ZA BOLJI ŽIVOT
Kako sačuvati zdravu psihu? Ovih 30 savjeta mogu pomoći
Mentalno zdravlje je nešto s čime se svi svakodnevno suočavamo. Ono je temelj našeg uspjeha i, ako se o njemu ne brinemo, može postati uzrok naših poteškoća. U današnjem vremenu mentalno zdravlje dobiva sve veću važnost, jer sve više ljudi osjeća iscrpljenost u svakodnevnom životu
Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Postoje načini kako možemo promijeniti svoj život na bolje, a u ovoj galeriji donosimo 30 najboljih rješenja za poboljšanje mentalnog zdravlja. Kliknite dalje kako biste ih otkrili.
Postoje načini kako možemo promijeniti svoj život na bolje, a u ovoj galeriji donosimo 30 najboljih rješenja za poboljšanje mentalnog zdravlja. Kliknite dalje kako biste ih otkrili.
ZDRAVA PREHRANA. Zdrava prehrana kroz pravilnu ishranu jedan je od ključnih elemenata za poboljšanje mentalnog zdravlja, jer nezdrava hrana često sadrži sastojke koji mogu negativno utjecati na mozak i smanjiti razinu energije.
KONZUMIRANJE TAMNE ČOKOLADE. Ispostavlja se da tamna čokolada prirodno snižava krvni tlak i potiče lučenje hormona koji poboljšavaju raspoloženje. Istraživanja su pokazala da čokolada sadrži neurokemikalije koje mogu stimulirati mozak, a njezin unos može utjecati i na razinu serotonina u organizmu.
SMANJEN ILI NIKAKAV UNOS ALKOHOLA. Brojna istraživanja tijekom posljednjih 40 godina pokazala su da konzumacija alkohola može negativno utjecati na mentalno zdravlje povećanjem razine stresa i anksioznosti. Pod utjecajem alkohola kod nekih osoba mogu se javiti impulzivna ili agresivna ponašanja. Smanjenje unosa alkohola stoga je važan korak prema poboljšanju mentalnog zdravlja.
DOVOLJNO SNA I ODMORA. Kvalitetan san apsolutno je nužan za mentalno i fizičko zdravlje. Istraživanja su pokazala da odlazak na spavanje ranije i spavanje oko osam sati dnevno poboljšava sposobnost funkcioniranja, a takve osobe imaju više energije i bolje raspoloženje u odnosu na one koje kasno liježu ili ne spavaju dovoljno.
15 MINUTA SUNČEVE SVJETLOSTI!
Ako provodite sate radeći u tamnim kutovima doma, ureda ili bilo kojeg zatvorenog prostora i pritom osjećate tjeskobu i stres, možda je dobro odvojiti vrijeme tijekom dana za barem 15 minuta boravka na sunčevoj svjetlosti kako biste ublažili taj stres i anksioznost. Istraživanja su pokazala da to može poboljšati mentalno zdravlje i opće raspoloženje. Osim toga, boravak na suncu omogućuje i prirodan unos vitamina D.
MEDITACIJA. Redovito prakticiranje meditacije može značajno poboljšati mentalno zdravlje jer ljudima daje osjećaj smirenosti i opuštenosti. Disanje u meditaciji pomaže u aktivaciji živaca i mišića, a pritom se pozitivno utječe i na emocionalno stanje.
REDOVITA TJELOVJEŽBA. Svakodnevno vježbanje značajno poboljšava mentalno zdravlje jer se tijekom kretanja i fizičke aktivnosti oslobađaju endorfini koji podižu raspoloženje. Brojna istraživanja pokazala su pozitivne učinke redovite tjelovježbe, osobito ako se prakticira ujutro.
PROMJENA OKRUŽENJA. Redovita tjelovježba i meditacija korisne su navike za mentalno zdravlje, no ponekad je dobro napraviti i promjenu okruženja. Dugotrajni boravak na istom mjestu može kod nekih osoba izazvati osjećaj demotiviranosti ili pada raspoloženja, dok promjena prostora može potaknuti motivaciju i povećati osjećaj uzbuđenja i svježine.
