U šumskom vrtu se suzbija trava tako da se ne mora kositi, a korisne biljke se sade u više slojeva; visoko i patuljasto drveće, grmovi, zeljasto bilje, pokrov, korjenasto i povijuše
MALI PROJEKT
Iskoristite prostor i napravite svoj šumski vrt - vrlo je lako
Šumski vrt svojevrsna je nadogradnja klasičnog voćnjaka; uz voćke se sade i druge biljke koje imaju prehrambenu vrijednost, Na primjer, povrće i/ili biljke koje voćke štite od štetočina i prirodnim putem im povećavaju rodnost, a najpoželjnije su trajnice.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:44
U šumskom vrtu se suzbija trava tako da se ne mora kositi, a korisne biljke se sade u više slojeva; visoko i patuljasto drveće, grmovi, zeljasto bilje, pokrov, korjenasto i povijuše. Naravno, nije obavezno da su svi slojevi zastupljeni. Šumski vrt je način da se prostor iskoristi i vertikalno, da je količina hrane uzgojena na tom prostoru veća, a u konačnici zahtijeva mnogo manje rada. Može se posaditi odjednom, na praznoj parceli tako da se oko svakog stabla odmah posade druge biljke, no čak je i postojeći voćnjak moguće pretvoriti u šumski vrt tako da se oko svakog stabla posade zajednice jestivih i korisnih biljaka.
Na pola puta između stabala i uz rubove parcele sadimo grmove, po mogućnosti u više slojeva; od niskih ribiza do lijeske i bazge. Između njih sadimo živi pokrov, a po već postojećim stablima pustimo povijuše da se penju. To može biti čak i grah, čija dodatna korist je da fiksira i dušik iz zraka pa se voćke ne moraju prihranjivati.
Na papiru nacrtajte plan sadnje i okolnih staza
Prilikom sadnje šumskog vrta poželjno je da između voćaka bude malo veći razmak nego u klasičnim voćnjacima kako bi i niži slojevi dobili dovoljno sunca. Razmak između voćaka trebao bi odgovarati maksimalnom promjeru voćke plus 25-50 posto. Puteljke je najbolje planirati tako da idu tik uz deblo, a uz njih možete saditi grmove bobičastog voća koje berete putem.
Lukovice štite stablo od nametnika
Oko samog stabla sadimo trajne lukovice. To može biti ukrasno cvijeće poput tulipana ili narcisa, ali i jestive biljke, npr. češnjak ljutika i vlasac. Njih ne vadimo kad dozre, nego ostavljamo u tlu. Zatim se sadi mirisno bilje koje privlači korisne kukce, npr., matičnjak, metvica i komorač ili druge štitarke (mrkva kopar, krasuljica). Ako nemate stabla, sadite oko grmića.
Jedno stablo je sasvim dovoljno
Ako imate mjesta za jedno stablo, već možete napraviti mali šumski vrt tako da oko njega posadite jestive i korisne biljke. Ponavljanjem tog uzorka možete zasaditi veću površinu.
Gavez i hren osigurat će mineralne tvari
U šumskom vrtu važne su i biljke s dugačkim korijenom (gavez, čičak, hren). One čine mineralne tvari iz dubljih slojeva tla dostupnim drugim biljkama.
Praznine popunite jagodama ili ljubičicama
Između tih zajednica dodamo živi pokrov koji se brzo širi, npr, djetelinu, šumske jagode, ljubičice ili dragoljub. Dok biljni pokrov ne raširi, prazna mjesta malčirajte.
Grmovi su presudni za 'divlji' ugođaj
Između voćaka u šumskom vrtu sade se grmovi,po mogućnosti ono s jestivim plodovima koje podnosi sjenu. Dobar izbor su aronija različite vrste ribiza i ogrozd.
Pokretanje videa...
00:24
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
