Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
2 komentara

Govorna apraksija: Djeca nisu nemarna, već trebaju logopeda

Dijete kod ovog logopedskog problema govori sporo, nerazumljivo i teško, iako dobro zna sve što želi reći. Problem je što mu mozak teško koordinira mišiće potrebne za govor

486024756
Foto: Tom Wang

Više je vrsta logopedskih problema kod djece pa je važno što ranije doći do stručnjaka kako bi na vrijeme odredio način i tijek terapije.

Dječja govorna apraksija je neurološki poremećaj koji utječe na koordinaciju pokreta pa djeca imaju poteškoća s produkcijom glasova i riječi. Oni točno znaju što žele reći, no njihov mozak ima problema s koordiniranjem i pomicanjem mišića potrebnih za izgovaranje. Djeca s ovim problemom pričaju slabo razumljivo i njihove motoričke vještine nisu u skladu s drugim sposobnostima i dobi.

Prvi znak ovoga problema već u dojenačkoj dobi je izostanak brbljanja. Prve riječi kasne te nedostaju neki glasovi, dijete koristi samo nekoliko suglasnika i samoglasnika, koristi duge pauze između različitih glasova, izostavlja ili zamjenjuje lakšima neke teže glasove, nerijetko djeca imaju poteškoća s hranjenjem, a kasnije i s oblačenjem.

U školskoj dobi ova djeca su neuredna, sporo pišu, razumiju puno bolje nego što se izražavaju, pričaju monotono i isprekidano pogrešno naglašavajući riječi.

Ovaj problem može utjecati na društveni život djeteta i napredak u školi pa ga se ne smije zanemariti jer terapije su dugotrajne.
- Kod ove djece može se pojaviti i hipersenzibilnost u usnoj šupljini (ne vole prati zube, smeta im hrskava hrana) ili hiposenzibilnost (ne mogu jezikom odrediti što im je u ustima). Najbolji se napredak pokazao učestalim terapijama, od tri do pet puta na tjedan, i to individualno - kaže logopedinja Katarina Matijević. Foto: Dreamstime



Objasnila je kako je kod ove djece fokus na poboljšanju planiranja, sekvencioniranja i koordinacije mišićnih pokreta za govornu produkciju. Ojačavanje muskulature ne mora pomoći jer je ovo poremećaj koordiniranja, a ne mišićne slabosti. Također, Matijević ističe i kako dijete mora vježbati govor te je vrlo važan multisenzorni pristup, koji uključuje dodir te vježbe pred ogledalom. Izuzetno je važno i da dijete vježba kod kuće prema uputama logopeda. 

Neprimijećen problem

Dispraksija često ostaje nezamijećena, kako u predškolskoj, tako i u školskoj dobi, te su, nažalost, djeca s dispraksijom nerijetko okarakterizirana kao lijena ili nemarna.

Četiri puta češća kod dječaka

Proces ispravljanja ovoga problema je dugotrajan i djetetu je potrebna potpora okoline. Učestaliji je kod dječaka (4:1), a često ga prate i druge poteškoće - jezične, problemi s čitanjem, matematikom i zadržavanjem pažnje.

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message