Lifestyle

Komentari 0

Ima li posla nakon diplome? Da, ali plaće su kod nas duplo niže

Ima li posla nakon diplome? Da, ali plaće su kod nas duplo niže

Na zaposlenje u struci nakon završenog studija najviše utječe tržište rada pojedine zemlje, studiranje u području STEM-a i prethodno zaposlenje povezano sa studijem

Rezultate projekta Eurograduate, Europska komisija objavila je početkom lipnja. Agencija za znanost i visoko obrazovanje ih je priopćila u utorak, uz obrazloženje da je uz Hrvatsku sudjelovalo još sedam europskih zemalja: Austrija, Češka, Njemačka Grčka, Litva, Malta i Norveška, te da će izvješća za svaku od zemalja biti naknadno objavljena.

POGLEDAJTE VIDEO: U Hrvatskoj unazad dvije godine otkrili 50 krivotvorenih diploma

Među tim zemljama nezaposlenost mladih bila je najveća u Grčkoj, 40 posto, u Hrvatskoj je iznosila 23,8 posto, a najniža u Njemačkoj, 6,2 posto - napominje se u priopćenju.

Istraživanje je obuhvatilo 21 tisuću diplomiranih studenata koji su studij završili u akademskim godinama 2012./2013. i 2016./2017., odnosno jednu i pet godina nakon završetka studija. Istraživanje u Hrvatskoj proveli Agencija za znanost i visoko obrazovanje i Pravni fakultet u Zagrebu od listopada do prosinca 2018. godine.

Neki od zaključaka istraživanja ukazuju na to da iskustvo u inozemstvu tijekom razdoblja studija poboljšava vještine rješavanja problema. Bolju pripremu za tržište rada omogućava poticajno okruženje za učenje, gdje se klasična nastava nadopunjuje projektima i učenjem temeljem rješavanja problema, ali i obrazovni status roditelja.

- Pet godina nakon završetka studija, četiri od pet diplomiranih studenata u svakoj od zemalja posjeduje ugovor na neodređeno, među kojima je više muškaraca nego žena - stoji u objavi.

Plaća se značajno razlikuje po državama, tako da diplomirani studenti u Njemačkoj i Norveškoj zarađuju dvostruko više od onih u Hrvatskoj.

- Najviše su plaće u području tehnologije i inženjeringa, a najniže u području obrazovanja, umjetnosti i humanističkih znanosti. Najveće zadovoljstvo zaposlenjem iskazali su diplomirani studenti u Austriji, Češkoj i Slovačkoj, stoji u priopćenju.

Na zadovoljstvo prihodima mladih uglavnom utječu tržište rada u pojedinoj državi, zaposlenje u skladu sa stečenom kvalifikacijom, završen diplomski studij i spol, pri čemu diplomirane studentice u prosjeku zarađuju manje. U gotovo svim zemljama, manje od polovine ispitanih odgovorilo je kako im je visoko obrazovanje osiguralo dobru bazu za razvoj vještina pismenosti, računalnih i digitalnih vještina, kao i socijalnih, poduzetničkih i menadžerskih vještina.

Na napredne ICT vještine uglavnom utječe područje studija  i vrsta institucije, a izloženost stranim jezicima i stranim kulturama povećava vještine rješavanja problema. Oko 13 posto ispitanika imalo je iskustvo studiranja u inozemstvu, uglavnom kroz programe mobilnosti EU-a., pri čemu je najniža participacija u mobilnosti zabilježena među ispitanicima u Grčkoj i Hrvatskoj, kaže se.

Međutim, mobilnost u svrhu stjecanja drugog stupnja visokog obrazovanja najveća je za ispitanike iz Hrvatske i Grčke. Najviše zbog zapošljavanja iseljavaju ispitanici iz Grčke, a najmanje iz Njemačke i Norveške. Diplomirani studenti zaposleni izvan države u kojoj su stekli diplomu, zarađuju oko 30 posto više od onih koji su ostali u državi, čak i na niže rangiranim poslovima.

Posebno se ističu diplomirani studenti iz Grčke, koji zarađuju u prosjeku 2000 eura više od onih koji ostanu u državi. Suprotno je kod diplomiranih studenata iz Norveške koji u inozemstvu zarađuju oko 2000 eura manje nego u Norveškoj. Poticajno okruženje za učenje i međunarodna mobilnost povezani su s većom političkom participacijom i višom razinom povjerenja u demokratske vrijednosti, stoji u priopćenju.

 

 

Najčitaniji članci