HIV i AIDS u Hrvatskoj: Najčešći prijavljeni put prijenosa je spolni odnos između muškaraca
Najveći broj oboljelih od HIV-a registriran je u Zagrebu, a najmanji u Ličko-senjskoj županiji. Od ukupnog broja svih slučajeva HIV-a/AIDS-a, njih 1555 vezani su za muškarce, a 192 za žene
Nezaštićeni spolni odnos najčešći je put prijenosa bolesti
Lani su u našoj zemlji zabilježena 102 novooboljela od infekcije HIV-om: 97 muškaraca (95 posto) i 5 žena (5 posto), uključujući 19 novooboljelih od AIDS-a, a od posljedica AIDS-a preminulo je 12 ljudi. Ipak, Hrvatska se nalazi među zemljama s niskom učestalošću HIV infekcije. Naime, u posljednjih pet godina prosječan broj novodijagnosticiranih slučajeva HIV-a/AIDS-a na godišnjoj razini bio je 107 što daje stopu od 2,2 na 100.000 stanovnika. Prosjek za zemlje EU/EEA u 2018. godini bio je 5,6 na 100.000 stanovnika.
Od ukupnog broja svih slučajeva HIV-a/AIDS-a, njih 1555 (89 posto) vezani su za muškarce, a 192 (11 posto) za žene. Većina zaraza HIV-om se dijagnosticirala u dobi od 25 do 44 godina.
U periodu od 1985. do 2019. godine, prema podacima o boravištu pacijenata, najveći broj oboljelih od infekcije HIV-om registriran je u Gradu Zagrebu (650), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (11), a najčešće prijavljivani put prijenosa u svim županijama bio je MSM (seks među muškarcima).
Broj oboljelih od infekcije HIV-om, AIDS-a i smrti od HIV/AIDS-a u Hrvatskoj po godinama, razdoblje 1985. – 2019. godini.
- Prema podacima Registra za HIV/AIDS, u razdoblju od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj, do kraja 2019. godine je zabilježeno ukupno 1748 ljudi kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om, od čega ih je 553 oboljelo od AIDS-a. U istom je razdoblju 227 ljudi umrlo od AIDS-a (295 osoba od HIV-a/AIDS-a) - stoji u izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Put prijenosa bolesti u velikoj većini slučajeva bio je nezaštićeni spolni odnos, u čak 96 posto slučajeva.
- Najčešći prijavljeni put prijenosa je spolni odnos između muškaraca ili biseksualni kontakt (80 posto u 2019, kumulativno 90 posto), dok je drugi najčešći put prijenosa spolni odnos između žene i muškarca. Udio zaraženih putem injektiranja droga je 5 posto. Vertikalni prijenos (sa zaražene majke na dijete) čini 1 posto od ukupnog broja zabilježenih slučajeva zaraze HIV-om - kažu u HZJZ-u.
Broj dijagnoza infekcije HIV-om (uključujući AIDS) u Hrvatskoj po godinama za razdoblje 2010.-2019.
Infekcija HIV-om u Hrvatskoj se zadržala na niskoj razini, napominju u HZJZ-u, s blagim trendom porasta novodijagnosticiranih do 2015. godine kada je zabilježen najveći broj novih prijava HIV/AIDS-a, njih 116. Od 2015. godine zabilježen je pad broja novooboljelih od HIV-a.
- Blagi trend porasta novodijagnosticiranih slučajeva infekcije HIV-om u razdoblju od 2003. do 2015. godine dijelom možemo objasniti uspješnijim otkrivanjem infekcije povećanom dostupnošću testiranja - kažu u HZJZ-u.
- Broj oboljelih od AIDS-a ima stabilan trend niske pojavnosti, zahvaljujući dostupnosti antiretrovirusne terapije koja, ako je uspješna, omogućuje da osobe koje žive s HIV-om imaju gotovo isto očekivano trajanje života kao i osobe koje nisu zaražene HIV-om. Boj umrlih od HIV/AIDS-a je veći u odnosu na 2016. kada je taj broj iznosio 8 dok je u 2019 umrlo 17 osoba od HIV-a/AIDS-a - dodali su.
