Isus nije rođen 25. prosinca, a Djed Mraz radi za Coca Colu

Slavlja, kuća puna dekoracija, više vremena za druženje, dobra hrana i veselo raspoloženje dobar su dio onog kako doživljavamo ovaj veliki kršćanski blagdan. Osim onih vjerskih, postoje brojne obiteljske tradicije koje se vežu za Božić, a bez obzira na kulturu i mjesto, čini se da božićni duh potiče iz tradicija koje nam pomažu da slavimo radost, ljubav i dobru volju čovječanstva.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:25

Počela božićna čarolija: Diljem Hrvatske upaljene lampice i prva adventska svijeća | Video: 24sata/pixsell

Zašto 25. prosinac?

Iako Božić kao takav obilježava rođenje Isusa Krista, činjenica je da se taj datum ne spominje nigdje u Bibliji, već je izgledno da je Krist zapravo rođen u proljeće.

Na temelju ovog teksta pojedini su površno zaključili kako nikako nije moglo biti zimsko vrijeme niti mjesec prosinac jer bi bilo prehladno za čuvanje stada na otvorenom.

Zašto je onda odabran ovaj dan? Povjesničari vjeruju kako to ima veze s drevnim poganskim festivalom Saturnalia, kojim se slavio poljoprivredni bog Saturn, a da su Rimljani u 4. stoljeću odlučili potisnuti taj paganizam proslavom Božića.

GUARDIAN: Hrvatski Krampus najstrašnija je božićna tradicija na svijetu

Druga teorija tvrdi da je slavlje Božića stavljeno na 25.12. kako bi se zamijenio poganski rimski praznik Dies Natalis Deus Solis Invicti (Dan rođenja Nepobjedivog Sunca). Taj praznik ustanovio je car Aurelijan 274. godine na datum 25. prosinca. 

Porijeklo naziva

Umanjenica riječi Bog u Hrvatskoj je Božić, a preuzeta je kao naziv blagdana i zapravo označava dan na koji se rodio mali Bog, odnosno Isus. Na engleskom se kaže Christmas i skraćenica je sintagme Christ’ mass, odnosno Kristova misa. Španjolski naziv Navidad dolazi od latinskog "Nativitas" što znači rođenje. 

Hvala princu Albertu na božićnom drvcu

Podrijetlo božićnih drvca seže sve do drevnih Egipćana i Rimljana, koji su zimski solsticij obilježavali zimzelenim biljem kao podsjetnikom na skori povratak proljeća. Ipak, za postavljanje božićnog drvca zaslužan je njemački princ Albert, koji ga je donio svojoj novoj supruzi, engleskoj kraljici Victoriji. Ona ga je oduševljeno okitila, smatrajući ga lijepom dekoracijom te se to smatra službenim početkom te tradicije.

Crtež para ispred božićnog drvca pojavio se u Illustrated London Newsu daleke 1848. godine i, kako danas kažemo, ideja je postala viralna.

Djed Mraz je zapravo Sveti Nikola?

Djed zapravo nastao spojem i mješavinom svih onih mitskih bića koja darivaju djecu oko Božića, a najveći utjecaj na njegov postanak i opstanak ima baš predaja o svetom Nikoli. I to bez obzira što se Crkva ograđuje od njega i tvrdi da nema baš ništa s njim.

Prema legendi, kršćanski biskup iz četvrtog stoljeća dao je svoje obilno nasljeđe kako bi pomogao potrebitima i spasio žene od ropstva. Dok je priča obišla svijet, njegovo ime je postalo Sinter Klaas na nizozemskom, što je kasnije prešlo u Djeda Mraza i ostale izvedenice.

Za njegov izgled je uvelike zaslužna reklamna kampanja Coca Cole, kad je ta tvrtka angažirala ilustratora Haddona Sundbloma. On je kreirao izgled Djeda Mraza kojeg danas poznajemo - u crvenoj odjeći s prepoznatljivom bijelom bradom i kapom. 

Astronauti su Jingle Bells emitirali iz svemira

Ova je šala umalo otišla predaleko. Naime, devet dana prije Božića 1965. godine, dvojica astronauta na brodu Gemini 6 iznenada su poslali neobično izvješće Kontroli misije prema kojem su "vidjeli neidentificirani leteći objekt koji želi ući u Zemljinu atmosferu, putujući u polarnoj orbiti od sjevera do juga".

Prekidali su napeto izvješće uz zvuk Zvončića (Jingle Bells), "Wally" Schirra svirao je malu harmoniku i pratio Toma Stafforda s pregrštom malih zvonaca koje su prokrijumčarili na brod upravo za tu priliku. Harmonika na kojoj su svirali danas se nalazi u muzeju Smithsoniana.

Crveni nos soba Rudolfa rezultat je parazitske infekcije

Prema Rogeru Highfieldu, autoru knjige "Fizika Božića: od aerodinamike sobova do termodinamike Turske", najpoznatiji svjetski sob ima crveni nos zbog parazita. Međutim, Rudolfova veza s njegovim parazitom je simbiozna: na kraju krajeva, crveni nos osvjetljava put kroz zimsku noć za cijeli tim sobova.

Djed Mraz je nevjerojatan organizator

Djed Mraz proteže vrijeme poput žvakaće gume kako bi u jednoj noći mogao isporučiti sve darove. Prema Dječjem fondu Ujedinjenih naroda (UNICEF), na svijetu postoji 2106 milijuna djece mlađe od 18 godina. Ako pretpostavimo da svako kućanstvo ima u prosjeku 2,5 djece, Djed Mraz morao bi napraviti 842 milijuna zaustavljanja na Badnjak, putujući 355 milijuna kilometara.

S obzirom na različite vremenske zone, Djed Mraz ima 36 sati za isporuku darova, stoga bi njegova prosječna brzina bila približno 215 kilometara u sekundi. To je manje od brzine svjetlosti (dakle, teoretski je to izvedivo, ali je ipak prilično teško za drhtavog starca).

3 GENIJALNA NAČINA Zamatanje poklona je za tebe 'kvantna fizika'? Evo rješenja!

Larry Silverberg, profesor strojarskog i zrakoplovnog inženjerstva na Državnom sveučilištu Sjeverna Karolina, sugerira da Santa koristi oblake relativnosti kako bi obavio posao. Oblaci relativnosti, koji se temelje na relativnoj fizici, omogućuju Djedu Božiću da se istegne vrijeme poput gume koja mu daje mjesece za isporuku darova.

Izumitelj božićnih čestitki

Grof Nikola Monte Mellini napisao je godine 1709. nekoliko stihova i rečenica s lijepim željama za Božić te poslao svojim prijateljima i rodbini, stoga se smatra izumiteljem božićnih čestitki. Iako je zamisao bila lijepo prihvaćena, slanje čestitki za Božić proširilo se tek u 19. stoljeću kada su dvije tiskare u Milanu počele prodavati razglednice s prigodnim crtežima.

Premda, u vrijeme internet tehnologije stvarnih čestitki slanih poštom sve je manje.

POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:

Pokretanje videa...

21:06

Šarić pozvao Kolindu i Cobyja da pjevaju u Zenzaciji