razdoblja kada smo bili novorođenčad ili mala djeca, istraživanja pokazuju da je mozak tada ipak stvarao sjećanja. Studije hipokampusa kod dojenčadi otkrile su da bebe već oko prve godine života mogu pohranjivati uspomene, no one kasnije postaju nedostupne svjesnom prisjećanju.
3. OBJAŠNJENJE ALZHEIMEROVE BOLESTI
Znanstvenici su otkrili da novorođenčad ima visoke razine tau-proteina, koji su kod odraslih povezani s Alzheimerovom bolešću. Kako su ti proteini u zdravih beba privremeni i kasnije se smanjuju, otkriće sugerira da bi se štetni procesi kod odraslih možda mogli spriječiti ili čak preokrenuti.
4. ROĐENJE NEURONA
Dugo se vjerovalo da se rađamo sa svim neuronima koje ćemo ikada imati. Međutim, 2025. godine znanstvenici su pronašli novonastale neurone i njihove prekursore u mozgovima odraslih osoba, uključujući ljude stare do 78 godina. Time je snažno potvrđeno da neurogeneza postoji i u odrasloj dobi.
5. PROVJERA STVARNOSTI
Kada zamišljamo jabuku, moždana aktivnost vrlo je slična onoj kada je stvarno vidimo. Znanstvenici su otkrili tzv. “signal stvarnosti” koji nastaje u fuziformnom girusu i pomaže mozgu razlikovati maštu od stvarnosti. Poremećaj tog sustava mogao bi objasniti pojavu halucinacija.
6. NADA ZA HUNTINGTONOVU BOLEST
Rani rezultati kliničkog ispitivanja pokazali su da lijek AMT-130 usporava napredovanje Huntingtonove bolesti. Ako bude odobren, bit će to prvi tretman koji djeluje na uzrok bolesti, a ne samo na simptome, i primjenjuje se izravno u duboke strukture mozga tijekom višesatne operacije.
7. PAMETNI PRIMATI
Istraživanja su srušila ideju o ljudskoj kognitivnoj superiornosti. Čimpanze mogu procjenjivati dokaze i mijenjati uvjerenja kada pogriješe, dok bonoboi pokazuju teoriju uma, sposobnost da prepoznaju što drugi znaju ili ne znaju.
8. IZA DUGE
Znanstvenici su stvorili potpuno novu boju, nazvanu olo, stimulirajući isključivo zelene fotoreceptore u oku pomoću lasera. Rezultat je ekstremno zasićena plavo-zelena nijansa koja ne postoji u prirodnom spektru svjetlosti.
9. SVIJETLEĆI MOZAK
Mozak emitira slabo svjetlo zvano biofotoni, nastalo kao nusprodukt potrošnje energije. Po prvi put, znanstvenici su uspjeli detektirati ovo svjetlo izvan ljudske lubanje, a intenzitet se mijenjao ovisno o mentalnim zadacima.
10. VELIKO PITANJE SVIJESTI
Najveća zagonetka mozga ostaje, kako nastaje svijest. Dvije vodeće teorije svijesti sučelile su se u znanstvenom eksperimentu, ali rezultati su bili neodlučni, dovodeći u pitanje ključne pretpostavke obje teorije i naglašavajući koliko toga još ne znamo o vlastitom umu.