Testiranje je anonimno i besplatno, a besplatno je i liječenje
- Liječenje zaraze HIV-om antiretrovirusnom terapijom, koja je od 1997. godine dostupna i besplatna za pacijente, u Hrvatskoj je prema pokazateljima ishoda liječenja te uključivanja i zadržavanja u skrbi dobro i uspješno, čime se poboljšava prognoza i kvaliteta života oboljelih te doprinosi u sprečavanju širenja infekcije HIV-om - objašnjavaju u HZJZ-u.
- Prema pristiglim podacima laboratorija koji su poslali izvješća u 2018. godini testirano je ukupno 210.314 uzoraka krvi, od čega je zabilježen 139 pozitivan/reaktivan nalaz na HIV (prema metodologiji prikupljanja podataka može sadržavati uzorke od osobe koja se više puta testirala). Prema podacima Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, među ukupno testiranim dozama krvi svih dobrovoljnih davatelja krvi (195.563) u 2018. godini, učestalost potvrđenih pozitivnih uzoraka je i dalje niska, dva pozitivna nalaza na HIV (prevalencija 0,010 %), te nema značajnih promjena u trendu u odnosu na prethodne godine - dodali su.
Popis centara za HIV testiranje i savjetovanje možete pronaći OVDJE.
- U Zagrebu, Rijeci, Splitu, Zadru, Puli, Dubrovniku i Korčuli, Osijeku i Slavonskom Brodu otvoreni su Centri za besplatno i anonimno HIV testiranje i savjetovanje (CTS). U centrima rade stručne osobe koje u suradnji s korisnikom pomažu u pronalasku rješenja za svaki individualni rizik od HIV infekcije. U centrima rade educirani savjetnici, a namijenjeno je svim osobama koje se žele testirati na HIV infekciju i koje zatrebaju savjet i pomoć u vezi HIV/AIDS-a. Usluge u centrima besplatne su, anonimne i na dobrovoljnoj osnovi - napominju u HZJZ-u.
POSTUPAK TESTIRANJA I SAVJETOVANJA SASTOJI SE OD TRI DIJELA:
- 1. Savjetovanje prije testiranja (procjena rizika, informiranje o značenju rezultata testa, edukacija korisnika o putovima prijenosa i načinima sprečavanja HIV infekcije, distribucija edukativno informativnih materijala - brošure, letci i sl.)
- 2. Testiranje HIV-pozitivan nalaz, dobiven laboratorijskim testiranjem iz uzorka krvi, znači da je testirana osoba zaražena HIV-om. HIV-negativan nalaz znači da testirana osoba nije zaražena HIV-om, ili da od infekcije nije prošlo vrijeme potrebno da test otkrije prisustvo virusa koji je unesen u organizam. Naime, ako je od trenutka zaraze do testiranja prošlo manje od tri mjeseca, postoji vjerojatnost da se dobije HIV negativan nalaz iako je testirana osoba zaražena.
- 3. Savjetovanje poslije testiranja (edukacija korisnika o putovima prijenosa i načinima sprečavanja HIV infekcije upućivanje na medicinsku, psihološku i socijalnu pomoć, širok spektar informacija - zdravstvenih, socijalnih, pravnih).
- Testiranje na HIV obavlja se iz jednog uzorka krvi, u laboratorijskim uvjetima, uz metode za potvrdu nalaza iz kojih proizlazi visoka pouzdanost testa. Postupak laboratorijske obrade traje nekoliko dana, nakon čega se rezultat testa u neposrednom kontaktu predočuje isključivo testiranome. Takozvani 'brzi testovi' otkrivaju protutijela, a moguće je testiranje iz uzorka sline, pune krvi i seruma/plazme. U Hrvatskoj su dostupni i imaju dozvolu za uporabu dva brza testa na HIV, a mogu ih primjenjivati samo u zdravstvenim ustanovama zdravstveni djelatnici koji su dodatno educirani iz područja HIV savjetovanja i testiranja - pojasnili su u HZJZ-u.