ISTRAŽIVANJE PRIRODE. Istraživanja su pokazala da boravak u prirodi i okruženost drvećem značajno smanjuju razinu stresa, anksioznosti i depresije. Istodobno se poboljšava opće raspoloženje, ali i kognitivne funkcije. Zbog toga se koristi boravka i istraživanja prirode ne mogu dovoljno naglasiti.
UPRAVLJANJE VREMENOM. Jedan od temeljnih čimbenika koji svakodnevno utječu na naše mentalno zdravlje je upravljanje vremenom. Mnogi od nas imaju poteškoća s organizacijom vremena, što može dovesti do pogoršanja mentalnog zdravlja. Bolje upravljanje vremenom smanjuje stres i anksioznost koji dolaze s pritiskom rokova, primjerice na poslu.
ODABIR I PRIDRŽAVANJE DNEVNE RUTINE. Dnevne rutine smanjuju razinu tjeskobe i stresa jer, uz unaprijed definiran raspored, pritisak i težina obaveza tijekom dana ne djeluju tako opterećujuće.
SLUŠANJE UMIRUJUĆE GLAZBE. Umirujuća glazba, bez obzira na žanr, poznata je po tome da smanjuje razinu stresa. Istraživanja su pokazala da slušanje opuštajuće glazbe šalje signale mozgu koji umiruju živčani sustav i snižavaju puls, uz istovremeno poticanje lučenja dopamina.
KREATIVNOST. Neki ljudi vole pisati poeziju, dok drugi uživaju u izradi rukotvorina iz hobija. Kada se bavimo kreativnom aktivnošću koja nam je zabavna, ona također smanjuje razinu stresa i anksioznosti jer smo potpuno uronjeni u trenutak stvaranja.
NOVI HOBI. Osim bavljenja kreativnim aktivnostima koje nam pričinjavaju zadovoljstvo, jedna od stvari koja može poboljšati mentalno zdravlje pojedinca je učenje novog hobija. Stručnjaci ističu da hobiji mogu sniziti krvni tlak i usporiti rad srca, čime se istovremeno smanjuju razina stresa i anksioznosti.
POZITIVAN UNUTARNJI RAZGOVOR. U suvremenom dobu mnogi se ljudi suočavaju s tzv. negativnim unutarnjim razgovorom koji ih može opterećivati sumnjama u sebe i vlastite sposobnosti. Jedan od načina za poboljšanje mentalnog zdravlja je njegovanje pozitivnog unutarnjeg razgovora koji podiže raspoloženje i pomaže u lakšem suočavanju s izazovima svakodnevice.
PREPOZNAVANJE UZROKA STRESA I ODGOVORNOSTI. Jedna od osnovnih stvari za poboljšanje mentalnog zdravlja jest prepoznavanje izvora stresa i anksioznosti. Često se upuštamo u procese samopoboljšanja bez da zapravo dođemo do korijena problema koji narušava naše mentalno stanje.
BITI U ZDRAVOJ VEZI. Odnosi mogu ići u dva smjera. Postoje oni toksični i negativni koje je bolje napustiti, ali postoje i oni zdravi koje vrijedi zadržati. Biti u vezi s nekim može donijeti brojne koristi, ne samo kroz smanjenje stresa i anksioznosti, već i kroz bolje fizičko zdravlje, dulji životni vijek te višu razinu samopouzdanja.
ULAGANJE I ODRŽAVANJE POZITIVNIH PRIJATELJSTAVA. Psihološke dobrobiti održavanja zdravih i pozitivnih odnosa s ljudima do kojih nam je stalo ne mogu se dovoljno naglasiti. Ljudska je priroda težiti pripadanju grupi. Ljudi oko nas pomažu u trenucima potrebe, stavljaju stvari u perspektivu i daju nam osjećaj pripadnosti i svrhe. Prijatelji su osobe s kojima dijelimo slične vrijednosti, interese i stavove, pa se razina stresa i anksioznosti prirodno smanjuje kroz pozitivna prijateljstva.
ODRŽAVANJE ZDRAVOG ODNOSA S OBITELJI. Održavanje zdravog odnosa s članovima obitelji ne samo da smanjuje razinu anksioznosti i depresije, već pomaže i u smanjenju osjećaja usamljenosti.
