Broj Hrvata koji žive u Njemačkoj porastao je prošle godine za 22 tisuće, objavio je u utorak njemački ured za statistiku koji je utvrdio i da je 26 posto stanovnika zemlje migrantskog porijekla. Krajem 2018. su u Njemačkoj živjele 394.000, a krajem 2019. godine 416.000 tisuća ljudi hrvatskog porijekla. Godinu dana ranije, 2017. u zemlji je bilo 344.000 osoba s hrvatskim državljanstvom ili s hrvatskom useljeničkom pozadinom. Prema statističkim podacima, krajem 2019. u Njemačkoj je živjelo 21,2 milijuna građana s migrantskom pozadinom, oko 26 posto stanovništva. Njih 52 posto ima njemačko državljanstvo, a ostalo su državljani stranih zemalja. Gotovo dvije trećine ili 65 posto osoba s migrantskom pozadinom dolazi iz neke od europskih država. Na prvom mjestu je Turska iza koje slijedi Poljska. Statistički ured bilježi najsporiji porast udjela stanovnika s migrantskom pozadinom u ukupnom broju stanovnika od 2011. Te su osobe natprosječno zastupljene u slabije plaćenim zanimanjima poput njegovatelja ili čistača i slabije su prisutne u obrazovnom sektoru te javnoj upravi, pokazalo je najnovije izvješće. Pod pojmom osobe s migrantskom pozadinom, statistički ured smatra osobe koje su rođene kao državljani neke druge zemlje ili osobe kod kojih je barem jedan roditelj bio stranac ili useljenik.
Na zaposlenje u struci nakon završenog studija najviše utječe tržište rada pojedine zemlje, studiranje u području STEM-a i prethodno zaposlenje povezano sa studijem
Zagrepčani i stanovnici okolnih mjesta dobro će zapamtiti 22. ožujka ove godine kad je Zagreb zatresao portes od 5,5 po Richteru. Mnogi su nakon toga morali napustiti svoje stanove, a govori se o brojci od 20.000 ljudi
Pet dana nakon jakog potresa, stanovnici Markuševca pokušavaju spasiti ono što im je ostalo od domova. U pomoć im je uskočila cijela Hrvatska, nudilo se prenočište, ali i besplatna hrana
Premijer Plenković smislio je kampanju za povratak iseljenih Hrvata. Financijski će stimulirati njihov povratak u državu iz koje su pobjegli. Ne zbog novca, nego zbog ovakve vlasti. A sad ih ta vlast zove da se vrate.
Negativni prirodni priraštaj ima pola zemalja EU-a, a kada se to u zemljama srednje i istočne Europe pomiješa s mogućnošću slobode kretanja onda se to osjeti, rekao je premijer Andrej Plenković
Nove tehnologije i razvoj prijevoza ljudima omogućuju stanovanje i do 50 kilometara od grada. Pojavili su se i novi oblici rada pa ljudi mogu zarađivati bez dolaska u tvrtku ili tvornicu
YouTuber je napravio remiks Kolindinog govora i oduševio internet. Reakcija je to na Kolindine izjave o novim radnim mjestima i plaćama u tisućama eura...
Dubrovčanin koji je nekad imao pizzeriju u Hrvatskoj objasnio je zašto se odselio i zašto se ne misli vratiti živjeti u Hrvatsku. U Irskoj se, kaže, odmorio od tema o ustašama i partizanima
USPIO JE Ivan Marinić (25) kaže kako nikad ne bi otišao iz Hrvatske da je dobio priliku raditi u svojoj struci u bilo kojem gradu, no sad je organizirao novi život u inozemstvu
Srbija je druga u kojoj po procjenama živi 333.687 ljudi podrijetlom iz BiH, a treća je s 200.510 ljudi Njemačka. Slijede Austrija, SAD, Slovenija, Švicarska, Švedska i Kanada
Bivši gradonačelnik i predsjednik Kluba HDZ-a u Gospiću od jučer živi i radi u Irskoj, nakon što je ostao bez posla zbog raskola ličkog HDZ-a, piše u subotu Jutarnji list
Ljudi bježe jer im se malo gadi živjeti u državi koja ih ne želi štititi od nepravde. I bilo kakve nejednakosti. One na poslu, školi, fakultetu, kući, sudu, bolnici...
Županije u kojima se uočava razlika između broja useljenih i iseljenih stanovnika su: Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska i Sisačko-moslavačka
Iako je iz Hrvatske lani odselilo manje ljudi nego godinu ranije kad ih je otišlo više od 47.000, demograf Stjepan Šterc napominje kako se još ne može govoriti o trendu usporavanja ili zaustavljanja iseljavanja...
Najviši udio od ukupnog broja doseljenih iz inozemstva imali su Grad Zagreb, oko 24 posto, i Splitsko-dalmatinska županija s nešto više od 11 posto ljudi
Prema službenim statistikama lani se u Švedsku doselilo 1150 Hrvata, 2017. njih 1084, a godinama prije toga brojka se vrtjela oko 1000
Među zemlje s najvećom stopom useljavanja u Njemačku spada Hrvatska iz koje je u Njemačku 2018. iselilo 57.724 građana. Istodobno je iz Njemačke iselilo 28.869 stanovnika
Ariani je glavni razlog za odlazak u Irsku bio novac. Tamo je dobivala daleko višu plaću od one u Hrvatskoj, ali je ispalo da za irske uvjete zapravo radi za minimalac
Hrvatska je od 2011. do 2017. godine izgubila četiri posto svog stanovništva, no pogledamo li demografsku situaciju po županijama, stanje djeluje još alarmantnije
