Novo istraživanje pokazuje da mjesto u kojem živimo može utjecati na način na koji tijelo stari, uz genetske i okolišne čimbenike. Znanstvenici su uočili biološke razlike među ljudima iz različitih dijelova svijeta
O ČEMU OVISI?
Istraživanje: Mjesto stanovanja može utjecati na brzinu starenja
Čitanje članka:
2
min
Novo međunarodno istraživanje pokazalo je da brzina starenja ne ovisi samo o genetici, nego i o tome gdje živimo. Znanstvenici tvrde da okoliš može značajno promijeniti način na koji tijelo stari, uključujući imunološki sustav, metabolizam i crijevni mikrobiom.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:35
Studiju je predvodilo Sveučilište Stanford, a objavljena je u uglednom znanstvenom časopisu Cell. Istraživači su analizirali podatke 322 zdrave osobe iz Europe, istočne Azije i južne Azije kako bi utvrdili kako genetsko podrijetlo i geografska lokacija zajedno oblikuju ljudsku biologiju.
Koristeći tzv. „multiomics” pristup, znanstvenici su proučavali gene, proteine, imunološke markere, crijevne bakterije, metaboličke spojeve i druge biološke pokazatelje. Time su dobili dosad najdetaljniji uvid u to kako okoliš i nasljeđe djeluju na organizam.
Rezultati pokazuju da genetsko podrijetlo ostavlja trajni trag na imunološkom sustavu i metabolizmu, čak i kada se ljudi presele na drugi kontinent. Primjerice, osobe južnoazijskog podrijetla pokazivale su pojačanu imunološku aktivnost, dok su ispitanici europskog podrijetla imali raznolikiji crijevni mikrobiom.
No istraživanje je također pokazalo da promjena životnog okruženja može izmijeniti ključne biološke procese povezane s upalama, preradom energije i razinom kolesterola.
Biološka dob ne mora odgovarati stvarnim godinama
Najzanimljivije otkriće odnosi se na tzv. biološku dob, odnosno procjenu starosti stanica i tkiva, koja se može razlikovati od stvarne kronološke dobi osobe.
Znanstvenici su otkrili da su osobe istočnoazijskog podrijetla koje žive izvan Azije pokazivale znakove ubrzanog biološkog starenja u usporedbi s onima koji žive u Aziji. Kod Europljana je primijećen suprotan trend: oni koji žive izvan Europe imali su „mlađi” biološki profil od Europljana koji žive u Europi.
Istraživači smatraju da bi uzrok tome mogli biti prehrana, izloženost onečišćenju, stres, dostupnost zdravstvene skrbi i promjene u crijevnom mikrobiomu nakon preseljenja.
Posebnu pozornost privukla je povezanost između određenih crijevnih bakterija, masnih molekula zvanih sfingolipidi i gena povezanih sa starenjem stanica. Ta bi veza mogla pomoći znanstvenicima u boljem razumijevanju razvoja bolesti povezanih sa starenjem, poput kardiovaskularnih i neurodegenerativnih poremećaja.
Autori studije naglašavaju da rezultati ne znače da neka populacija „stari bolje” od druge, već da medicina budućnosti mora uzeti u obzir i genetsko podrijetlo i okoliš u kojem ljudi žive.
- Naša biologija oblikovana je kombinacijom genetskog nasljeđa i mjesta u kojem živimo, izjavio je jedan od autora istraživanja, profesor Richard Unwin sa Sveučilišta u Manchesteru.
Znanstvenici vjeruju da bi rezultati mogli pomoći razvoju preciznije medicine i individualiziranih zdravstvenih preporuka prilagođenih različitim populacijama diljem svijeta.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