RAZGOVOR O OSOBNIM PROBLEMIMA S DRUGIMA. Za one koji se svakodnevno bore s osobnim problemima koji ih opterećuju, dobar način za poboljšanje mentalnog zdravlja je da se otvore prijateljima i obitelji o tim poteškoćama. Terapija je također vrlo korisna opcija, no ponekad može pomoći i razgovor s najbližim osobama kojima vjerujemo.
ODVOJITI VRIJEME ZA OPUŠTANJE I 'NIŠTA NE RADITI.' Jedan od najboljih načina za poboljšanje mentalnog zdravlja jest jednostavno se opustiti i ne raditi ništa 20 do 30 minuta. U tom vremenu ljudi mogu smanjiti stres i anksioznost te dopustiti mislima da slobodno lutaju ili, još bolje, da ih ispune pozitivnim razmišljanjima.
TOPLA KUPKA. Još jedna metoda za poboljšanje mentalnog zdravlja je uzimanje tople kupke. Iako većina ljudi koristi tuš, kupke imaju poseban učinak na mentalno zdravlje jer pomažu opustiti fizičku napetost, mogu utjecati na razinu serotonina te smanjuju stres i anksioznost.
OSMIJEH. Mnogi od nas mogu provesti cijeli dan s namrštenim izrazom lica. Međutim, istraživanja su pokazala da je osmijeh prirodan podizač raspoloženja koji smanjuje stres, jer se pritom oslobađaju endorfini koji djeluju kao prirodni analgetici i poboljšavaju osjećaj dobrobiti.
SMIJEH. Osim osmijeha, i smijeh je prirodan način za ublažavanje stresa jer se pritom oslobađaju endorfini, a mijenjaju se i razine serotonina i dopamina. Zato je dobro pronaći stvari koje nam ne samo donose zadovoljstvo, nego nas i nasmijavaju, kako bismo si popravili raspoloženje.
NEMOJTE BITI PRESTROGI PREMA SEBI! Previše nas je često prestrogo prema sebi. Iako je dobro održavati disciplinu i biti kritičan prema vlastitom učinku u svakodnevnom životu, pretjerana samokritičnost može biti kontraproduktivna. Ona se s vremenom može pretvoriti u negativan unutarnji razgovor, što može dovesti do povećane razine anksioznosti i depresije.
SAMOPRAŠTANJE. Nakon pozitivnog unutarnjeg razgovora i izbjegavanja pretjerane samokritičnosti dolazi i samopraštanje. Kada učinimo nešto pogrešno ili napravimo greške koje nas i dalje muče, često je razlog to što si to ne možemo oprostiti. Takav teret nas može vući u negativnost ako se prečesto vraćamo na te teške trenutke. Kao posljedica mogu se pojaviti stres, anksioznost i depresija, no kroz samopraštanje taj se negativni teret može postupno smanjiti i otpustiti.
SAMOZAHVALNOST. Još jedan način za poboljšanje mentalnog zdravlja je prakticiranje samozahvalnosti. Mnogi, ako ne i većina nas, usmjerava se na trenutne probleme i teškoće s kojima se suočavamo. Ponekad je važno podsjetiti se na stvari na kojima možemo biti zahvalni. Takav pristup može smanjiti razinu stresa, anksioznosti i depresije.
VOĐENJE DNEVNIK. Ispostavlja se da zapisivanje u dnevnik može biti odličan način za smanjenje razine stresa i opuštanje. Kada svoje misli i probleme stavimo na papir, lakše ih razumijemo i jasnije sagledavamo situaciju, što nam može pomoći i u pronalasku rješenja.
STVARANJE TERAPIJSKOG PROSTORA. Iako je terapija dobar način za poboljšanje mentalnog zdravlja, još jedna metoda je stvaranje vlastitog terapijskog prostora koji pomaže u smirivanju i smanjenju stresa. Takav prostor pruža osjećaj mira, bez buke i ometanja. Neki biraju prostor s prirodnim svjetlom i pogledom na prirodu, dok drugi preferiraju prigušeno svjetlo i minimalizam bez suvišnih predmeta.
POSTAVLJANJE DUGOROČNIH CILJEVA. Postavite si dugoročne ciljeve. Njihovo postavljanje povećava motivaciju, a kada ih ostvarite, javlja se osjećaj postignuća koji potiče lučenje dopamina i pozitivno utječe na samopouzdanje.
