Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
8 komentara

Istraživanje: Broj srčanih udara veći je na Badnjak, evo zašto

Stručnjaci vjeruju da emocionalni stres vezan za blagdane i anksioznost povećavaju rizik od zastoja srca, posebno kod starijih od 75 godina te kod onih koji pate od bolesti srca ili dijabetesa

Foto: Dreamstime
8 komentara

Švedski istraživači su uspoređivali datume i vremena za 280.000 srčanih udara, koji su zabilježeni tijekom 16 godina u Švedskoj, i došli su do zaključka da se najčešće dogode na Badnjak - i to oko 22 sata. U to doba je rizik od srčanog udara dvostruko veći u odnosu na ostatak dana.

Napomenuli su da se na Badnjak u Švedskoj više slavi nego na Božić, to im je glavni dan blagdanske proslave pa vjerojatno upravo tada emocije dosežu vrhunac. Usporedili su se sa Velikom Britanijom i kazali da je tamo najvjerojatnije rizik od srčanog udara veći na sam Božić, jer Britanci tada slave više.

VELIKI VODIČ Neki psi dožive srčani udar od petardi, evo kako to spriječiti

Vjeruju da emocionalni stres vezan za blagdane i anksioznost povećavaju rizik od zastoja srca, posebno kod ljudi starijih od 75 godina te onih koji već pate od bolesti srca ili od dijabetesa.

Stručnjaci sa Karolinskog instituta u Stockholmu rezultate ovog istraživanja su objavili u časopisu British Medical Journal. Napomenuli su da bi trebalo pronaći načine da se razina stresa tijekom blagdana smanji.

Kažu kako rizik od srčanog udara na Badnjak raste za čak 37 posto, dok je na sam Božić ta brojka nešto manja, 29 posto. Rizik od infarkta još je manji dan nakon Božića, spušta se na 21 posto. Rizik je povećan za 20 posto oko dočeka Nove godine.

- Akutno iskustvo ljutnje, tjeskobe, tuge, žalosti i stresa povećava rizik od infarkta miokarda (srčanog udara), a time se moguće objašnjava veći rizik koji je pokazala naša studija - napisali su u svojem izvještaju.

Analizirajući cijelu godinu, otkrili su da je rizik od srčanog udara veći ponedjeljkom i to za 10 posto. 

- Stresni ponedjeljak vjerojatno uzrokuje porast arterijskog krvnog tlaka i brzinu otkucaja srca - pojasnili su.

Kada su obratili pažnju na doba dana, shvatili su da je učestalost srčanih udara veća za 60 posto oko 8 sati ujutro. Usporedili su podatke sa vremenom velikih sportskih događanja te sa Uskrsom, no tu nije bilo neke razlike u odnosu na ostale dane, prenosi Daily Mail.

Foto: Dreamstime

Prepoznajte srčani udar na vrijeme

U Nastavnom Zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije kažu da, iako jedan dio srčanih udara nastaje u snu, a jedan dio uopće ne razvija simptome, najčešći simptomi srčanog udara su:

  • neugoda u prsnom košu, koja može biti dulja od nekoliko minuta ili može dolaziti na mahove, a osjeća se kao stiskanje, neugodan pritisak, 'ispunjenost' ili 'drobljenje'
  • oštra ili tupa bol različitog intenziteta i trajanja (može biti kratkotrajna, ali i trajati satima), ne mora biti ograničena i može se širiti i u druge dijelove tijela
  • bol i neugoda u donjoj čeljusti, u jednoj i/ili obje ruke, leđima, vratu i trbuhu (osobito u 'žličici')
  • zadihanost, koja daje osjećaj 'nedostatka zraka', 'kratkoće daha' ili 'nemogućnosti udisanja', a često je udružena s neugodom u prsnom košu i s boli
ISPOVIJEST Preživio infarkt: Pomislio sam da su mi pržena jaja loše sjela
  • pojava hladnog znoja, mučnine, povraćanja, bljedila i opće slabosti
  • 'lupanje' srca koje se očituje pulsom 120 do 150 otkucaja u minuti, osobito ako je udruženo s 'kratkoćom daha'
  • iznenadna nemogućnost pokretanja tijela (ruku i/ili nogu)
  • iznenadan gubitak svijesti
  • iznenadna oštra glavobolja
  • sve navedeno može biti praćeno uznemirenošću, osjećajem straha i bliske smrti
  • osobe koje boluju od angine pektoris trebale bi pozvati pomoć ako im bol ne prođe 10 minuta nakon primjene nitroglicerina
  • osobe sa srčanom bolesti trebale bi pozvati pomoć ako im bol traje dulje od 2 minute

Foto: Dreamstime

-  Ako je bolesnik pri svijesti i ne povraća, pokušajte ga smiriti, osigurajte mu mirovanje i ne dopustite da išta radi (npr. preoblači odjeću, traži zdravstvenu iskaznicu i sl.). Postavite ga u sjedeći položaj. Dajte mu usitnjenu tabletu acetilsalicilne kiseline od 300 mg (Andol, Aspirin) ili neka je sam sažvače. Druge lijekove nemojte davati, osim ako se radi o osobi koja se liječi od angine pektoris, kojoj treba dati uobičajenu tabletu pod jezik (Nitroglicerin, Tinidil, Angised) - objašnjavaju.

SAMO UMJERENO! Blagdanski kalorijski vodič: Za Božić i Novu dobijemo pet kila

- Ako bolesnik nije pri svijesti, provjerite diše li i radi li mu srce. Ako diše i srce radi, postavite ga u stabilan bočni položaj. Nazovite hitnu medicinsku pomoć i do njihovog dolaska provjeravajte disanje i rad srca. Ako bolesnik nije pri svijesti, a ustanovili ste da ne diše i srce mu ne radi, ne gubite vrijeme i smjesta provedite postupak oživljavanja - dodali su.

Ako sumnjate da imate simptome srčanog udara, ne oklijevajte! Zamolite nekoga da vas odveze u najbližu zdravstvenu ustanovu ili nazovite Hitnu pomoć. Nikako nemojte voziti sami.

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message