Od 1994. do danas dobili smo pet demografskih strategija, a stanovništvo je s 4,5 palo na četiri milijuna. Možda bi manje palo da nismo imali ni jednu?
- Ostavljamo znakove života ljudi izvan Zemlje, Hrvata izvan Hrvatske - kažu VanZemaljci, ti iseljenici o kojima se gotovo više ni ne priča. Podsjećaju da se još nisu vratili na Zemlju. Dapače, oni i dalje odlaze, a politika koja ih je iselila ne nudi mjere da ih se vrati
Azilanti i izbjeglice u svojim su domovinama imali zanimanja od kojih su živjeli, a dolaskom u Hrvatsku, morali su se prilagoditi i naučiti nove vještine kako bi zaradili za kruh
Imotska krajina će se u dogledno vrijeme isprazniti, kao i Lika, Zagora, Slavonija, Kordun, Banovina. Pola stanovnika tih županija već je, u mislima ili stvarno, na Zapadu...
Iz Hrvatske se lani odselilo više od 40.000 ljudi, od čega je gotovo polovica otišla živjeti u Njemačku. Ostaje pitanje hoćemo li ostati bez kvalitetne radne snage te kako će takav negativan trend utjecati na pojedine branše
'Naša istraživanja pokazuju da samo 15,4% novoiseljenih Hrvata razmišlja o povratku u nekom kratkoročnom ili srednjoročnom razdoblju, a 45,3% bi se eventualno moglo vratiti samo kada budu u mirovini'
Vojvotkinja od Sussexa koja je iz miješanog braka kazala je da je bilo strašno vratiti se u trenutku kad je bio ogoljen američki rasizam nakon smrti Afroamerikanca u policijskim rukama u svibnju
Hrvatska postaje useljenička zemlja iz koje iseljavanje hrvatskih državljana ne jenjava posljednjih godina, a raste broj doseljenih stranaca prije svega zbog potreba tržišta rada, piše u utorak Večernji list.
Broj Hrvata koji žive u Njemačkoj porastao je prošle godine za 22 tisuće, objavio je u utorak njemački ured za statistiku koji je utvrdio i da je 26 posto stanovnika zemlje migrantskog porijekla. Krajem 2018. su u Njemačkoj živjele 394.000, a krajem 2019. godine 416.000 tisuća ljudi hrvatskog porijekla. Godinu dana ranije, 2017. u zemlji je bilo 344.000 osoba s hrvatskim državljanstvom ili s hrvatskom useljeničkom pozadinom. Prema statističkim podacima, krajem 2019. u Njemačkoj je živjelo 21,2 milijuna građana s migrantskom pozadinom, oko 26 posto stanovništva. Njih 52 posto ima njemačko državljanstvo, a ostalo su državljani stranih zemalja. Gotovo dvije trećine ili 65 posto osoba s migrantskom pozadinom dolazi iz neke od europskih država. Na prvom mjestu je Turska iza koje slijedi Poljska. Statistički ured bilježi najsporiji porast udjela stanovnika s migrantskom pozadinom u ukupnom broju stanovnika od 2011. Te su osobe natprosječno zastupljene u slabije plaćenim zanimanjima poput njegovatelja ili čistača i slabije su prisutne u obrazovnom sektoru te javnoj upravi, pokazalo je najnovije izvješće. Pod pojmom osobe s migrantskom pozadinom, statistički ured smatra osobe koje su rođene kao državljani neke druge zemlje ili osobe kod kojih je barem jedan roditelj bio stranac ili useljenik.
Na zaposlenje u struci nakon završenog studija najviše utječe tržište rada pojedine zemlje, studiranje u području STEM-a i prethodno zaposlenje povezano sa studijem
Zagrepčani i stanovnici okolnih mjesta dobro će zapamtiti 22. ožujka ove godine kad je Zagreb zatresao portes od 5,5 po Richteru. Mnogi su nakon toga morali napustiti svoje stanove, a govori se o brojci od 20.000 ljudi
Pet dana nakon jakog potresa, stanovnici Markuševca pokušavaju spasiti ono što im je ostalo od domova. U pomoć im je uskočila cijela Hrvatska, nudilo se prenočište, ali i besplatna hrana
Premijer Plenković smislio je kampanju za povratak iseljenih Hrvata. Financijski će stimulirati njihov povratak u državu iz koje su pobjegli. Ne zbog novca, nego zbog ovakve vlasti. A sad ih ta vlast zove da se vrate.
Negativni prirodni priraštaj ima pola zemalja EU-a, a kada se to u zemljama srednje i istočne Europe pomiješa s mogućnošću slobode kretanja onda se to osjeti, rekao je premijer Andrej Plenković
Nove tehnologije i razvoj prijevoza ljudima omogućuju stanovanje i do 50 kilometara od grada. Pojavili su se i novi oblici rada pa ljudi mogu zarađivati bez dolaska u tvrtku ili tvornicu
YouTuber je napravio remiks Kolindinog govora i oduševio internet. Reakcija je to na Kolindine izjave o novim radnim mjestima i plaćama u tisućama eura...
Dubrovčanin koji je nekad imao pizzeriju u Hrvatskoj objasnio je zašto se odselio i zašto se ne misli vratiti živjeti u Hrvatsku. U Irskoj se, kaže, odmorio od tema o ustašama i partizanima
USPIO JE Ivan Marinić (25) kaže kako nikad ne bi otišao iz Hrvatske da je dobio priliku raditi u svojoj struci u bilo kojem gradu, no sad je organizirao novi život u inozemstvu
Srbija je druga u kojoj po procjenama živi 333.687 ljudi podrijetlom iz BiH, a treća je s 200.510 ljudi Njemačka. Slijede Austrija, SAD, Slovenija, Švicarska, Švedska i Kanada
Bivši gradonačelnik i predsjednik Kluba HDZ-a u Gospiću od jučer živi i radi u Irskoj, nakon što je ostao bez posla zbog raskola ličkog HDZ-a, piše u subotu Jutarnji list
