Lifestyle

Komentari 8

Izluđuje vas tuđe žvakanje? Nije problem baš samo u zvuku...

Izluđuje vas tuđe žvakanje? Nije problem baš samo u zvuku...

Kod ljudi s mizofonijom nehotično se razvija i osjećaj da zvukovi koje proizvode drugi ljudi 'ulaze' u njihova tijela, izvan njihove kontrole i lijek je u uspostavljanju te kontrole, utvrdili su znanstvenici

Možda ste to doživjeli: Mirno sjedite i žvačete hamburger, sve dok ne shvatite da su nečije oči prepune bijesa uprte u vas. Pomislit ćete, možda, da je to neki vegetarijanac, no to ne mora biti jedini problem: Možda je to čovjek kojega muči - mizofonija. Točnije, netko koga izluđuje zvuk vašeg žvakanja i mljackanja. 

POGLEDAJTE VIDEO: Koji nas sve zvukovi nerviraju  

 

Mizofonija označava preosjetljivost  na određene vrste zvukova koje proizvode drugi ljudi, što može uključivati žvakanjem, pijenje ili - disanje. Kod čovjeka koji je osjetljiv na neku od tih vrsta zvukova, oni mogu potaknuti bijes, anksioznost, gađenje, pa čak i silovitu želju da se zalete u vas i zaustave vas u tome što radite. 

Studija sa Sveučilišta Newcastle objavljena u Journal of Neuroscience po prvi puta otkriva što se događa kod ljudi s mizofonijom, te kakve sve probleme to može izazvati. Prema glavnom autoru Sukhbinderu Kumaru, otkrića ukazuju na to da kod ljudi s mizofonijom postoji abnormalija u komunikaciji između slušnog i motornog područja mozga, što bi se moglo opisati kao hipersenzibilizirana veza, no to nije jedina veza koju su znanstvenici utvrdili.  

Prvi trag

Čini se da postoji povećana povezanost između slušnog korteksa i područja upravljanja motorikom, koja utječu na usta, lice i grlo te  uzrokuje mizofoniju. Studija se temelji na fMRI pretragama 17 ispitanika koji boluju od  mizofonije i 20 kontrolnih ispitanika, piše Big Think.

Kad su sudionici bili izloženi snimkama ljudi koji žvaču, svi njihovi slušni korteksi reagirali su slično. Međutim, kod ljudi s mizofonijom istraživači su primijetili povećanu komunikaciju između slušnog korteksa i područja za kontrolu usta, lica i grla. Ta su područja snažno aktivirali ti zvukovi.

Drugi trag

Čini se da nije samo zvuk taj koji može pokrenuti mizofoniju.

- Ono što nas je iznenadilo je da smo također pronašli sličan obrazac komunikacije između vizualnog i motoričkog područja, što ukazuje na to da mizofoniju može pokrenuti i neki vizualni podražaj - kaže Kumar.

To je potaklo istraživače da istraže što je zajedničko tim radnjama,

- To nas je navelo da vjerujemo da ova komunikacija aktivira nešto što se naziva zrcalni sustav, što nam pomaže u obradi pokreta koje čine drugi pojedinci aktiviranjem vlastitog mozga na sličan način - kao da tim pokretom pokrećemo sebe. Mislimo da kod ljudi s mizofonijom nehotično prekomjerno aktiviranje zrcalnog sustava dovodi do neke vrste osjećaja da zvukovi koje proizvode drugi ljudi 'ulaze' u njihova tijela, izvan njihove kontrole - kaže Kumar. 

Zanimljiv zaključak

Drugim riječima, ova hipoteza sugerira da su bijes i odbojnost kod ljudi s mizofonijom emocionalni odgovor na nesvjestan i krajnje nepoželjan osjećaj da netko drugi pokušava preuzeti kontrolu nad njihovim ustima, licem i grlom. 

Čini se da trik koji s istraživačima dijele neki ljudi s tim stanjem podržava tu tezu: 

- Zanimljivo je da neki ljudi s mizofonijom mogu umanjiti simptome, oponašajući radnju koja generira zvuk okidača, što bi moglo ukazivati ​​na obnavljanje osjećaja kontrole. Korištenje ovog znanja može nam pomoći da razvijemo nove terapije za ljude koji imaju to stanje - ističe Kumar. .

Stariji autor studije Tim Griffiths kaže da studija pruža nove načine razmišljanja o mogućnostima liječenja mizofonije.

- Umjesto da se usredotočite na zvučne centre u mozgu, što čine mnoge postojeće terapije, učinkovite terapije trebaju uzeti u obzir i motorna područja mozga - zaključuje. 

Najčitaniji članci